Dojenje
Majčino mleko je najbolja moguća hrana i piće za bebu. Njime se zadovoljavaju sve bebine potrebe u hranljivim materijama (osim vitamina D) do navršenih šest meseci života. Ono je uvek pri ruci, sterilno i besplatno.
Za one koji žele da znaju više
Žlezdano tkivo dojke je izdeljeno na 15-25 zasebnih, razgranatih ogranaka (sinusa), okruženih potpornim i masnim tkivom. Ćelije koje proizvode mleko su grupisane na kraju svakog ogranka i okružene glatkim mišićnim ćelijama. Mlečni sinusi se završavaju mlečnim kanalima, od kojih svaki ima svoj zasebni otvor na bradavici. Produkcija mleka počinje oko porođaja, pod dejstvom hormona prolaktina, čije se stvaranje stimuliše sisanjem bebe. Što beba više sisa, više se mleka stvara, i obratno.
Refleks isticanja mleka dovodi do toga da ono otiče prema mlečnim sinusima i skuplja se u njima. Ovo se odigrava pod uticajem hormona oksitocina, koji uzrokuje grčenje glatkih mišićnih ćelija, smeštenih oko žlezdanih ćelija, pa tako dolazi do izlučivanja mleka.
Veoma je važno da do prvog podoja dođe u toku prva dva sata života bebe, po mogućstvu još u porođajnoj sali, jer se tada uspostavlja najbolji kontakt između majke i bebe. Takođe je poželjno da se majka i beba tokom celokupnog boravka u bolnici ne razdvajaju, kako bi bebi bilo omogućeno da sisa kada i koliko poželi.
Pravilno dojenje
Prepočetka dojenja i mama i beba moraju da zauzmu odgovarajući položaj. Položaj majke pri dojenju može da bude ležeći, sedeći ili stojeći. Bitno je da je udoban, kako bi mogla da se opusti i da dugo drži svoju bebu na dojci, bez napora. U toku podoja je važna i relaksacija.
Da bi isisavala mleko, beba mora svojim ustima da pritisne mlečne sinuse iza bradavice. Ovaj pritisak je moguć samo ukoliko se beba pravilno postavi na dojku da sisa. Odojče je dobro postavljeno na dojku ako je mimo i opušteno i sisa polagano i duboko, koristeći donju vilicu, što se manifestuje pokretima.
Bebino telo je okrenuto prema majci, pripijeno uz njeno telo. Bebina leđa moraju da budu prava, a glavica lagano zabačena unazad. Ne treba držati bebin potiljak, već nasloniti njenu glavu na svoju ruku.
- Usta su širom otvorena.
- Usne su „zavrnute“ na spoljnu stranu.
- Bebina brada dodiruje dojku.
- Beba refleksno nalazi bradavicu kada joj se ona nasloni na gornju usnu.
- Bradavica se smešta duboko u bebinim ustima, pri čemu je njen vrh u zadnjem delu usta.
- Donja usna je postavljena nešto dalje od baze bradavice nego gornja. Jezik je postavljen ispod.
- Jezik prekriva donju usnu i desni i istiskuje mleko – pritiskajući bradavicu o nepce, dok sisanje pomaže izvlačenje mleka.
- Obrazi nisu „upijeni“, niti nadu veni.
- Beba ritmično sisa, sa pauzom, i guta.