• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

Kušingov (Cushing) sindrom

Šta je Kušingov (Cushing) sindrom?

Nadbubrežne žlezde predstavljaju parne žlezde koje se nalaze sa obe strane iznad bubrega. U anatomsko-funkcionalnom smislu, svaka nadbubrežna žlezda se sastoji iz kore (luči aldosteron, kortizol i androgene hormone) i srži (luči adrenalin i noradrenalin). Kod hiperfunkcije kore nadbubrežne žlezde dolazi do povećanog lučenja glikokortikoidnog hormona kortizola. Takodje, ukoliko postoji povećano unošenje glikokortikoida u terapijske svrhe može doći do pojave simptoma i znakova Kušingove bolesti.

Dakle, Kušingov sindrom predstavlja poremećaj koji nastaje zbog prekomerne količine glikokortikoida u organizmu. Uzroci nastanka Kušingovog sindroma mogu da budu adenomi (benigni tumori kore nabubrežne žlezde i hipofize koji luče ACTH – adrenokortikotropni hormon), karcinomi nabubrežne žlezde, makronudularna i mikronodularna hiperplazija nadbubrežne žlezde, kod postojanja endokrinih tumora na drugim lokalizacijama (tumor malih ćelija pluća koji luči pomenute hormone, ili karcinoidni tumori), ali i dejstvom egzogenih glikokortikoida kao kod upotrebe kortikosteroida, naročito kod sistemskih i autoimunih bolesti, kod transplantacije organa…

Statistički podaci pokazuju da najveći broj slučajeva Kušingovog sindroma nastaje zbog spoljašnjeg unošenje glikokortikoida, a zbog endogene hipersekrcije se javlja kod otprilike 13 osoba na milion ljudi. Osobe ženskog pola su oko pet puta češće pogodjene nego osobe muškog pola, naročito kod prisutnih tumora hipofize i tumora nabubrežne žlezde.

Kako se manifestuje Kušingov sindrom?

Kušingov sindrom se odlikuje prisustvom simptoma i znakova poput 

Možda će vaszanimati

Odstupanje od vrednosti hormona štitaste žlezde

Nepodnošljiv umor i malaksalost

v

  • dobijanje telesne težine, naročito na gornjem delu tela i u predelu lica i vrata – postoji ovalno, tzv mesečasto lice i bufalo grba na ledjima
  • koža postaje istanjena i sklona krvarenju i pojavi krvnih podliva, javljaju se i roze obojene strije i akne
  • postoji otežano zarastanje rana
  • postoji nešto izraženija dlakavost po telu (hirzutizam)
  • postoji izražena mišićna slabost
  • javljaju se otoci (edemi) na šakama i na stopalima
  • kod osoba ženskog pola javljaju se poremećaji menstrualnog ciklusa (oligemenoreja i amenoreja), gubitak libida i neplodnost
  • kod osoba muškog pola postoji impotencija i gubitak libida
  • postoji emocionalna nestabilnost sa skonostima ka razvoju depresije i kognitivni poremećaji
  • mogu se javiti prelomi zbog gubitka koštano-tkivne gustine (osteoporoza)
  • često postoji povišeni krvni pritisak (hipertenzija) i javlja se poremećaj u regulisanju šećera (intolerancija glukoze i dijabetes)

Kako se postavlja dijagnoza Kušingovog sindroma?

Anamneza sa tipičnom kliničkom slikom i objektivnim pregledom je dovoljna da se postavi klinička dijagnoza Kušingovog sindroma.

Laboratorijska dijagnoza endogenog Kušingovog sindroma podrazumeva merenje nivoa kortizola u urinu, merenje kortizola u serumu, deksametazon supresioni test i deksametazon-kortikotropin stimulišući test. 

Kod gojaznosti, alkoholizma, unošenja estrogena, hronične bubrežne insuficijencije, prekomernog vežbanja, stalnoj izloženosti stresu, poremećaja u ishrani i upotrebe fenitoina, fenobartbitona i rifampicina mogu da postoje lažno pozitivni rezultati kod pomenutih testova.

Skener (kompjuterizovana tomografija) i nuklEarna magnetna rezonanca trbuha i moždanih strukura (tursko sedlo je koštana struktura u kojoj je smeštena hipofiza) omogućavaju pronalaženje strukturnih promena na nadbuburežnim žlezdama i hipofizi.

Scintigrafija sa radioaktivno obeleženim oktreotidom pomaže da se prOnadju tumori koji sekretuju ACTH (adrenokortikotropni hormon) na drugim lokacijama u organizmu.

Kako se leči Kušingov sindrom?

Terapija Kušingovog sindroma je usmerena na uzrok prekomernog nivoa glikokortikoida u organizmu.

Kod postojanja tumora hipofize, pristupa se hirurškom lečenju u vidu transsfeonidalne resekcije tumora, a kod postojanje tumora nadbubrežne žlezde prustupa se laparoskopskoj, ili klasičnoj adrenalektomiji.

Retko se može izvesti i medikamentozna adrenalektomija lekovima poput mitotana, ketokonazola, trilostana, ali u velikom dozama su oni toksični i potreban je oprez. Lekovi koji suprimiraju sekreciju ACTH KAO  bromokriptin, valproična kiselina i oktreotid i njihovo delovanje nije potvrdjeno u velikim, kontrolisanim studijama. Kod recidiva nakon hirurŠkog lečenja dolazi u obzir i radijaciona terapija.

Kod spoljašnjeg Kušingovog sindroma uzrokovanom prekomernim unošenjem kortikosteroida, postepeno se smanjuje doza lekova. Prognoza bolesti zavizi od njenog uzroka.

Previous Post

Konov sindrom (syndroma Conn)

Next Post

Lažni prevremeni pubertet (pubertas praecox spuria)

Slični članci

Odstupanje od vrednosti hormona štitaste žlezde

Postovanje.POsle dve trudnoce i dve god. sam prvi put sada uradila laboratoriju,u sustini sam sve prekontrolisala. Vec sam imala terapiju...

Read more

Nepodnošljiv umor i malaksalost

Nepodnošljiv umor i malaksalost Imam 37 godina, moj problem se pojavio u vidu nepodnošljivog umora i malaksalosti.S obzirom da sam...

Read more

v

Problem sa nadutošću stomaka i lošijim varenjem Postovanje, Par nedelja u nazad imam problema sa nadutoscu stomaka i losijim varenjem.Cak...

Read more

Iz kojeg razloga mi rastu dlačice iznad usana (brkovi)?

Iz kojeg razloga mi rastu dlačice iznad usana (brkovi)? Zanima me iz kojeg razloga mi rastu dlacice iznad usana (brkovi)?...

Read more

Analiza i njihovo tumačenje za T3, T4 i TSH

Analiza i njihovo tumačenje za T3, T4 i TSH U toku jake upale sinusa koja je trajala 2-3 meseca, u...

Read more

Maligni egzoftalmus

Maligni egzoftalmus Graves-ova (infiltrativna) oftalmopatija je klinički evidentna u oko 50% bolesnika. Ponekad se infiltrativna oftalmopatija javlja bez difuzne hipertireoidne...

Read more
Load More
Next Post

Lažni prevremeni pubertet (pubertas praecox spuria)

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

trachisan

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.