• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Ektopična (vanmaterična trudnoća)

Ektopična (vanmaterična trudnoća)

Vanmaterična trudnoća je nidacija, odno­sno implantacija oplođene jajne ćelije van kavuma uterusa. Ova vrsta trudnoće, tj. poremećaj njene implantacije, javlja se u oko 0,5 do 0,75% trudnoća ili 1 : 150 do 200 trudnoća.

U skoro 80% ektopična trudnoća se di-jagnostikuje u prva dva meseca gravidite-ta. Inicidenca je obrnuto proporcionalna paritetu, a učestalija je kao pojava u gru­pama žena sa siromašnijim socioekonom­skim statusom, kao i kod pacijentkinja ko­je su koristile intrauterine uloške.

Razvoj gestacije van materične šupljine i implantacija predstavljaju patološku loka­lizaciju, jer nijedan organ osim materice nema sposobnost za adaptaciju na trudno­ću. Nedovoljan razvoj zaštitne barijere, de-cidue i trofoblasta, invazija u mišićno tki­vo, kao i penetracija u krvne sudove, do­vode do patološkog procesa vezanog za unutrašnje krvarenje. Distenzija i slabost zi­da tube, u slučaju tubarne trudnoće, dovo­de do rupture i pri slučajevima lakše trau­me, a do ekstrakapsularne rupture u sluča­jevima kada ćupice ovuma penetriraju kroz zid tube.

U slučaju rupture kapsule, posle prska-nja amnionske i horionske opne, dolazi do izbacivanja embriona, plodove vode i krvi, i nastaje krvarenje koje može biti in-termitentno, a da ponekad trudnoća na­stavlja da se dalje razvija na mestu sekun­darne implantacije, što je veoma retko.

Dok egzistira trofoblast, i žuto telo na­stavlja sa svojom funkcijom, materica je uvećana, decidua se razvija, ali ne i trofo­blast. Sa uginućem ploda dolazi do odva­janja decidue i krvarenja, koje se klinički (vaginalno) može dijagnostikovati samo u slučaju implantacije u rogu, koji je u nepo­srednom kontinuitetu sa kavumom.

Možda će vaszanimati

Potečkoće sa začećem

Nalaz papa III grupe

Kasni mi dva meseca

Nidacija oplođenog jajeta je moguća:

  1. u tubi – graviditas tubaria (intersticia-lis, isthmica, ampularis),
  2. u ovarijumu – graviditas ovarica, vrsta abdominalne trudnoće,
  3. u abdomenu – graviditas abdominalis (primarna ili sekundarna),
  4. ekstraperitonealno – graviditas extrape-ritonealis (lig. lata najčešće),
  5. u cerviksu – graviditas cervicalis,
    1. kombinovana intra i ekstra uterina ni­dacija (graviditas heterotopica).

Kada je reč o zastupljenosti ektopične trudnoće, ona se najčešće razvija 95-97% u jajovodu i to 55% u ampularnoj regiji, 20-25% u infundibularnom delu, 17% na fimbrijama, i u rogu uterusa 2-4%.

Ostale lokalizacije su veoma retke: 0,5% ovarijum, 0,1% cerviks, 0,03% abdomi-nalna. 

Uzrok nastanka

Etiološki faktori koji dovode do nastaja­nja ektopične trudnoće po svojoj zastu­pljenosti mogu se podeliti u 4 grupe:

  1. Tubarni faktori su najčešći, a posledice su preegzistirajućih inflamatornih pro­cesa koji dovode do aglutinacije nabo­ra lumena jajovoda, peritiubarnih i in-traluminalnih adhezija. U ove faktore spadaju i kongenitalni divertikulumi; akcesorna ušća, nenormalna dužina ili izvijuganost jajovoda.
  2. Abdominalni faktori se odnose na ranu implantacionu sposobnost oplođenog ovuma i rede sekundarno, posle ruptu-re primarno tubarne lokalizacije.
  3. Ovarijalni faktori su uslovljeni neiz-bacivanjem oplođene jajne ćelije ili ranom abdominalnom implantaci-jom.
  4. Cervikalni su najčešće uslovljeni insu-ficijencijom decidue u kavumu uterusa što uslovljava implantaciju ispod unu­trašnjeg materičnog ušća.

Klinička slika i dijagnoza

 

Klinička slika i dijagnoza ektopične trud­noće određene su pre svega lokalizacijom implantacije, koja određuje dalje trajanje i način razvoja gestacije.

1.   Intaktna tubama trudnoća – ima oskudnu simptomatologiju. Anamnestički dominira amenoreja, ne duže od osam nedelja, uz prisutne subjektivne simptome trudnoće (muka, gađenje, povraćanje, napetost u grudima, osećaj punoće u abdomenu). Pri ginekološkom pregledu vidljiv je lividitet spoljnih genitalnih organa, pod spekulumom lividitet vagine i grlića, a palpatorno se pipa uvećana i mekša materica, manja od amenoreje, a adneksalno postoji najčešć jednostrani palpatorno bolni infiltrat. Beta subjedinice horionskog gonadotropina (HCG) patognomonično su povišene.

2.     Tubarni abortus – anamnestički podaci i klinički simptomi veoma su slični kao i kod prethodno opisanog stanja. Za razliku od kliničke slike intaktne tubarne trudnoće, ovde se skoro uvek javlja jače ili slabije, tamno krvarenje iz vagine. Palpatornim nalazom materica je povećana, ali još uvek manja od oče­kivane veličine prema izostanku menstru-acije, dok adneksalno postoji nejasno ograničena tumefakcija koja je jako osetlji-va, i najčešće se spušta u Douglasov pro­stor koga ispunjava. Laboratorijske anali­ze takode se odnose na povišene vred-nosti beta subjedinica HCG. Praćenjem di­namike rasta titra beta subjedinica HCG može se ustanoviti ili adekvatan rast ili, po prestanku vitalnosti konceptusa, pad vrednosti.

3. Ruptura tubae gravidae – Anam-nestički podaci i subjektivna simptomato-logija odgovaraju gore navedenim. Najka-rakterističniji simptom je iznenadni, jedno­strani, oštar bol u maloj karlici. Oko 15 % pacijentkinja oseća i bol u ramenu zbog iritacije dijafragme krvlju u abdomenu. Najvećem broju pacijentkinja bol se širi i prema rektumu. Sa brzim razvojem intra-abdominalnog krvarenja javlja se nesvesti-ca, hipotenzija, tahikardija, bledilo i peri­ferna cijanoza. Pregledom pod speku-lumom vidi se tamno krvarenje, slabijeg ili umerenog intenziteta. Pri palpatornom pregledu postoji jak bol u predelu jednih adneksa, izbočen i osetljiv zadnji vaginal-ni forniks, jak bol pri pomeranju grlića, pri dubljoj palpaciji zadnjeg vaginalnog for-niksa, odnosno Douglasovog prostora, po­stoji izuzetno jak bol koji se smatra patog-nomoničnim za ektopičnu trudnoću, i poznat je kao „krik Douglasa”. Nekada se palpacijom abdomena nailazi na fenomen fluktuacije zbog prisustva veće količine krvi. U ovakvim okolnostima urgentnog hirurškog stanja kakvo je rupturirana ek-topična trudnoća, laboratorijske analize, tj. određivanje beta subjedinica HCG, ni­su od značaja.

Dijagnostička procedura izbora u ova­kvim okolnostima je punkcija Douglasovog prostora. U slučaju dobijanja krvi sa ugru-šcima, terapija izbora je laparotomija.

Kod ektopične trudnoće diferencijalno-dijagnostički najčešće dolaze u obzir slede-ća oboljenja:

  1. Akutni adneksitis, naročito jednostrani. Tada je, međutim, i subjektivna i objek­tivna simptomatologija trudnoće nega­tivna. Prisutna je febrilnost i povišeni la­boratorijski parametri inflamacije.
  2. Ureterolitijaza, sa najčešće jakim, jedno­stranim bolom u abdomenu. Takođe ne postoje subjektivni i objektivni znaci trudnoće, a isključuje se dokazivanjem hematurije i radiografskom potvrdom postojanja kalkulusa.
  3. Apendicitis – postoji nedostatak simpto-matologije graviditeta, a klinički je de-fans muskultaure prednjeg trbušnog zi­da najviše izražen u MacBurneovoj tač-ki. Rowsingov i Blumbergov znak su po­zitivni. Razlika između aksilarne i rektal-ne temperature veća je od jednog stepe-na. Pritisak na Douglasov prostor izaziva bol u predelu apendiksa. Leukocitoza, koja je fiziološka u trudnoći, čini je be­značajnom u diferencijalnoj dijagnostici.
  4. Abortus incipiens ili abortus in tractu -praćeni su subjektivnim i objektivnim znacima trudnoće, ali se kliničkim na­lazom nailazi na matericu koja odgova­ra periodu amenoreje, bez adneksalne osetljivosti pri palpaciji.
  5. Ruptura ciste ili folikula sa osloba­đanjem folikularne tečnosti i/ili krvi u abdomen predstavlja veliki diferenci-jalno-dijagnostički problem. Terapija iz­bora u oba slučaja je ista, tj. laparoto­mija.
  6. Torzija ovarijalnih tumora sa odsustvom subjektivnih i objektivnih simptoma trudnoće i palpatorno neizmenjenom veli­činom materice gotovo uvek indikuje hirur-ško lečenje.

Kako se leči vanmaterična trudnoća?

Kod svake sumnje ili dijagnoze ektopič-ne trudnoće treba preduzeti „agresivne” di­jagnostičke odn. terapijske procedure. Ovo podrazumeva pre svega prevenciju razvo­ja hemoragičnog šoka.

U vanbolničkim uslovima potrebno je uspostaviti najmanje jednu intravensku li­niju, većeg kalibra, i započeti sa nadokan-dom tečnosti, dati kiseonik, pacijentkinju postaviti u Trendelenburgov položaj i tran-sportovati u specijalističku zdravstvenu ustanovu.

Pri prijemu pacijentkinje u hospitalnu ustanovu odrediti krvnu grupu, Rh faktor, nastaviti sa nadoknadom cirkulatornog volumena, pa posle uzimanja anamneze i obavljanja kliničkog pregleda uraditi punkciju Douglasog prostora, po moguć­nosti u kratkotrajnoj opštoj intravenskoj anesteziji. U slučaju dobijanja krvi sa ugrušcima, odlučiti se za operativni za­hvat, uz prethodnu intenzivnu reanimaci-ju. Hirurški pristup je, u zavisnosti od na­laza, najčešće konzervativan, tj. Salping-ektimija ili adneksektomija sa evakuaci­jom krvi i koaguluma uz odgovarajuću postoperativnu drenažu. Negativna punk-cija Douglasa ili adneksalnog prostora, praćena razvojem znakova hemoragičnog i peritonelanog šoka, takode indikuje la-parotomiju.

Posle ektopične trudnoće 50% pacijent-kinja rodi, a u 10-12% slučajeva trudnoća se kao ektopična može ponoviti.

Jedna od savremenih metoda lečenja intaktne ektopične trudnoće je aplikacija citostatika (Metotrexata) u ektopični ge-stacijski mešak. Konzervativno lečenje ek­topične trudnoće podrazumeva praćenje dinamike titra betasubjedinica HCG odn. njegovog pada (zbog gubitka vitalnosti ploda) i opšteg stanja pacijentkinje u ho-spitalnim uslovima.

Međutim jedan mali broj ektopičnih trudnoća koje se spontano resorbuju nije moguće egzaktno dijagnostikovati.

Cervikalna trudnoća je izuzetno retka. Njen razvoj vitalno ugrožava pacijent­kinju, te je pri palpatornom nalazu bačva-sto uvećanog grlića materice sa palpator­no normalnom veličinom materice, sa po­zitivnom anamnezom i simptomatologi-jom trudnoće, neophodno odmah hospi-talizovati pacijentkinju. Dalja terapija se zasniva na pokušaju odstranjivanja ovu-larnog tkiva abrazijom – kiretažom cervi-klanog kanala, što zbog jakog krvavljenja može često da se završi histerektomijom.

 

Prethodni članak

Hronična hipertenzija u trudnoći

Sledeći članak

Pelveoperitonitis

Slični članci

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Pročitaj još

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Pročitaj još

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Pročitaj još

Kasni mi tri nedelje

Poz htela sam da pitam.Men u febroaru mu je kasnila 11 dana da sam ja počela da paničim i radila...

Pročitaj još

Bol i peckanje pri mokrenju, ujutru, kada ustanem

Postovani,obracam vam se u nadi da cete odgovoriti na moje pitanje. Pre par dana osetila sam bol i peckanje pri...

Pročitaj još

Histeoskopija i laparoskopija u ginekologiji

Dobro vece, pripremam se za operaciju histroskopije i laparoskopije, za ovo sam isla na vadjenje krvi u laboratoriju u bolnicu...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Pelveoperitonitis

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Dugotrajno sedenje – kako sebi pomoći

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.