Nizak kalijum u krvi
Poštovani gospodine doktore, javljam vam se iz Maribora. Već 15-ak godina imam nizak kalij, ali nekako tome nismo obraćali previše pažnje (to je i moja greška, iako nisam endokrinolog, ali sam ipak stomatolog), jer sam se uvijek osjećala odlično. Slučajno mi je otkrivena i hipertenzija, također oko 15-ak godina. Kao terapiju sam do sada uzimala 1 tabletu Monoprila (20 mg), jednu tabletu Amlopina (10 mg) ujutro te 1/2 tablete Bloxana uvečer. Sve skupa bi se vjerojatno tako i nastavilo, da se za prvomajske praznike nisam osjećala loše (opća malaksalost i umor, neko čudno stanje, pa sam uglavnom poležavala). Izmjerila sam tlak, tada je bio 186/111. Otišla sam liječnici, napravili su mi kalij, koji je tada bio 2,65 (imala sam inače zadnjih godina kalij u rasponu od 2,2 do 3,3). Liječnica me je poslala spec. endokrinologu. Odmah nakon anamneze i pregleda mi je liječnik povisio dozu monoprila na 2 tablete i predpisao kalij 4 efervete dnevno. Nakon toga tlak mi se brzo stabilizirao i kod redivitih mjerenja je između 123/78 do 140/90. Nakon približno mjesec dana sam hospitalizitana, napravljen mi je test opterećenja fiziol. otopinom te ortostatski test, a bila sam i na CT. Nalaze od hospitalizacije još nisam dobila, ali nakon razgovora s liječnikom, koji će mi poslati rezultate, i nalaza CT koji sam dobila, saznala sam da imam adenom nadbubrežne žlijezde i dijagnozu primarni hiperaldosteronizam. Na nalazu CT piše (prevodim sa slovenskog i pišem samo za nadbubrežne žlijezde, jer ostalo je sve b.o.) Lijeva nadbubrežna žlijezda je raširena – široka je cca 17 mm. S obzirom na denzitometrične vrijednosti na nativnom CT i u kasnoj fazi najvjerojatnije se radi o adenomu. Desna nadbubrežna žlijezda doduše ne izgleda raširena, ali je vidljiva 6 mm široka lezija, koja također ima denzitometrične vrijednosti adenoma. Mišljenje: Najvjerojatnije adenomi nadbubrežnih žlijezda obostrano – mogli bi biti uzrok hiperaldosteronizma. Razgovarala sam s liječnikom, koji mi je rekao (nalaza od pretraga u bolnici još nemam, ali će mi ga liječnik uskoro poslati) da mi je PDA 150. Liječnik mi je savjetovao selektivnu kateterizaciju nadbubrežnih žlijezda i nakon toga operaciju. Budući da je selektivna kateterizacija agresivna pretraga, zanima me je li ona nužna? Kad sam liječnika pitala postoji li kakva druga mogućnost, rekao je da se može dati ALDACTONE, ali su s njim rezultati bolji kod hiperplazije nadb. žlijezda nego kod adenoma. Danas sam imala kalij 3,60 i moram ga i dalje uzimati 4 dnevno te kontrolirati svaka 3-4 tjedna. S liječnikom sam se dogovorila da razmislim za koju bih se mogućnost odlučila i da mu javim. Zanima me (budući da se osjećam zaista odlično i nemam baš nikakvih problema) bi li se to moglo rješavati samo kalijem i ovim lijekovima za tlak koje imam i ubuduće? Kalij i sve lijekove odlično podnosim i nemam nikakvih nuspojava. Ako ne, može li se najprije početi s konzervativnom terapijom (znači s aldactonom), pa nakon što se vidi kako djeluje, odlučiti se za ev. operaciju ili ne? Može li se uopće adenom liječiti na taj način, jer iskreno govoreći, nekako bih, ako ikako može, riješila to konzervativno. Ali naravno, ako je to u moju štetu, znam da mi nema druge nego odlučiti se za operaciju. Liječnik mi je također rekao da ta kateterizacija ima smisla ako bih se odlučila za operaciju, inače ne. Oprostite na tako opširnom pismu, ali ne znam kako bih vam drukčije mogla sve jasno opisati. Unaprijed hvala na odgovoru i srdačan pozdrav!
Odgovor
