• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Zadnji uveitis (Uveitis posterior)

Zadnji uveitis (Uveitis posterior)

Zadnji uveitis je zapaljenje horoidee. Ono je najčešće udruženo sa zapljenjem retine, bilo da se proces proširi sa horoidee na reti-nu ili obrnuto. Zapaljenjskim procesom može da bude zahvaćena i papila vidnog živca kada govorimo o neuroretinitisu.

Zapaljenje krvnih sudova, najčešće vena (periphlebitis retinae) a zatim arterija {periarteritis) može biti segmentno, sekundarno, u predelu ognjišta u horioretini ili periflebitis retine može biti pri­marni u sklopu sistemskih vaskulitisa kao što su sarkoidoza, Wegenerova granulomatoza i dr.

Uveitis posterior može biti, prema patoanatomskom nalazu i kliničkom izgledu promena na očnom dnu:

■   fokalni {granulomatozni) i

■   difuzni (negranulomatozni).

Možda će vaszanimati

Suvo oko

Plava boja oko levog kapka

Različita boja oka na fotografijama

Kao i kod prednjih uveitisa, granulomatozni zadnji uveitis jav­lja se kada postoji patogeni agens u tkivu horioretine.

Fokalni horioretinitis prema lokalizaciji procesa može biti:

■   centralni, ako je uveitično ognjište u makuli;

■   paracentralni, ako je uveitično ognjište blizu makule;

■   jukstapapilarni, ako je uveitično ognjište pored papile vidnog živca i

multifokalni, ako postoji više uveitičnih ognjišta na očnom dnu.

Fokalni horioretinitis može biti:

■     aktivni, odnosno evolutivni (uveitis focalis evolutiva);

■     recidiv fokalnog uveitisa, kada pored ožfljka na očnom dnu r,. postoji svež proces (uveitisfocalis récidivons) i

■     sanirani, ožiljni fokalni uveitis (uveitis focalis sanata).

Subjektivni simptomi kod horioretinitisa zavise od lokalizacije patološkog procesa na očnom dnu. Kod svih zadnjih uveitisa nema crvenila i bolova u oku. Obolelo oko nema zapaljenjski trijas (epi-fora, fotofobija i blefarospazam). Bolovi pri pokretima oka mogu biti kod zapaljenja očnog živca ili zadnjeg skleritisa u kom slučaju je došlo do širenja procesa sa sklere na uveu (sklerouveitis).

Objektivni znaci kod horioretinitisa su: pad vida i promené u vidnom polju.

Pad vida može biti u vidu magle pred očima zbog letećih zamuće-nja u staklastom telu (vitritis) ili u vidu pada centralnog vida i ispada u vidnom polju u zavisnosti od lokalizacije horioretinalnog procesa.

Klinički izgled svežeg horioretinitisa je sivo-žućkasti, nejasno ograničen infiltrat u dubljim slojevima horioretine, dok ožiljni sanirani horioretinitis izgleda kao jasno ograničena više ili manje pigmentovana ili bela promena atrofičnog izgleda, nekada ispunje­na vezivnom proliferacijom.

Retinitis ili retinohoroiditis daje retini zamagljen izgled u pre-delu ognjišta, krvni’ sudovi retine u tom predelu su maskirani. Granica inflamatornog ognjišta je nejasna, krvni sudovi, véifc’u susedstvu su u zapaljenju i prate evoluciju procesa u horioretini. Staklasto telo ispred horioretinalnog procesa je često u celini zamućeno u većem ili manjem stepenu.

Fokalni horioretinitis može biti hemoragičnog tipa (chorioreti­nitis haemorrhagica), kao što je u slučaju histoplazmoze, tuberku­lozne etiologije, toksoplazmoze i dr. Hemoragični oblik horioreti­nitisa nastaje zbog subretinalne, odnosno horoidalne neovaskula-rizacije i fibrovaskularne proliferacije u horioretini.

Komplikacije. Zadnji uveitis praćen je nizom komplikacija, kao što su: cistoidni edem makule, ishemija makule, epiretinalne membra­ne, neovaskularizacija u retini i horoidei, ablacija retine, atrofija papile kao posledica ishemične neuropatije i papilitisa vidnog živca.

Komplikovana, uveitična katarakta može biti komplikacija dugotrajne primene kortikosteroida.

Posebna grupa bolesti horioretine su White-dot sindromi, horiokapilaritisi kod kojih je primarni proces u horiokapilarisu, a zatim se širi i zahvata retinu. White-dot sindromi su:

■    akutna multifokalna pigmentna plakoidna epiteliopatija (AMPPE);

■    serpiginozna horoidopatija;

■    Birdshot retinopatija;

■    punktatna unutrašnja horoidopatija;

■    multifokalni horoiditis sa panuveitisom;

■    sindrom multiplih nestajućih belih tačkica.

Ova grupa bolesti klinički je diferencijalno-dijagnostički pro­blem prema horioretinitisima neinfektivne prirode.

Prethodni članak

Horoidalne distrofije dužice

Sledeći članak

Panuveitis

Slični članci

Suvo oko

Suvo oko  je najčešći sindrom u oftalmologiji.Po definiciji,to je sindrom ili stanje koje nastaje uvek kada kvantitet ili  kvalitet suznog...

Pročitaj još

Plava boja oko levog kapka

Pozdrav, Godinama imam problem sa kozom oko levog oka,ispod I iznad njega koza je plave boje kao I deo slepoocnice.Sve...

Pročitaj još

Različita boja oka na fotografijama

Belmedic pitanja i odgovori

Postovani, primetila sam kod mog sina koji ima nepune dve godine prilikom fotografisanja sa blicom ,da ima razlicitu boju očiju,odnosno...

Pročitaj još

Velika dioptrija i pritisak u oku

Pozdrav, posto mi raste dioptrija i imam 16 i po godina oftalmolog mi je rekao da ne smem da se...

Pročitaj još

Suva koža kapaka

Kapci su mi vec neko vreme isušeni. Nekad se desava da nakon skidanja sminke, ujutru kada se probudim oteknu i...

Pročitaj još

Očni pritisak koji varira

Očni pritisak koji varira Pre dva meseca otkrila sam da imam ocni pritisak koji varira i sumnja se da imam...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Panuveitis

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Dugotrajno sedenje – kako sebi pomoći

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.