Hronična hipertenzija u trudnoći
Veoma je važno, mada ne uvek i lako, razgraničiti hroničnu hipertenziju tokom trudnoće od preeklampsije, posebno u okolnostima kada postoje elementi vero-vatnog superponiranja preeklampsije na preegzistirajuće hronično oboljenje majke.
Često nagli razvoj bolesti nije lako pripisati teškoj formi preeklampsije odnosno egzacerbraciji hronične hipertenzije u formi maligne hipertenzije u trudnoći ili naglo nastaloj superponiranoj preeklampsiji.
Dok se dve trećine eklampsija javlja tokom prve trudnoće, dotle se dve trećine maternalne smrti odnosi na starije višerot-ke gde je dominirajući činilac hronična arterijska hipertenzija najčešće sa superponi-ranom preeklampsijom.
Perinatalni mortalitet je pak viši u dece majki sa hroničnom hipertenzijom i u relaciji je sa porastom vrednosti krvnog pritiska. Dodatni deteriorizirajući činilac je proteinurija koja ukazuje na moguće super-poniranje preeklampsije.
U osnovi ovog povećanog perinatalnog gubitka su promené na decidualnim krvnim sudovima kod hronične hipertenzije, na koje se dodatno nadovezuju promené karakteristične za preeklampsiju. Ove su promene najverovatnije u osnovi visoke učestalosti abrupcije posteljice u ovih pa-cijentkinja.
Napokon, preeklampsija se javlja ranije tokom trudnoće u pacijentkinja sa hroničnom hipertenzijom nego u prethodno nor-motenzivnih, te je i intrauterusni zastoj u rastu ploda daleko češći.
Antihipertenzivna terapija smanjuje značajno maternalni morbiditet i mortalitet.
Najveća korist primene antihipertenziv-ne terapije po majku i plod je redukcija učestalosti superponirane preeklampsije.
Uticaj primene antihipertenzivne terapije na smanjenje stope perinatalnog morbi-diteta i mortaliteta do sada je kontraverzan. Svakako primena ove terapije, ukoliko je adekvatno odabran lek, ima povoljan efe-kat na zdravlje majke a plodu ne šteti.
U domenu urgentne medicine posebno interesantna stanja iz grupe hipertenziv-nih oboljenja su ona koja predstavljaju ili naglo pogoršanje osnovne bolesti ili komplikacije koje nastaju kao posledica loše or-ganizovane i sprovedene antenatalne, in-trapartalne i postnatalne nege majke i deteta.
Posebno je važna teška preeklampsija sa simptomima i znacima ozbiljnog oštećenja zdravlja majke i intrauterusne ugroženosti ploda, eklampsija ili konvulzivna forma oboljenja koja predstavlja neposrednu opasnost za život majke i ploda, komatozna stanja koja su posledica teške hipoprefuzi-je ili pak primene većeg broja lekova sa depresivnim delovanjem na centralni nervni sistem majke. Abrupcija ili prevremeno od-lubljivanje normalno i abnormalno usađene posteljice jedno je od najopasnijih stanja u opstetriciji, a značajni su i teži poremećaji funkcije jetre u okviru HELLP sindroma, diseminovana intravaskularna koagulacija, akutna renalna insuficijencija i kardiopulmonalna insufucujencija.