Šta je prolaps rektuma (ispadanje rektuma)?
Prolaps rektuma predstavlja stanje u kom dolazi do protruzije (ispadanje) sluzokože, ili celog zida rektuma (završni deo debelog creva) kroz analni otvor u spoljašnju sredinu.
Rektum je završni deo debelog creva i to krajnjih 15ak centimetara. Do rektalnog prolapsa dolazi zbog slabljenja mišića i vezivnih tkiva koji rektum drže na mestu.
U ranim stadijumima prolapsa, rektum ostaje na mestu, ali dolazi do prolapsa sluzokože kroz analni otvor koja se može vratiti unutra. U ovim stadijumima, stanje može ličiti na hemoroide (šuljeve). Ovo nastaje, jer mišići i ligametni nisu u potpunosti oslabili i relativno drže rektum na mestu. Ukoliko dodje do progresije slabljenja ovih struktura, dolazi do prolapsa čitavog zida rektuma kroz analni otvor, što je veoma prepoznatljivo i sami pacijenti znaju da im je ‚‚ispalo crevo‚‚.
Faktori rizika koji doprinose pojavi prolapsa rektuma su životno doba (javlja se i kod dece, ali znatno češće kod starijih osoba), dugotrajni zatvor, dugotrajno naprezanje prilikom pražnjenja, dugotrajni kašalj, analni seksualni odnos, trudnoća i otežan porodjaj (izbegavanje epiziotomije), dugotrajni prolivi, paraliza analnih sfinktera (kod brojnih neuoroloških bolesti). Muškarci znatno redje razvijaju prolaps rektuma od žena.
Koji su simptomi i znaci rektalnog prolapsa?
Simptomi i znaci prolapsa rektuma mogu biti veoma slični simptomima i znacima hemoroida. U principu, to su
- bolni osećaj u analnoj regiji
- oticanje krvi i sluzi iz masa koja vire
- fekalna inkontinencija (nemogućnost zadržavanja stolice)
- postojanje potrebe za pražnjenjem
- osećaj stranog tela
U ranim stadijumima do prolapsa dolazi prilikom pražnjenja i naprezanja, pa se nakon toga rektum vraća na svoje msto. Kasnije, do polapsa može doći prilikom kijanja i kašljanja. U poslednjim stadijumima, neophodna je manuelna repozicija (vraćanje rukom), ili hirurško lečenje.
Kako se postavlja dijagnoza prolapsa rektuma?
U poslednjim stadijumima prolapsa rektuma, dijagnoza se postavlja veoma lako, samo objektivnim pregledom od strane lekara, mada i sami pacijenti znaju da im je ‚‚ispalo crevo‚‚.
U početnim stadijumima bolesti, kada se prolabirani rektum vraća nakon naprezanja, lekar može prilikom pregleda od pacijenta da traži da se nakašlje, ili napregne kao prilikom normalnog pražnjenja, čime se povećava intrabdominalni pritisak i dolazi do prolapsa prilikom pregleda.
Kontrastni defekogram omogućava razlikovanje stanja od hemoroida, a kolonoskopija je preporučljiva radi isključivanja postojanja nekih pridruženih oboljenja.
Kako se leči prolaps rektuma?
Veliki broj rektalnih prolapsa nastaje usled naprezanja i dugotrajnog zatvora, ali lečenje ovih stanja nekada nije dovoljno da izleči i prolaps rektuma. Mali, parcijalni prolapsi u početnim stadijumima, mogu se izlečiti higijensko-dijetetskim režimom ishrane i korišćenjem laksativa.
Jedini način definitivnog izlečenja prolapsa rektuma pruža hirurško lečenje koje podrazumeva pristup kroz trbuh, ili kroz medjicu (perineum). Pristup kroz trbuh (prednja resekcija i rektopeksija) je rezervisan za mladje pacijenta, ali je rizičniji, za razliku od pristupa kroz medjicu koji je rezervisan za starije pacijente i nosi manji rizik, ali je veća šansa za ponovnom pojavom prolapsa.
Ishrana bogata vlаknimа i unos dostа tečnosti može dа smаnji rizik od pojave zatvora, čime se smanjuje verovatnoća naprezanja prilikom pražnjenja. Treba izbegavati naprezanje prilikom pražnjenja creva. Osobe sа dugotrajnim prolivom, zаtvorom i hemoroidima trebalo bi da leče ova stanja, kаko bi se smаnjilа mogućnost rаzvojа prolаpsa rektumа.