• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Povrede frontobazalne regije

Povrede frontobazalne regije

Povrede frontobazalne regije obuhva-taju frontalne, etmoidalne i sfenoidalne kosti i njihove pneumatske šupljine, pred­nju lobanjsku jamu, zidove orbite i nosne kosti.

Etiologija i patogeneza

Povrede frontobazalne regije su u trau-matizmu glave zastupljene kod polovine bolesnika i najčešće su udružene sa povre­dama maksilofacijalne regije. Frakture fron­tobazalne regije zastupljene su sa 70% u svim prelomima baze lobanje. Saobraćajna trauma je najčešći uzrok ovih povreda, a na drugom mestu su povrede na radu.

Ove povrede nastaju kao posledica di­rektnog dejstva sile u predelu čeone regi­je i nosa i zahvataju frontalne, etmoidalne i sfenoidalne sinuse, šire se na prednju lo­banjsku jamu i zahvataju duru i endokra-nijalne strukture. Kao i sve povrede, i ove mogu biti izolovane ali su češće udružene (CNS, maksilofacijalna regije, toraks, abdo­men). Kosti ove regije su u neposrednom kontaktu sa tvrdom moždanom opnom. Ove povrede uvek treba smatrati otvore­nim zbog kontakta sinusnih šupljina sa spoljašnjom sredinom. Upravo zbog ove specifičnosti prisutna je mogućnost endo­kranijalnih komplikacija. Infekcija se širi u endokranijum iz predela frakturne linije nosa i paranazalnih sinusa. Ovo može na­stati neposredno nakon povrede (rane in­fekcije) ili godinama kasnije (kasne infek­cije) u vidu meningitisa i apscesa mozga. Prostiranje frakturnih linija kod sila slabi­jeg intenziteta uslovljeno je trajektorijama kostiju ove regije (najčešće u antero-poste-riornom smeru), dok su kod sila velikog intenziteta frakturne linije nepravilnog smera prostiranja.

Obim povrede zavisi od jačine i smera sile koja deluje i od specifičnih anatomskih i fizioloških karakeristika regije (razvi­jenost sinusa, prethodni patološki procesi). Frontobazalne frakture mogu se pode-liti na centrale i lateralne. Centralne uklju­čuju paranazalne sinuse (frontalni, sfe-noidalni, etmoidalni) u bliskom odnosu sa bazom lobanje, a lateralne uključuju fron­talnu kost i krov orbite lateralno od frontalnog sinusa. 

Klinička slika

Klinička slika je raznovrsna i zavisi od obima i vrste povrede. Najvažniji simp­tomi su rinolikvoreja i prolaps mozga u nazofrontalnoj regiji. U izgledu najče­šće dominira edem i ekstenzivni podli-vi mekih tkiva čela, lica i kapaka (feno­men naočara), ptoza sa poremećajem (di-plopije) ili gubitkom vida. Krvarenje iz povreda sa prekidom kontinuiteta ko­že i iz nosa najčeće je obilno. Simpto­mi, takode u zavisnosti od stepena povre­de mozga uključuju znake komocije ili kontuzije. Ove povrede mogu pratiti zna­ci povećanog intrakranijalnog pritiska, veliki gubitak krvi, oslabljen puis, dila-tacija ili fiksacija pupila, jednostrano ili obostrano. Povrede kože i mekih tkiva li­ca su 20 odsto povredenih nema ili su mi­nimalne.

Rinolikvoreja je siguran znak laceracije dure koja takode može biti prisutna i bez evidentne rinolikvoreje. Anosmija je pri­sutna u 75 odsto povredenih, lezija drugog kranijalnog živca je takode često prisutna, a veoma retko i lezija III, IV, V I VI krani­jalnog živca.

Frakture prednjeg zida frontalnog sinu­sa i nosnih kostiju često su praćene defor­macijom i krepitacijama. Potkožni emfi-zem prisutan je kod frakture etmoidalnog labirinta. 

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamnestičkih podataka (način povređivanja), kliničkog pregleda (inspekcija, palpacija, prednja i zadnja rinoskopija), rendgen dijagnostike, radiografije lobanje u dva pravca AP i pro­fil, radiografije sinusa u nekoliko pravaca (okcipitomentalni, okcipitofrontalni, aksi-jalni, tomografije) i kompjuterizovane to-mografije.

U kliničkom pregledu posebno treba obratiti pažnju na stanje CNS i stanje sve­sti i procenu kvalifikovati prema GCS (Glasgow koma skala), prohodnost gor­njih disajnih puteva i stanje kardiovaskular­nog sistema.

Palpatomi nalaz impresije prednjeg zida čeonog sinusa, patološke pokretljivosti i krepitacija siguran su znak preloma čeo­ne kosti, često praćen potkožnim emfize-mom. Najprecizniju informaciju o obimu povrede pruža nam kompjuterizovana to-mografija (CT) i magnetna rezonaca (MR). Posebno je veliki značaj tridimenzionalne CT rekonstrukcije (spiralni CT) frontoba-zalne regije, otkriva i mikropukotine, što je posebno značajno u otkrivanju lezija zad­njeg zida frontalnog sinusa.

Utvrđivanje rinolikvoreje je izuzetno značajno. Ona se utvrđuje pozitivnim te­stom na glukozu i povećanom sadržaju proteina i tečnosti u uporedenju sa sekre-tom nosa. Izotopi se koriste za preciznu lo­kalizaciju defekta dure.

Pažljiva anamneza sa kliničkim pregle­dom, radiografijama i kompjuterizovana tomografija otklanjaju nejasnoće u dijagno­zi. 

Diferencijalna dijagnoza

Anamneza i klinička slika jasno govore u prilog traumi, samo u retkim slučajevima postoji dilema kao što su akutna zapalje-nja ovih pneumatskuh šupljina, alergijski edemi i tumori. 

Terapija

Terapija frontobazalnih povreda je hi-rurška. Incijalno lečenje je usmereno na stabilizovanje opšteg stanja, terapijom šoka, a potom se prednja lobanjska ja­ma i zahvaćeni sinusi moraju hirurški ob­raditi. Prva pomoć se sa sastoji u obezbe-đivanju (uspostavljanje i održavanje) disajnog puta, zaustavljanju krvarenja, (tamponada prednja ili zadnja) anti šok terapiji (nadoknada tečnosti, derivati kr­vi, anagetika), ordiniranju antibiotika i AT zaštite. Ukoliko disajni put nije obez­beđen, povređeni se transportuje u „koma” položaju. Disanje je potrebno obezbediti fiksiranjem jezika, plasiranjem airway-a, istovremeno sa uklanjanjem stranog sadr­žaja iz usne duplje, ždrela, nosa i distalnih disajnih puteva. Ukoliko funkcija disanja nije stabilna, potrebno je bolesnika intubi-rati, a kod opsežnih povreda učiniti i tra-heotomiju.

Primarna hirurška obrada treba da bude i definitivna, a njen osnovni cilj jeste da onemogući komunikaciju između spolja-šnje sredine (frontalnog, etmoidalnog i sfenoidalnog sinusa) i endokranijuma. Kombinovani kraniofacijalni pristup je indikovan: 1. Centralne povrede sa klinič­kim i radiološkim znacima frakture sa dis­lokacijom zadnjeg zida frontalnog sinusa, lamine kribrose i krova etmoida, sa ili bez likvoreje; 2. Lateralne povrede sa disloka­cijom, dislokacija bulbusa i poremećen mo-tilitet bulbusa; 3- Veliki gubitak kosti supra-orbitalne ivice i krova orbite; 4. Frakture lobanje u periodu rasta udružene sa kro­vom orbite i frontalnim sinusom.

Hirurška obrada uključuje široku ekspo­ziciju povredene oblasti sa durom, ukla­njanje fragmenata, zbrinjavanje povrede mozga i baze lobanje. Odvajanje endo­kranijuma podrazumeva pre svega rekon­strukciju dure (fascijom ili galeom), pla­siranje koštanih transplantata za rekon­strukciju krova etmoida i primena petelj-kastih režnjeva (preikranijalni/galea) iz­među rekonstruisane dure i koštanih tran­splantata. Hirurška obrada sinusa sastoji se u uklanjanju fragmenata, repoziciji košta­nih zidova, uklanjanja sluzokože sinusa i obezbedivanje slobodne drenaže sinusa. Hirurško zbrinjavanje treba učiniti što ra­nije i pod visokim dozama antibiotika (Ce-falosporini III generacije i.m. i.v. i/ili Crystacillin u infuziji, Metronidazol i.v.) i sprovesti antitetanusnu zaštitu (AT imuno-globulin-serum 250IJ). Odlaganje hirurške intervencije preko 72 časa može biti samo zbog postojanja šoka, ekstenzivnih povre­da CNS, toraksa i abdomena. Danas se naj­češće kod povreda ove regije u hiruškom lečenju paranazalnih sinusa primenjuju osteoplastične (rekonstruktivne) operacije sa etmodektomijom. Ukoliko nije moguće uspostaviti integritet prednjeg zida čeonog sinusa ili je lediran zadnji zid i dura, pri-menjuje se radikalna operacija (Riedl), ko­ja zahteva sekundarni rekonstruktivni hi-rurški zahvat.

Izolovane povrede etmoidalnog labirin­ta takođe zahtevaju hirurško lečenje, etmo-idektomiju, pod visokim dozama antibio­tika. Takođe i visoki prelomi kostiju lica (Le Fort III) prilikom zbrinjavanja uključu­ju i etmoidektomiju. Ove operacije obez-beđuju kompletnu obliteraciju operisanih pneumatskih šupljina.

Redosled operativnih procedura se od­ređuje prema svakom povređenom bole­sniku (pacijentu) individualno, i o tome odlučuje tim koji čine neurohirurg, otori­nolaringolog, maksilofacijalni hirurg, po potrebi i oftalmolog, a u slučajevima poli-traume opšti hirurg i ortoped. 

Komplikacije

Povrede frontobazalne regije prate kom­plikacije zapaljenjske prirode i neurolo­ške komplikacije. Komplikacije zapaljenj­ske prirode su: osteomijelitis pljosnatih kostiju lobanje i retko endokranijumske komplikacije likvorne fistule, recidiviraju-ći meningitisi, apscesi mozga, tromboza kvarnoznog sinusa. Neurološke komplika­cije nastaju u vidu glavobolja, poremećaj mirisa, poremećaja vida, žarišnih simpto-ma-epilepsije. Takode, u području zahva­ćenih sinusa mogu se razviti muko i pio-kele. Često su posle ekstenzivnih povreda prisutni estetski defekti koji zahtevaju se­kundarne hirurške intervencije.

Slični članci

Ortopedska pomagala za aktivan i zdrav život bez bola!

ortopedska pomagala

Za one koji se svakodnevno susreću sa bolovima u zglobovima, kostima, mišićima i ograničenim kretanjem, ortopedska pomagala mogu biti spas....

Pročitaj jošDetails

Hiperekstenziona povreda kičmenog stuba

Hiperekstenziona povreda kičmenog stuba Hiperekstenziona povreda se dešava samo u vratnom delu (cervikalna kičma) i to u situaciji kada glava...

Pročitaj jošDetails

Luksacija kičmenog stuba

Luksacija kičmenog stuba Luksacija označava menjanje odnosa između dva susedna pršljena, tj pomeranje gornjeg u odno­su na donji pršljen ka...

Pročitaj jošDetails

Izdubljeno stopalo (Pes cavus)

Izdubljeno stopalo (Pes cavus) Ovo oboljenje se karakteriše naglašeno podignutim medijalnim uzdužnim lukom stopala. Često se javlja kod više članova...

Pročitaj jošDetails

Poplitealna cista (Cysta Bakeri)

Poplitealna cista (Cysta Bakeri) Originalni opis poplitealne ciste (Bejker, 1877) odnosio se na promene u okviru tuberkuloze kolena, koja je...

Pročitaj jošDetails

Zapaljenje prepatelarne kese (Bursitis praepatellaris)

Zapaljenje prepatelarne kese (Bursitis praepatellaris) Prepatelarna burza se nalazi ispred čašice kolena, u potkožnom tkivu između fascije pretčašičnih produžetaka m....

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

Sinusitis (zapaljenja) sinusa i komplikacije kod dece, deteta

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.