• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

Davljenje i utopljenje

Davljenje i utopljenje

Davljenje i utopljenje su dva termina ko­ja označavaju štetni, odnosno za život opa­sni efekat vode na ljudski organizam. Uto­pljenje je letalni ishod koji nastupa u roku od 24 sata od potapanja/gušenja u tečno-sti, dok davljenje pretpostavlja oporavak (više od 24 sata) posle potapanja.

Da bi pri boravku u vodi došlo do uto-pljenja ili davljenja neki predisponirajući faktori iimaju značajnu ulogu. Ti faktori su epi napad, iscrpljenost, oboljenje srca (na­pad aritmije, infarkt), hipotermija (ledena voda), hipoglikemija, davljenje u svrhu sa­moubistva ili potapanje žrtve u svrhu ubi-stva, upotreba alkohola ili ostalih droga i trauma (povreda glave ili kičme usled ska­kanja u vodu). Faktori koji imaju uticaja na preživljavanje pri potapanju u vodu jesu sposobnost žrtve da pliva, godine starosti žrtve, dužina potopljenosti, čistoća i tem­peratura vode, kao i ranije zdravstveno sta­nje žrtve.

Prilikom prvog kontakta sa žrtvom na te­renu, treba pre svega izvršiti procenu situ­acije. To podrazumeva procenu vremenske dužine potopljenosti, čistoće i temperatu­re vode, zatim mentalnog stanja žrtve (bez svesti ili svestan bolesnik, uznemiren i ra­toboran), stanja disajnih puteva i stanja pe­riferne cirkulacije. Poremećen senzorijum može da bude posledica traume ili hipok-sije. Gubitak svesti može ukazivati na pre­lom vratne kičme, a hipoksija, odnosno anoksija, isto tako može da bude posledi­ca neurotraume (prekid disanja zbog po­vrede produžene moždine).

U daljoj proceni treba utvrditi okolnosti pod kojima je došlo do nesreće: kako, kada i gde je došlo do nesreće (npr. u blizini ste-na, u bazenu, u kadi), da li je pacijent iz­gubio svest i da li je bilo svedoka. Ovi po­daci su značajni da bi se utvrdila eventu­alna povreda glave ili kičme. U izvesnim si­tuacijama kada se potapanje desilo pod nejasnim okolnostima, treba potražiti even­tualne znake nasilja ili nebrige za bebe, decu i stare ljude. 

Klinička slika

Klinička slika davljenja ili utopljenja, bez traumatskih ozleda, zavisi od dužine poto-pljenosti i obuhvata:

Možda će vaszanimati

Odstupanje od vrednosti hormona štitaste žlezde

Nepodnošljiv umor i malaksalost

v

1. kašljanje,

2. povraćanje,

3. opsrukciju disajnih puteva,

4. teško, spastiČno disanje zbog opstruk­cije,

5. površno disanje,

6. potpuno odustvo disanja,

7. usporen rad srca,

8. ubrzan rad srca,

9- nepostojanje srčane radnje,

10. epi napade,

11. hladna, lepljiva i bleda koža,

12. cijanotična koža,

13- moguća distenzija želuca.

Pri spašavanju žrtve iz vode treba pre svega pozvati specijalno obučene ljude za tu vrstu posla (ronioci), zatim ne ulaziti u vodu ukoliko niste spretni za takvu vrstu posla, ne treba stati na led ukoliko je vo­da puna ledenih santi, a po vađenju bole­snika iz vode treba zaštititi bolesnika od ni­ske temperature skidanjem mokre odeće sa njega i utopljavanjem.

U inicijalnoj proceni, pored procene nje­govog opšteg stanja, povesti računa i o eventualnoj povredi kičme. Na povredu kičme može se posumnjati kada su okolno­sti pod kojima je došlo do nesreće nepo­znate, kada postoji trauma lica, kada je reč o nesreći nastaloj posle skakanja u vodu na glavu, posle skijanja na vodi, jedrenja na dasci i vožnje čamcem.

Ukoliko postoje jasni podaci koji govo­re o eventualnoj povredi vratne kičme, ta­da se, još dok je žrtva u vodi, ispod nje sta­vlja dugačka daska i žrtva se na dasci izvlači na obalu. 

Terapija

Po izvlačenja žrtve na obalu, fiksirati je za ravnu podlogu, ukoliko to još u vodi ni­je učinjeno. Taj postupak se izvodi ukoli­ko postoji sumnja na povredu vratne kič­me. Ukoliko se sigurno potvrdi da kičma nije povredena, tada se bolesnik stavlja na levi bok, u tzv. koma položaj, da bi se dre­nirali voda, povraćajni sadržaj i sekreti iz gornjih disajnih puteva. Ukoliko postoji distenzija želuca koja ometa ventilaciju, ta­da dok je bolesnik na levom boku treba snažno pritisnuti u predelu epigastrijuma i tako stimulisati drenažu iz želuca. Ovaj postupak je još efikasniji ukoliko se izvo­di sa sukcijom sadžaja iz usne duplje.

Po stabilizovanju stanja, žrtva se pre­nosi u klimatizovano sanitetsko vozilo, gde se sa nje skida sva mokra odeća. Zatim se utopli pokrivačima, priključi se kiseonik, izvrši fizikalni pregled i otvori dokumenta­cioni list. Ukoliko je disanje bolesnika za­dovoljavajuće, tada se oksigenacija vrši kl* seonikom na masku. Ukoliko je bolesnik bez svesti, a loše diše i posle pražnjenja tra-heobronhalnog stabla sukcijom, treba ga staviti na ventilator i mehanički ga ventili-sati sa 100% kiseonikom u inspiratornom vazduhu. U sanitetskom vozilu uključuje se infuzija kristaloidnih rastvora (prepuručuje se da budu topli) radi stabilizovanja hemo-dinamskog stanja bolesnika. Ukoliko je po­trebno, te bolesnike stimulisati nekim od vazokonstriktora (dopamin, dobutamin). U sanitetskom vozilu bolesnik mora da je pod konstantnom monitorskom kontrolom.

U sanitetskom vozilu otvara se do­kumentacioni list (istorija bolesti). U doku­mentacionom listu treba, ukoliko je to mo­guće, uneti informacije o ranijem zdrav­stvenom stanju pacijenta, zatim o lekovima koje je koristio, da li je patio od srčanih oboljenja, da li je imao epi napade i da li je patio od drugih hematoloških, endokri-noloških ili psihijatrijskih oboljenja. Važno je saznati da li je konzumirao alkohol ili drogu i u kojoj količini. Ti podaci po pra­vilu se dobijaju od osoba u pratnji žrtve.

Bolesnici koji su u opštem teškom sta­nju, tj. koji su respiratorno ugroženi, kod kojih su se razvili znaci i simptomi šoka, koji ne reaguju na verbalne komande i ne­maju refleks kašlja, ili koji reaguju ali nisu sposobni da izvršavaju naloge i u veoma teškom su stanju bez obzira na mere rea­nimacije koje se kod njih sprovode u sani­tetskom vozilu, moraju se hitno transpor-tovati u stacionarnu ustanovu gde će im se pružiti maksimalni tretman po kautelima jedinice intenzivne terapije. Ishod lečenja kod njih nije izvesan.

Ukoliko je žrtva izvučena na obalu i ima sve znake srčanog zastoja, tada se predu-zimaju mere kardioresiratorne reanimacije. Od ishoda kardiorespiratorne reanimacije zavisi da li će se bolesnik preneti u sani-tetsko vozilo i da li će se nastaviti sa inten­zivnim Iečenjem.

Previous Post

Hipertermija (pregrevanje)

Next Post

Barotrauma i ksenonska bolest

Slični članci

Odstupanje od vrednosti hormona štitaste žlezde

Postovanje.POsle dve trudnoce i dve god. sam prvi put sada uradila laboratoriju,u sustini sam sve prekontrolisala. Vec sam imala terapiju...

Read more

Nepodnošljiv umor i malaksalost

Nepodnošljiv umor i malaksalost Imam 37 godina, moj problem se pojavio u vidu nepodnošljivog umora i malaksalosti.S obzirom da sam...

Read more

v

Problem sa nadutošću stomaka i lošijim varenjem Postovanje, Par nedelja u nazad imam problema sa nadutoscu stomaka i losijim varenjem.Cak...

Read more

Iz kojeg razloga mi rastu dlačice iznad usana (brkovi)?

Iz kojeg razloga mi rastu dlačice iznad usana (brkovi)? Zanima me iz kojeg razloga mi rastu dlacice iznad usana (brkovi)?...

Read more

Analiza i njihovo tumačenje za T3, T4 i TSH

Analiza i njihovo tumačenje za T3, T4 i TSH U toku jake upale sinusa koja je trajala 2-3 meseca, u...

Read more

Maligni egzoftalmus

Maligni egzoftalmus Graves-ova (infiltrativna) oftalmopatija je klinički evidentna u oko 50% bolesnika. Ponekad se infiltrativna oftalmopatija javlja bez difuzne hipertireoidne...

Read more
Load More
Next Post

Barotrauma i ksenonska bolest

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

trachisan

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.