• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Dermatomyositis (dermatomiozitis)

Dermatomyositis (dermatomiozitis)

Dermatomyositis (DM) je sistemsko oboljenje autoimunske prirode koje se odlikuje karakterističnim promenama na koži i nesupurativnom inflamacijom skeletne muskulature izazvanom limfocitnim infiltratom. Ukoliko kutani znaci nisu prisutni, oboljenje se zove polimi-ozitis. Procena godišnje incidencije in-flamatornih miopatija se kreće od oko 5 na 1.000.000 stanovnikaido čak 2-3 na 100.000 stanovnika.

DM je u 1/3 pacijenata udružen sa ne­kom drugom auto imunom bolešću ve­zivnog tkiva, a u 10-30% odraslih paci­jenata (naročito posle 40. godine) sa malignim oboljenjem. Najčešće nađene neoplazije su: karcinom dojke, pluća, ovarijuma, želuca, debelog creva, uteru­sa, različiti limfomi i dr.

U dečjem uzrastu se po pravilu ne na­laze maligna oboljenja.

Klinička slika. Dermato/polimiozitis se klasifikuje u 5 grupa:

I   grupa    Primarni idiopatski polimiozitis

Možda će vaszanimati

Simptomi celulita i njegovo uklanjanje

Slatkiši i bubuljice

Bakterija zlatni stafilokok

II    grupa   Primami idiopatski DM

III     grupa DM ili polimiozitis uz neoplaziju

IV    grupa DM ili polimiozitis u dečjem uzrastu

V   grupa   DM ili polimiozitis uz druge bolesti vezivnog tkiva 

Oboljenje se 2 puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, kod odraslih obično između 40. i 60. godine života, a u detinjstvu pre 10. godine. Promene imaju karakterističnu distribuciju i mor­fologiju.

Kutani znaci. Predilekciona mesta sđ gornji očni kapci i periokularni predeo, zigomatični region, usne školjke, pre­deo dekoltea, laktovi, kolena, koža iznad metakarpofalangealnih i interfa-langealnih zglobova, kao i periungvalni predeli. Na ovim zonama se nalazi livi-dni eritem, kod pojedinih pacijenata sa telangiektazijama. Očni kap­ci su edematozni. Na laktovima i kole-nima postoji i diskretna beličasta skva-ma, a nad malim zglobovima šaka se na­laze slivene, ravne, lividne papule sa be-ličastom diskretnom skvamom – tzv. Gottron-ove papul. Periungval-no postoji lividni eritem i telangiektazije.

Mišićni znaci mogu biti prisutni na početku bolesti ili se javiti posle više ne-delja/meseci. Oboljenje zahvata po­prečno-prugaste mišiće, najpre proksi-malmi muskulaturu ramenog i karličnog pojasa. Otežana je abdukcija ruku, usta­janje iz čučnja i penjanje uz stepenice. Inflamacija mišića je praćena bolom. U teškim formama može biti zahvaćena i muskulatura farinksa, gornjeg delà ezofagusa i respiratorna muskulatura, kao i miokard. Promene na mišićima su ne­kad i supkliničke, tâko da je potrebna biohemijska, EMG i histopatološka ve­rifikacija.

Posle nekoliko meseci/godina evolu­cije oboljenja, u mišićima se mogu stvo­riti kalcifikacije (calcinosis). Kalcinoza je dobar prognostički znak quo ad vi-tam, ali je perzistentna i dovodi do funk­cionalnih smetnji.

DM se može razviti naglo, u toku ne­koliko dana ili nedelja, praćen febrilnošću, bolovima i slabošću u mišićima -tzv. akutna forma. Subakutna evolucija se odlikuje razvojem slike tokom nekoliko meseci, sa manje izraženim kutanim i mišićnim znacima. U kroničnoj formi, kod pacijenata kod kojih oboljenje traje više godina, mogu se javiti poikiloder-mične promene (retikulama hiper- i hipopigmentacija, male zone atrofije i te­langiektazije) na licu, vratu, dekolteu, trupu – tzv. Poikilodermatomyositis.

Oko 75% pacijenata preživi 5 godi­na. Prognoza quo .ad vitam kod dece je bolja. Oko polovine pacijenata uđe ure-misiju i može da obustavi terapiju posle 5 godina, a oko 20% mora i dalje da se leci. Smrt najčešće nastupa zbog respira­tornih i srčanih komplikacija. Lošija pro­gnoza je za pacijente sa fiidroajantnim to­kom, sa udruženim malignitetom i ukoli­ko se zakasni sa terapijom–Anti-Jo-1 At -.suudružena sa lošijom prognozom.

Laboratorijske i druge analize. Po­višene su vrednosti tzv. mišićnih enzi­ma: kreaiin kinaze (CK), aldolaze, lak-tat dehidrogenaze (LDH), kao i SGOT. Kreatin u urinu je značajan indikator ci-tolize mišića.

Elektromiogram (EMG) u 40% paci­jenata pokazuje miopatske promene sa niskovoltažnim polifaznim potencijali­ma i fibrilacijom u miru.

Biopsija klinički zahvaćenih mišića najčešće otkriva inflamatorni miozitis sa edemom i degeneracijom mišićnih vlakana.

Kod 25% pacijenata se nalaze rela­tivno specifična anti-Jo-1 antitela, zatim anti-Mi At, anti-Ku (uz overlap sindrom DM/sistemska skleroza) i anti-KJ (uz intersticijumsko oboljenje pluća). ANA se mogu naći kod značajnog broja paci­jenata, pogotovo u grupi sa udruženim drugim bolestima vezivnog tkiva.

Diferencijalna dijagnoza

Treba od­vojiti ostale bolesti vezivnog tkiva (LES i dr.). U ranoj fazi, kada nije izraženo oštećenje mišića, sličnu kliničku sliku daje fotodermatitis (kod koga nema pro­mena na gornjimočmmkapcima).

Lečenje

Oboljenje se leci imunosu-presivnom terapijom, pre svega visokim dozama opšte kortikosteroidne terapije: prednizon 1 mg/kg tt, u težim slučajevi­ma i kod pacijenata koji ne odgovaraju na ovu terapiju, do 2 mg/kg tt. Po­boljšanje nastupa posle 1-4 nedelje.

Kod teških formi se primenjuje i pulsna terapija metilprednizolonoiri 1000 mg/dan i.v., tokom 3 dana, posle čega se nastavlja sa peroralnom kortikosteroid-nom terapijom. Opšta kortikosteroidna terapija se ne srne prekinuti prerano, pošto dolazi do relapsa. Doza se snižava poste­peno, u skladu sa kliničkom slikom,” mišićnim enzimima i kreatinurijom.

Citotoksični lekovi se primenjuju kod težih slučajeva, ukoliko posle 2-3 meseca nema poboljšanja. Daje se-aza-tioprin u dozi od 2,5-3,5 mg/kg tt. Me-totreksat se daje u dozi od 0,5 mg/kg tt i.v. lx nedeljno. Primenjuje se i ciklo-fosfamid. Kombinacija kortikosteroid­ne i citotoksične terapije omogućava primenu nižih doza kortikosteroida.

Intravenski imunoglobulini (IVIG) u visokim dozama (400 mg/kg tt/dan, to­kom 5 dana) daju se sa dobrim rezulta­tima pacijentima rezistentnim na stan­dardnu terapiju.

U akutnoj fazi se preporučuje miro­vanje, dok se kasnije sprovodi fizikalna terapija.

Kutane lezije mogu biti rezistentne na terapiju koja deluje na inflamaciju u mišićima. U tim slučajevima se pri­menjuju sintetski antimalarici (hioro-hin, 4 mg/kg tt/dan).

U slučaju kalcinoze, daju se probene-cidi aluminijum oksid, ali rezultati nisu zadovoljavajući.

Prethodni članak

Sclerodermia circumscripta (Morphoea)

Sledeći članak

JAPANSKA PREPELICA (Coturnix coturnix japonica)

Slični članci

Simptomi celulita i njegovo uklanjanje

Simptomi celulita i njegovo uklanjanje Izraženi simptomi celulita ne samo da narušavaju izgled vaših nogu, već ovaj problem treba da...

Pročitaj još

Slatkiši i bubuljice

Postovani, Imam 32 godine,majka sam a i dalje imam akne,moje pitanje je ,da li je moguce da slatkisi uzrokuju akne...

Pročitaj još

Bakterija zlatni stafilokok

Pozdrav! Imam bakteriju zlatni stafilokok na tjemenu, pa mi se kosa užasno zamasti za jedan dan i užasno svrbi...pila sam...

Pročitaj još

Miliarija rubra, pogoršanje i lečenje

Zadnjih mesec dana imam problem sa Miliariom rubrom. Gornji deo ledja, ramena, dekolte, vrat i sve vise izlaze po licu....

Pročitaj još

Da li se od koriscenja leka neotigason (psorijaza) celavi?

Da li se od koriscenja leka neotigason (psorijaza) celavi? Odgovor Poštovani,    Neotigason je fabrički naziv leka acitretin,  koji se...

Pročitaj još

Tamnija koža bez fleka

Tamnija koža bez fleka Postovani,mom sinu(30) ,koji je inace tamnije puti,pre dve godine je jako potamnila koza u celosi,i to...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

JAPANSKA PREPELICA (Coturnix coturnix japonica)

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Dugotrajno sedenje – kako sebi pomoći

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.