• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Promene krvi u trudnoći

Promene krvi u trudnoći

Manje ili veće veće promene zahvataju sve organske sisteme. Ovde ćemo se ograničiti na najvažnije.

Hematološke promene

Najizrazitije hematološke promene su povećanje volumena krvi, promene u metaboliz­mu, gvožđa i promene koagulacionog statusa.

Volumen krvi. Pravilo je da u trudnoći dolazi do znatnog povećanja zapremine krvi. Ovaj pro­ces započinje odmah po začeću, najintenzivniji je tokom drugog trimestra. U terminu je volumen krvi veći za 40-45% u odnosu na volumen pre trudnoće. Smisao hipervolemije je da se obezbedi protok u fetoplacentnom cirkulatornom santu, da se trudnica i plod zaštite od supine hipotenzije i da se izvrši priprema za krvarenje prilikom porođaja. Porast zapremine eritrocita ubrzanom hematopoezom je oko 33%, pa je jasno da kasni za porastom zapremine plazme, što uslovljava fiziološku hemodiluciju, odnosno “anemiju”, sa padom vrednosti hematokrita. Kao posledica ubrzane produkcije eritrocita povećava se broj retikulocita u perifernoj krvi kao i u punktatu kostne srži. Progresivno smanjenje viskoznosti krvi koje iz ovih promena proističe, oponira fizio­loškoj hiperkoagulabilnosti.

Metabolizam gvožđa. Žena reproduktivnog doba ima oko 300 mg Fe u depoima, a ukupna količina u organizmu je 2-2,5 grama (hem, mio- globin, enzimi, transferin). Normalno, tokom trudnoće, potrebno je dodatnih 1.000 mg Fe (300 mg fetusu, 200 mg za gubitak normalnim sekreci- jama, 500 mg se vezuje za nove eritrocite u hem tokom procesa ubrzane hematopoeze). U drugoj polovini trudnoće potrebno je dnevno 6-7 mg što nije dostupno uobičajenom ishranom i iz posto­jećih depoa, te eritropoeza počinje da slabi. Fetalna eritrpoeza je zaštićena posteljičnim depoima gvožđa. Ukoliko se tokom druge polovine trudoće ne doda egzogeno gvožđe i folna kiselina nastaje sideropenijska anemija.

Koagulacioni status. Trudnoća je stanje fizio­loške hiperkoagulabilnosti jer se organizam priprema za gubitak krvi koji je neminovan bez obzira na vreme i način završavanja trudnoće. Koncentracija fibrinogena (faktor I) raste za 50%, sa prosečnih 300 mg/dl van trudnoće na 450 mg/dl, što se smatra uzrokom povišene sedi- mentacije. Takođe raste koncentracija protrombi- na (faktor II), faktora VII, VIII, IX i X, dok kon­centracija faktora XI i XIII opada. Protrombinsko i tromboplastinsko vreme se skraćuju dok vreme koagulacije ostaje nepromenjeno. Broj tromboci- ta se smanjuje kao i njihova prosečna veličina.

Funkcija leukocita. Trudnoća je praćena supresijom humoralnog i celularnog imuniteta čiji je smisao da se dopusti progresivan rast alo- grafta (semialogeni fetalni graft). Hemotaksa i adherenca polimorfonukleara je oslabljena. Broj leukocita se kreće od 5000-12.000, ponekad dostiže i 17.000, što predstavlja fiziološku leukoc- itozu, a u perifernom razmazu postoje pokazatelji ubrzane leukopoeze sa neutrofilijom i pojavom mijelocita. Titar antitela na različite viruse opada što je posledica hemodilucije. Kao posledica opisanih promena trudnoću i puerprijum karak- teriše povećana osetljivost na infekcije i češća pojava autoimunih bolesti.

Promene kardiovaskularnog sistema

Progresivnim podizanjem dijafragme srce se pomera ulevo nagore i rotira oko uzdužne oso­vine. To je razlog da se na Ro-snimku vidi j/iuauLciia »iiucuL diia. onaiia ircAvenca u

mirovanju raste za 10-15 udara u minuti, a u porastu su i udarni i minutni volumen.

U normalnim okolnostima mogu se pojaviti i srčani šumovi: pojačan ili dvostruki (pocepan) prvi ton, sistolni šum koji se pojačava pri inspiri- jumu ili ekspirijumu, dijastolini šum ili kon­tinuirani šumovi (u oko 10 %) porekla pojačane vaskulature dojke.

U EKG zapisu nema specifičnih promena osim devijacije električne ose u levo.

Normalno, tokom trudnoće, arterijski krvni pritisak i periferna vaskulama rezistenca opadaju dok volumen krvi, srčana frekvenca, telesna masa i bazalni metabolizam rastu. Normotenzivna trud­nica razvija perifernu vaskularnu rezistenciju na presomi efekat angiotenzina II, što je posledica različitih promena u mnoštvu fizioloških procesa koji regulišu angioreaktivnost. Vrednost arterijskog krvnog pritiska varira u zavisnosti od položaja tela. Sistolni krvni pritisak postepeno opada do polovine trudnoće, a potom se povećava do pre- gravidnih vrednosti. Opadanje dijastolnog krvnog pritiska je izraženije. Vrednost venskog krvnog pri­tiska se ne menja značajno, osim što distalno od materice u supinoj poziciji raste sa 8 na 24 mm vodenog struba. Ovo ima veliki klinički značaj u smislu pojave hipostatskih edema, varikoziteta donjih ekstremiteta, hemoroida i različitih trom- boembolijskih komplikacija u trudnoći i puerperi- jumu.’Ležanje na leđima u odmakloj trudnoći u 10 % trudnica dovodi do ozbiljne hipotenzije usled kompresije gravidne materice na donju šuplju venu i aortu. Dolazi do oslabljenog punjenja desnog srca i sistemske hiptenzije. Posledica je neefikasne kolateralne venske cirkulacije.

Kompresija aorte dovodi do uteroplacentne hipoperfuzije i promena u CTG zapisu.

Pojačan protok krvi kroz kožu služi pojačanom odavanju toplote kao produkta nor­malno povišenog bazalnog metabolizma.

Respiratorni sistem u trudnoći

Najznačajnije anatomske promene ovog sis­tema se sastoje od podizanja dijafragme za oko 4 cm, povećanja subkostalnog ugla, povećanja transverzalnog promera grudnog koša za 2 cm, a obima za 6 cm.

Količina kiseonika dopremljenog u krv trud­nice povećanim disajnim volumenom, prevazilazi potrebe organizma za kiseonikom. Ukupna količina hemoglobina, a time i kapacitet trans­porta kiseonika raste, kao i minutni volumen.

rosiecnca toga je smanjenje arierijSKO-veusKc razlike u koncentraciji kiseonika.

Broj respiradja u minuti u stanju mirovanja je lako povišen, ali disajni volumen, minutni ventila- tomi volumen i otpuštanje kiseonika, rastu napre­dovanjem trudnoće. Funkcionalni rezidualni kapa­citet i rezidualni volumen su sniženi zbog podizanja dijafragme, dok je vitalni kapacitet nepromenjen.

Delovanjem progesterona dolazi do smanjenja plućne rezistence, ali istovremeno, rano u trud­noći, kao posledica centralnog delovanja ovog hor­mona na respiratorni centar, nastaje paradoksalna žeđ za disanjem odnosno dispnea i pored povećanog đisajnog volumena i pada parcijalnog pritiska ugljen dioksida u krvi.

Promene na mokraćnom sistemu

Veličina bubrega raste za oko 1, 5 cm što se Održava do 6 meseci od porođaja.

Glomerulama filtracija i renalni protok plazme rastu značajno rano u trudnoći, otprilike za 50%, mada najimpresivnije tokom drugog trimestra.

Normalno se urinom gubi više aminokiselina i hidrosolubilnih vitamina. Koncentracija plazma kreatinina i uree opada zbog pojačane glomeru- larne fitracije, čak koncentracija uree može biti toliko niska da se posumnja na redukciju hepatične sinteze koja se viđa kod težih oboljenja jetre. Klirens kreatinina je najvalidniji funkcional­ni test u trudnoći.

Koncentracija urina se razlikuje u dnevnim i noćim porcijama. Tokom dana organizam teži da zadrži vodu u edemima dok tokom noći eliminiše retiniranu vodu (nocturia). Fiziološka glikozurija je posledica pojačane glomerularne filtracije glukoze, a smanjenog tubularnog resorptivnog kapaciteta. Javlja se u oko 20% zdravih trudnica ali, ukoliko se ponavlja, obavezuje na testiranje tolerancije glikoze. Proteinurija je posledica povećane pro- pustljivosti glomerularne membrane za belančevine male molekularne težine. Pojedine zdrave trudnice gube do 30 mg albúmina dnevno. Proteini mogu biti i bakterijskog porekla kod nepravilnog uzimanja uzorka urina ili posledica, asimptomatske bakteriurije. Hematurija, ukoliko nije posledica kontaminacije, skoro po pravilu ukazuje na oboljenje urinamog trakta.

Fiziološki hidroureter i hidronefroza su posledica mehaničkih i endokrinih uticaja koji dovode do elongacije, dilatacije i mogućeg uvijan­ja uretera. Izraženiji su sa desne strane usled dek- strorotacije gravidne materice i mogućih proši­renja ovarične vene.

Posle 16. gestacijske nedelje, nastaju značajne promene na mokraćnoj bešici. Usled rasta gravidne materice, hiperemije i hipertrofije mišićnog sloja, trigonum se odiže i istanji, a kapacitet bešike se smanji. To se kompenzuje porastom intravezikalnog pritiska sa 8 na 20 cm vodenog stuba. Većina žena prvo iskustvo inkonti- nencije ima u trudnoći, posebno višerotke.

Gastrointestinalni trakt i trudnoća

Tokom trudnoće nastaju anatomske promene većine organa ovog sistema što je posledica pro­gresivnog rasta materice i promena u hormon-* skom miljeu. Treba znati da promena položaja abdominalnih organa menja kliničku sliku poje­dinih oboljenja što je posebno značajno u slučaju oboljenja apendiksa.

Desni su hiperemične, lakše krvare a sama po sebi trudnoća ne utiče na učestalost karijesa.

Pražnjenje želuca i creva je usporeno kao posledica mehaničkih i endokrinih uticaja, prven­stveno porasta koncentracije progesterona i smanjenja koncentracije motilina. Većina trudni­ca ima gorušicu (pyrosis), što je posledica sman­jenog tonusa ezofagealnog sfinktera i povećanog intragastričnog pritiska, pa kiseli želudačni sadržaj dospeva u donju.partiju jednjaka.

U anatomskom i histološkom smislu jetra ne pokazuje značajne promene. Funkcija žučne kese se značajno menja u trudnoći. Sonografska ispiti­vanja pokazuju smanjenje motiliteta, mlitavost i porast rezidualnog volumena. Usporeno pražnjenje sadržaja, odnosno staza žuči, uslovlja- va povećano koncentrisanje holesterola i povećava učestalost kalkulusa. Jednovremeno postoji i intrahepatična holestaza. Smatra se da je posledica delovanja estrogena koji usporava intraduktalni transport žučnih kiselina, zatim porast kocentracije žučnih soli u cirkulaciji, čime se objašnjava svrab u nekih trudnica (pruritus gravidarum).

Dupliranje serumske aktivnosti alkalne fosfa- taze je placentnog porekla. Ukupna količina plaz­ma albúmina je povećana, ali usled hipervolemije koncentracija opada sa 4, 3 na 3, 0 g/dl. Blagi porast globulina remeti normalan albuminsko- globulinski odnos, slično situaciji kod nekih obo­ljenja jetre.

Česta pojava su šuljevi (hemoroidi) koji mogu činiti značajne tegobe, a posledica su porasta ven­skog pritiska i opstipacije.

Tokom trudnoće nastaje progresivna lordoza i anterofleksija ramena, što ima za posledicu trak- ciju n. ulnarisa i n. medianusa. Zbog toga nije neočekivana pojava slabosti ruku, utmulosti i bolova, posebno u trećem trimestru.

Takođe dolazi do porasta mobilnosti nekih slabije pokretnih zglobova, u prvom redu sakro- ilijačnog, a zatim i sakrokokcigealnog zgloba, kao i pubične simfize, što je posledica hormonskog delovanja i pripreme koštanog dela porođajnog puta za porođaj. Ovim se objašnjava određena nesigurnost u hodu, posebno u poslednjem lunamom mesecu.

Slični članci

Policistični jajnici – na koje sve načine se mogu lečiti?

Policistični jajnici su medicinsko stanje kod žena koje se karakteriše prisustvom cista na jajnicima, što može dovesti do različitih simptoma...

Pročitaj jošDetails

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Sve češće smo u prilici da čujemo kako je neka žena obolela od karcinoma dojke i bori se za život....

Pročitaj jošDetails

Važnost lečenja erektilne disfunkcije i seksualni odnos nakon lečenja

Erektilna disfunkcija je veoma čest problem kod muškaraca, pogotovo kod onih u poznim godinama i može imati ozbiljan uticaj na...

Pročitaj jošDetails

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Pročitaj jošDetails

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Pročitaj jošDetails

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

Dijagnoza trudnoće

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.