Atrofija jezika
Ove promene mogu biti ograničene, tako da zahvataju samo deo jezičnog pokrivača, ili generalizovane, pri čemu atrofira čitav jezični pokrivač. Parcijalna atrofija je najčešće ograničena na vrh i bočne strane jezika. Ukoliko su zahvaćeni samo pojedini delovi jezika, najlešće su u pitanju lokalni eti- ološki agensi, a generalizovana atrofija jezičnog pokrivača pretežno nastaje kao posledica delovanja nekih opštih agenasa.
Brojni su uzroci atrofije. Smatra se da atrofiju jezičnog pokrivača najčešće prouzrokuju neki opšti agensi kao što su:
Hipohromne i druge anemije, nedostatak vitamina B grupe, neke Rvitaminoze i neki lekovi i star renje. Od lokalnih faktora su najznačajniji jatrogeni faktori:
– hipohromna anemija veoma često dovodi do atrofije jezičnog pokrivača. Ova anemija nastaje usled nedostatka gvožđa ili usled nemogućnosti za njegovo korišćenje. Nedostatak gvožđ aizaziva poremećaje u Varburgo- vom ili citoenzimskom sistemu. Kao posledica nedostatka enzima ili poremećaja u tim oksidacionim enzimskim sistemima nastaje i atrofija jezičnog pokrivača. Slične promene u jezičnom pokrivaču nastaju i kod drugih anemija (pemiciozna anemija, metaplastič- na i aplastična anemija i drugi);
– nedostatak vitamina B grupe (BI, B2, B12 i PP faktora) takođe može izazvati atrofiju jezičnog pokrivača. U ovih bolesnika najčešće nastaje atrofija čitavog jezičnog pokrivača;
– autoimune bolesti kao Sjogrenov (Sjegren) sindrom, Plummer-Vinsonov (Plumer-Vinso- nov sindrom), sklemdermija i druge bolesti mogu izazvati parcijalnu ili totalnu atrofiju jezičnog pokrivača;
– hormonska disfunkcija, kao na primer za vreme dijabeta, menopauze, poremećaji u funkciji kore nadbubrežne žlezde, najčešće vode i do promena u jeziku u smislu atrofije pokrivača.
I na kraju:
– neki lekovi kao: antimalarici, barbiturati, an- tikonvulzivna sredstva, antibiotici i kortiko- steroidi, mogu posle duže upotrebe izazvati atrofiju jezičnog pokrivača;
– starenje, pri čemu istovremeno atrofira i jezična muskulatura;
– lokalne iritacije od karioznih zuba i neprikladni protetski radovi.
Kliničke promene u toku atrofije jezičnog pokrivača manifestuju se na isti način, bez obzira na uzrok koji ih je izazvao, jezik na mestima zahvaćen atrofijom postaje gladak, sjajan i zahvaćene površine kao da su polirane. Mesta zahvaćena atrofijom su hiperemična i izrazito osetljiva.
Usled smanjenja broja gustativnih papila bolesnici imaju funkcionalne smetnje.
Lečenje obolelih se sastoji u lečenju osnovne bolesti ili uklanjanju lekova odnosno lokalnih iritacija koje su ove promene i izazvale.
Promene jezičnog pokrivača su reverzibilne, tako da posle uklanjanja uzroka jezične papile se obnavljaju i jezik dobija normalan izgled.