• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Dijagnostički postupci i terapija kod uveitisa

Dijagnostički postupci i terapija kod uveitisa

Postoji više velikih studija ispitivanja etiologije uveitisa. Korišćenjem svih potrebnih laboratorijskih ispitivanja i dopunskih pregleda, prema većini svetskih statistika etiološka dijagnoza vveitisa može se dokazati u 1/3 ispitanih, kod 1/3 je moguća, dok je kod više od 1/3 nepoznata.

U cilju lečenja obolelih koristi se niz dijagnostičkih testova i procedura čiji se odabir pravi posle detaljne anamneze i kliničkog pregleda. Na osnovu anamnestičkih podataka povezano sa klini­čkom slikom i anatomskom lokalizacijom uveitičnog procesa vrši se odabir testova. Dijagnostički postupci su:

■    laboratorijska ispitivanja {hematološka, biohemijska i imunolo­ška);

■    radiografska ispitivanja;

■    fluoresceinska angiografija (FA), indocijanin grin angiografija {ICG) i optička koherentna tomografija (OCT);

■    elektrofiziološka ispitivanja i                                        . – ,

■    pregled uzoraka tečnosti i tkiva oka.

Laboratorijski testovi: Imunološki testovi

■    ispitivanje humoralnog imuniteta;

■    ispitivanje ćelijskog imuniteta (funkcija T limfocita);

■    HLA tipizacija.

. Radiografski testovi:

CT medijastinuma; Rtg: pluća, sinusa, zuba, sakroilijačnih zglo­bova, zglobova kičme i drugih zglobova; NMR; Dopler karotidnih arterija.

Fluoresceinska angiografija (FA); Indocijanin greeh angiografija (ICG); Optička koherentna tomografija (0CT) 

Služi za snimanje poprečnih preseka tkiva u visokoj rezoluciji, reda veličine jednog mikrona merenjem vremena kašnjenja eha i intenziteta rasutog ili odbijenog svetla. OCT je veoma korisna meto­da za dijagnostiku bolesti makule. 

Eho grafija

Ehografija je veoma značajna metoda koja se koristi za dijagno­stiku i praćenje patoloških promena na prednjem i zadnjem seg­mentu oka u slučajevima kada se zbog zamućenja ne može izvršiti korektan pregled.

Elektrofiziološki testovi

■    kompjuterizovano vidno polje (múltipla skleroza);

■    elektroretinografija (M. Harada);

Možda će vaszanimati

Suvo oko

Plava boja oko levog kapka

Različita boja oka na fotografijama

■    elektrookulografija (bolesti pigmentnog epitela);

■    evocirani vidni potencijali (MS).

Ispitivanje uzoraka iz oka

. U dijagnostičke svrhe može se ispitivati punktat očne vodice, staklastog tela i isečak tkiva.

Očna vodica uzima se punkcijom 0,15 do 0,20 ccm. U ovom uzor­ku rade se sledeća ispitivanja: imunološka, citološka i biohemijska.

Biopsija vežnjače koristi se u dijagnostici sarkoidoze, uzimaju se lezije vežnjače sumnjive na sarkoidne granulóme.

Biopsija uvee veoma je komplikovan postupak i zahteva dobru obučenost hirurga i opremeljenu laboratoriju.

Ispitivanje brisa grla i nosa na bakterije.

Ispitivanje cerebrospinalne tečnosti na prisustvo ćelija.

Ispitivanje postojanja intratekalne produkcije antitela, odnosno oligoklonalni odgovor kod múltiple skleroze. 

Lečenje uveitisa

Lečenje uveitisa ima za cilj da zaustavi inflamatorni proces u uvei i spreči ili smanji komplikacije uveitisa koje imaju posledice po vid. Budući da su uveitisi imunološka reakcija u oku na patoge­ne agense (antigene) koji se nalaze u oku ili na distanci, u fokusu, terapija ima za cilj takođe sanaciju fokusa.

Terapija uveitisa zavisi od toga da li je etiologija uveitisa infek­tivna ili neinfektivna (autoimune prirode).

Infektivne uveitise treba lečiti odgovarajućim antibioticima, anti-virusnim, antigljivičnim i antiparazitarnim lekovima. Oba, infektivni i neinfektivni uveitisi su imunološke bolesti, tako da je terapija:

1.     Kortikosteroidi;

■    lokalno (kapi, masti, parabulbarne injekcije);

■    sistemski (tablete, i/m i i/v injekcije i infuzije).

2.  Nesteroidni antiflogistici:

■   kapi i tablete.

3.  Imunosupresivni i imunomodulatorni lekovi:

■    antimitotici (alkilirajući agensi); 

■    antimetaboliti;

Terapija uveitisa zavisi od toga da lì je etiologija uveitisa infektivna ili neinfektivna {autoimunske priro­de).

Infektivni i neinfektivni uveitisì su imunološke bolesti, tako da se u terapiji koriste:

–   kortikosteroidi;

–   nesteroidni antiflogistici;

–   imunosupresivni i imunomodu-latorni lekovi;

–   kombinacija steroida i imuno-modulatornih lekova.

Infektivne uveitise treba leciti odgovarajućim antibioticima, anti-virusnim, antigljivičnim i antipara-zitarnim lekovima

midrijatrik, nije cikloplegik i koristi se u kombi­naciji sa cikloplegicima sa kratkotrajnim dejstvom radi raskidanja zadnjih sinehija.

Lečenje akutnih prednjih uveitisa i recidiva akutnih prednjih uveitisa počinje atropinom sve do potpunog smirivanja uveitičnog procesa, a zatim se terapija nastavlja cikloplegicima sa kratkotraj­nim dejstvom kao što su homatropin, tropikamid i ciklopentolat jedanput uveče, jer cikloplegija ometa rad na blizinu. Blage forme uveitisa lece se kratkotrajnim midrijaticima, jedanput uveče.

Za raskidanje stvorenih zadnjih sinehija koristi se kombinacija adrenalina, atropina i prokaina u vidu subkonjunktivalnih injekcija.

Kortikosteroidi

Kortikosteroidi su prirodni ili sintetski preparati kore nadbu­brežne žlezde. Oni su najčešći antiflogistični lekovi u terapiji uvei­tisa, koriste se zbog dejstva na rane i kasne procese zapaljenja. Lokalna primena steroida

Steroid! se daju lokalno kod prednjih uveitisa u vidu kapi, masti i injekcija (periokukrno i subtenonijalno).

Lokalno se daju kapi: Prednisolon acetat 1,0%, Prednisolon phosphat 1,0%, dexamethason phosphat 0,1%, dexamethason alco-hol 0,1%, fluorometholon 0,1% i mast dexamethason 0,1%, uveče.

Kapi se koriste u lečenju prednjih uveitisa. Lečenje akutnih pred­njih uveitisa zavisi od težine zapaljenja. U početku lečenja, lek se pri-menjuje veoma frekventno (na 5 minuta u toku 1 sata, na 15 minuta, na 1 sat ili 2 sata) do smirivanja procesa, tj. prvih 7-10 dana. Pored kapi aplicira se i dexamethason mast uveče. Po smirivanju procesa ukapavanje dexamethasona smanjuje se na 6x -♦ 4x -*3x -* lx dne­vno -»1 nedeljno.

Midrijatici se koriste u lečenju prednjih uveitisa iz sledećih raz­loga:

* popuštanje spazma cilijarnog mišića i sfinktera pupile, smiriva­nje bola;

■    sprečavanje stvaranja zadnjih sinehija;

■    raskidanje stvorenih zadnjih sinehija.

U lečenju uveitisa koriste se midrijatici dugotrajnog i kratko­trajnog dejstva.

Midrijatici dugotrajnog dejstva su: atropin 1% (1-2 nedelje); scopo-lamin 0,25% [1 nedelja). On se koristi ako postoji alergija na atropin.

Midrijatici kratkotrajnog dejstva su: tropikamid 0.5% i 1%; ciklo-pentolat 0.5% i 1%; homatropin 1-2% i fenilefrin 2.5-10%. Fenilefrin je samo midrijatrik, nije cikloplegik i koristi se u kombi­naciji sa cikloplegicima sa kratkotrajnim dejstvom radi raskidanja zadnjih sinehija.

Lečenje akutnih prednjih uveitisa i recidiva akutnih prednjih uveitisa počinje atropinom sve do potpunog smirivanja uveitičnog procesa, a zatim se terapija nastavlja cikloplegicima sa kratkotraj­nim dejstvom kao što su homatropin, tropikamid i ciklopentolat jedanput uveče, jer cikloplegija ometa rad na blizinu. Blage forme uveitisa lece se kratkotrajnim midrijaticima, jedanput uveče.

Za raskidanje stvorenih zadnjih sinehija koristi se kombinacija adrenalina, atropina i prokaina u vidu subkonjunktivalnih injekcija.

Kortikosteroidi

Kortikosteroidi su prirodni ili sintetski preparati kore nadbu­brežne žlezde. Oni su najčešći antiflogistični lekovi u terapiji uvei­tisa, koriste se zbog dejstva na rane i kasne procese zapaljenja. Lokalna primena steroida

Steroid! se daju lokalno kod prednjih uveitisa u vidu kapi, masti i injekcija (periokukrno i subtenonijalno).

Lokalno se daju kapi: Prednisolon acetat 1,0%, Prednisolon phosphat 1,0%, dexamethason phosphat 0,1%, dexamethason alco-hol 0,1%, fluorometholon 0,1% i mast dexamethason 0,1%, uveče.

Kapi se koriste u lečenju prednjih uveitisa. Lečenje akutnih pred­njih uveitisa zavisi od težine zapaljenja. U početku lečenja, lek se pri-menjuje veoma frekventno (na 5 minuta u toku 1 sata, na 15 minuta, na 1 sat ili 2 sata) do smirivanja procesa, tj. prvih 7-10 dana. Pored kapi aplicira se i dexamethason mast uveče. Po smirivanju procesa ukapavanje dexamethasona smanjuje se na 6x -♦ 4x -*3x -* lx dne­vno -»1 nedeljno. Teža zapaljenja mogu da traju nedeljama i mese-cima, tako da lečenje treba produžiti do potpunog smirivanja proce­sa. 

Lokalna steroidna terapija u vidu kapi i masti ima efekta kod akutnih i hroničnih evolutivnih prednjih uveitisa.

Kod težih oblika prednjih uveitisa i kao dodatak lokalnoj i sistemskoj terapiji kod rezistentnih oblika prednjih uveitisa, kao i kod intermedijalnih uveitisa, indikovane su periokularne injekcije.

Periokularne injekcije treba da omoguće prodor leka kroz skleru, jer se topikalnom aplikacijom lek resorbuje najvećim delom kroz rožnjaču. Periokularno daje se dexamethason 2 mg, dok se peribul-barno daju depo preparati (triamcinolon acetonid i methylpredniso-lon acetai) 40 mg. Subkonjunktivalna injekcija može se ponoviti sva­kog dana, a subtenonijalna svakih 15 dana. Obavezno je praćenje intraokularnog pritiska, do čijeg skoka može doći posle davanja sub-konjunktivalnih i parabulbarnih injekcija. Triamcinolon acetonid može da se daje i intravitrealno 2 mg/0,05 ml.

Pre aplikacije injekcije potrebna je anestezija vežnjače koja se postiže ukapavanjem lokalnog anestetika u trajanju od 5 minuta svakog minuta.

Steroidi se daju sistemski kod:

■    težih oblika prednjih uveitisa;

■    zadnjih fokalnih i difuznih uveitisa;

■    vaskulitisa retine i

■    težih oblika intermedijalnih uveitisa.

Sistemski se kortikosteroidi daju per os, intramuskularno i u vidu intravenske infuzije (bolus doze). Per os daju se: prednisolon tbl., dexamethason tbl., betamethason tbl. Intramuskularno mogu se davati methvlprednisolon, (urbason) i dexason.

U intravenskoj infuziji daje se methvlprednisolon. Bolusna doza iznosi 500-1000 mg i može da se ponovi u intervalu od 24 časa, ukupno 3 doze.

Dnevna terapija steroidima je 1 mg/kg telesne mase dnevno i zavisi od težine bolesti. Najčešće, terapija počinje dozom od 60-100 mg dnevno u jednoj jutarnjoj dozi a zatim se doza leka sma­njuje za 10 mg svakih 7 dana do doze od 25 mg, da bi se smanjenje doze nastavilo za 5 mg svakih mesec dana do doze od 15 mg, a zatim za 2,5 mg svakih mesec dana do doze od 5 mg dnevno.

Nesteroidni antijhgistici

Nesteroidni antiflogistični lekovi koriste se u terapiji uveitisa i skleritisa kao prateći lekovi uz kortikosteroide. Oni se koriste kod dugotrajnih recidivirajućih prednjih uveitisa naizmenično sa kor-tikosteroidima. Nesteroidni antiflogistici imaju isti terapijski efe-kat kao i kortikosteroidi u lečenju prednjih uveitisa

Prethodni članak

Panuveitis

Sledeći članak

Kako se vadi krpelj?

Slični članci

Suvo oko

Suvo oko  je najčešći sindrom u oftalmologiji.Po definiciji,to je sindrom ili stanje koje nastaje uvek kada kvantitet ili  kvalitet suznog...

Pročitaj još

Plava boja oko levog kapka

Pozdrav, Godinama imam problem sa kozom oko levog oka,ispod I iznad njega koza je plave boje kao I deo slepoocnice.Sve...

Pročitaj još

Različita boja oka na fotografijama

Belmedic pitanja i odgovori

Postovani, primetila sam kod mog sina koji ima nepune dve godine prilikom fotografisanja sa blicom ,da ima razlicitu boju očiju,odnosno...

Pročitaj još

Velika dioptrija i pritisak u oku

Pozdrav, posto mi raste dioptrija i imam 16 i po godina oftalmolog mi je rekao da ne smem da se...

Pročitaj još

Suva koža kapaka

Kapci su mi vec neko vreme isušeni. Nekad se desava da nakon skidanja sminke, ujutru kada se probudim oteknu i...

Pročitaj još

Očni pritisak koji varira

Očni pritisak koji varira Pre dva meseca otkrila sam da imam ocni pritisak koji varira i sumnja se da imam...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Kako se vadi krpelj?

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Dugotrajno sedenje – kako sebi pomoći

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.