• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

RAZVOJ DOJKI i poremećaji razvoja dojki

RAZVOJ DOJKI i poremećaji razvoja dojki

U pprepubertetu oskudno tkivo dojke ne trpi nikakve anatomske ni funkcionalne promene. Nije neuobičajno da se kod dece ovog uzrasta, bez obzira na pol, tranzitorno uvećaju ovi pupoljci dojke i naprave male pokretne subareolarne strukture, pri čemu ni areola ni mamila nisu pig-mentisane, niti razvijene. Ovo obično spontano regredirà.

• Telarha je prvi znak puberteta kod devojčica i započinje normalno između 9. i 13. godine. Estrogen stimuliše razvoj duktalnog sistema, a progesteron alveola. Pubertetski razvoj grudi ima 5 faza. Nakon završenog puberteta nastupa period adolescencije, koji se karakteriše završavanje svih procesa sazrevanja. Traje do dvadeset pete godine života. Osnovu ovog perioda čini sazrevanje hipotalamo-hipofizno-ovarijalne osovine i uspo­stavljanje stabilnog menstrualnog ciklusa.

Veliki broj hormona ostvaruje svoje efekte na tkivo dojke. To su STH, ACTH, prolaktin, insulin,kortikosteroidi, testosteron, TSH i hormoni štitaste žlezde, estrogeni i progesteron. Polni hor­moni svoje efekte ostvaruju preko specifičnih receptora. Tako estrogen stimuliše sintezu svojih i progesteronskih receptora, dok progesteron inhibirá sintezu obe klase receptora. Nivo estro-genih receptora opada tokom menstrualnog cik­lusa, dok je nivo progesteronskih receptora kon­stantan. Estrogeni stimulišu proliferaciju epitela duktusa i strome, dok progesteron stimuliše pro­liferaciju epitela terminalnih duktusa i formiran­je acinusa. U vezivnom tkivu estrogeni izazivaju povećanu propustljivost kapilara i ekstravazaciju tečnosti, dok progesteron ima suprotan efekat.

Dojka prolazi kroz ciklične promene u zavis­nosti od faze menstruacionog ciklusa. U prolifer-ativnoj fazi mitoze se odvijaju u acinusima, a u sekretornoj fazi mitoze se dešavaju u epitelnim ćelijama izvodnih kanalića.

Tokom trudnoće u prvom trimestru povećava se veličina lobulusa, kod epitelnih ćelija se kon-statuje pojačana mitotska aktivnost. U drugom trimestru acinusi su brojni i ispunjeni sekretom. U trećem trimestru obliteriše stroma, acinusi su prošireni kao i duktalni sistem i pojavljuje se kolostrum na bradavicama.

Posle tridesete godine života nastupa period involucije dojki. Dolazi do redukcije volumena žlezde sa gubitkom epitela duktusa. Okolno ras­tresito vezivno tkivo postaje gusto. Žlezdano tkivo u celihi biva zamenjeno masnim tkivom.

Razvojne anomalije dojki

Najčešće nepravilnosti su asimetrija dojki (a), pojava akcesornih dojki (b), amastija (c), atelija (d), atrofija (e) i makromastija (f).

Možda će vaszanimati

Potečkoće sa začećem

Nalaz papa III grupe

Kasni mi dva meseca

Asimetrija dojki. Razvoj dojki može biti asimetričan do kraja puberteta, Obično je leva veća od desne dojke. Ako ostane primetna asimetrija u obzir dolazi korektivna hirurška intervencija.

Akcesorne dojke. Ovo je najčešća anomalija razvoja i viđa se u približno 1% žena. Ukoliko je prisutno akcesorno žlezdano tkivo, radi se o poli-mastiji. Ako su prisutne samo akscesorne brada­vice, radi se o politeliji. Akcesorne dojke i brada­vice lokalizuju se na mamarnoj liniji. Mogu biti vezane za kardiovaskularne ili urogenitalne ano­malije. Terapija je hirurška.

Amastija i atelija. Predstavljaju potpuni nedostatak tkiva dojki i bradavice. Stanje je često praćena i odsustvom drugih slojeva torakalnog zida. Preporučuje se hiruška korekacija ovog poremećaja, što se radi posle puberteta.

Atrofija dojki. Obično prati gubitak u težini zbog poremećaja apetita ih ishrane. Koriguju se korekcijom osnovnog poremećaja.

Makromastija, Normalnu veličini grudi teško je utvrditi. Prema jednoj kategorizaciji normalna veličina dojki iznosi 250-300 mm3. Sve preko 600 mm3 predstavlja značajnu hipertrofiju tkiva dojki. Ovo uvećanje najčešće je povezano sa gojaznošću ih porodičnom anamnezom. Obzirom da kod ovih pácijentkinja nisu nađene patološke vrednosti nivoa polnih hormona u cirkulaciji, radi se najve-rovatnije o poremećaju broja receptora u tkivu dojke. Ovakve dojke predstavljaju opterećenje za grudni koš i kičmeni stub, pa se zato posle puber­teta predlaže fédukciona mamoplastika.

Previous Post

Mastodinija – bol u grudima

Next Post

ANATOMIJA DOJKE

Slični članci

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Read more

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Read more

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Read more

Kasni mi tri nedelje

Poz htela sam da pitam.Men u febroaru mu je kasnila 11 dana da sam ja počela da paničim i radila...

Read more

Bol i peckanje pri mokrenju, ujutru, kada ustanem

Postovani,obracam vam se u nadi da cete odgovoriti na moje pitanje. Pre par dana osetila sam bol i peckanje pri...

Read more

Histeoskopija i laparoskopija u ginekologiji

Dobro vece, pripremam se za operaciju histroskopije i laparoskopije, za ovo sam isla na vadjenje krvi u laboratoriju u bolnicu...

Read more
Load More
Next Post

ANATOMIJA DOJKE

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

trachisan

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.