• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Promene krvi u trudnoći

Promene krvi u trudnoći

Manje ili veće veće promene zahvataju sve organske sisteme. Ovde ćemo se ograničiti na najvažnije.

Hematološke promene

Najizrazitije hematološke promene su povećanje volumena krvi, promene u metaboliz­mu, gvožđa i promene koagulacionog statusa.

Volumen krvi. Pravilo je da u trudnoći dolazi do znatnog povećanja zapremine krvi. Ovaj pro­ces započinje odmah po začeću, najintenzivniji je tokom drugog trimestra. U terminu je volumen krvi veći za 40-45% u odnosu na volumen pre trudnoće. Smisao hipervolemije je da se obezbedi protok u fetoplacentnom cirkulatornom santu, da se trudnica i plod zaštite od supine hipotenzije i da se izvrši priprema za krvarenje prilikom porođaja. Porast zapremine eritrocita ubrzanom hematopoezom je oko 33%, pa je jasno da kasni za porastom zapremine plazme, što uslovljava fiziološku hemodiluciju, odnosno “anemiju”, sa padom vrednosti hematokrita. Kao posledica ubrzane produkcije eritrocita povećava se broj retikulocita u perifernoj krvi kao i u punktatu kostne srži. Progresivno smanjenje viskoznosti krvi koje iz ovih promena proističe, oponira fizio­loškoj hiperkoagulabilnosti.

Metabolizam gvožđa. Žena reproduktivnog doba ima oko 300 mg Fe u depoima, a ukupna količina u organizmu je 2-2,5 grama (hem, mio- globin, enzimi, transferin). Normalno, tokom trudnoće, potrebno je dodatnih 1.000 mg Fe (300 mg fetusu, 200 mg za gubitak normalnim sekreci- jama, 500 mg se vezuje za nove eritrocite u hem tokom procesa ubrzane hematopoeze). U drugoj polovini trudnoće potrebno je dnevno 6-7 mg što nije dostupno uobičajenom ishranom i iz posto­jećih depoa, te eritropoeza počinje da slabi. Fetalna eritrpoeza je zaštićena posteljičnim depoima gvožđa. Ukoliko se tokom druge polovine trudoće ne doda egzogeno gvožđe i folna kiselina nastaje sideropenijska anemija.

Koagulacioni status. Trudnoća je stanje fizio­loške hiperkoagulabilnosti jer se organizam priprema za gubitak krvi koji je neminovan bez obzira na vreme i način završavanja trudnoće. Koncentracija fibrinogena (faktor I) raste za 50%, sa prosečnih 300 mg/dl van trudnoće na 450 mg/dl, što se smatra uzrokom povišene sedi- mentacije. Takođe raste koncentracija protrombi- na (faktor II), faktora VII, VIII, IX i X, dok kon­centracija faktora XI i XIII opada. Protrombinsko i tromboplastinsko vreme se skraćuju dok vreme koagulacije ostaje nepromenjeno. Broj tromboci- ta se smanjuje kao i njihova prosečna veličina.

Funkcija leukocita. Trudnoća je praćena supresijom humoralnog i celularnog imuniteta čiji je smisao da se dopusti progresivan rast alo- grafta (semialogeni fetalni graft). Hemotaksa i adherenca polimorfonukleara je oslabljena. Broj leukocita se kreće od 5000-12.000, ponekad dostiže i 17.000, što predstavlja fiziološku leukoc- itozu, a u perifernom razmazu postoje pokazatelji ubrzane leukopoeze sa neutrofilijom i pojavom mijelocita. Titar antitela na različite viruse opada što je posledica hemodilucije. Kao posledica opisanih promena trudnoću i puerprijum karak- teriše povećana osetljivost na infekcije i češća pojava autoimunih bolesti.

Promene kardiovaskularnog sistema

Progresivnim podizanjem dijafragme srce se pomera ulevo nagore i rotira oko uzdužne oso­vine. To je razlog da se na Ro-snimku vidi j/iuauLciia »iiucuL diia. onaiia ircAvenca u

mirovanju raste za 10-15 udara u minuti, a u porastu su i udarni i minutni volumen.

U normalnim okolnostima mogu se pojaviti i srčani šumovi: pojačan ili dvostruki (pocepan) prvi ton, sistolni šum koji se pojačava pri inspiri- jumu ili ekspirijumu, dijastolini šum ili kon­tinuirani šumovi (u oko 10 %) porekla pojačane vaskulature dojke.

U EKG zapisu nema specifičnih promena osim devijacije električne ose u levo.

Normalno, tokom trudnoće, arterijski krvni pritisak i periferna vaskulama rezistenca opadaju dok volumen krvi, srčana frekvenca, telesna masa i bazalni metabolizam rastu. Normotenzivna trud­nica razvija perifernu vaskularnu rezistenciju na presomi efekat angiotenzina II, što je posledica različitih promena u mnoštvu fizioloških procesa koji regulišu angioreaktivnost. Vrednost arterijskog krvnog pritiska varira u zavisnosti od položaja tela. Sistolni krvni pritisak postepeno opada do polovine trudnoće, a potom se povećava do pre- gravidnih vrednosti. Opadanje dijastolnog krvnog pritiska je izraženije. Vrednost venskog krvnog pri­tiska se ne menja značajno, osim što distalno od materice u supinoj poziciji raste sa 8 na 24 mm vodenog struba. Ovo ima veliki klinički značaj u smislu pojave hipostatskih edema, varikoziteta donjih ekstremiteta, hemoroida i različitih trom- boembolijskih komplikacija u trudnoći i puerperi- jumu.’Ležanje na leđima u odmakloj trudnoći u 10 % trudnica dovodi do ozbiljne hipotenzije usled kompresije gravidne materice na donju šuplju venu i aortu. Dolazi do oslabljenog punjenja desnog srca i sistemske hiptenzije. Posledica je neefikasne kolateralne venske cirkulacije.

Kompresija aorte dovodi do uteroplacentne hipoperfuzije i promena u CTG zapisu.

Pojačan protok krvi kroz kožu služi pojačanom odavanju toplote kao produkta nor­malno povišenog bazalnog metabolizma.

Respiratorni sistem u trudnoći

Najznačajnije anatomske promene ovog sis­tema se sastoje od podizanja dijafragme za oko 4 cm, povećanja subkostalnog ugla, povećanja transverzalnog promera grudnog koša za 2 cm, a obima za 6 cm.

Količina kiseonika dopremljenog u krv trud­nice povećanim disajnim volumenom, prevazilazi potrebe organizma za kiseonikom. Ukupna količina hemoglobina, a time i kapacitet trans­porta kiseonika raste, kao i minutni volumen.

rosiecnca toga je smanjenje arierijSKO-veusKc razlike u koncentraciji kiseonika.

Broj respiradja u minuti u stanju mirovanja je lako povišen, ali disajni volumen, minutni ventila- tomi volumen i otpuštanje kiseonika, rastu napre­dovanjem trudnoće. Funkcionalni rezidualni kapa­citet i rezidualni volumen su sniženi zbog podizanja dijafragme, dok je vitalni kapacitet nepromenjen.

Delovanjem progesterona dolazi do smanjenja plućne rezistence, ali istovremeno, rano u trud­noći, kao posledica centralnog delovanja ovog hor­mona na respiratorni centar, nastaje paradoksalna žeđ za disanjem odnosno dispnea i pored povećanog đisajnog volumena i pada parcijalnog pritiska ugljen dioksida u krvi.

Promene na mokraćnom sistemu

Veličina bubrega raste za oko 1, 5 cm što se Održava do 6 meseci od porođaja.

Glomerulama filtracija i renalni protok plazme rastu značajno rano u trudnoći, otprilike za 50%, mada najimpresivnije tokom drugog trimestra.

Normalno se urinom gubi više aminokiselina i hidrosolubilnih vitamina. Koncentracija plazma kreatinina i uree opada zbog pojačane glomeru- larne fitracije, čak koncentracija uree može biti toliko niska da se posumnja na redukciju hepatične sinteze koja se viđa kod težih oboljenja jetre. Klirens kreatinina je najvalidniji funkcional­ni test u trudnoći.

Koncentracija urina se razlikuje u dnevnim i noćim porcijama. Tokom dana organizam teži da zadrži vodu u edemima dok tokom noći eliminiše retiniranu vodu (nocturia). Fiziološka glikozurija je posledica pojačane glomerularne filtracije glukoze, a smanjenog tubularnog resorptivnog kapaciteta. Javlja se u oko 20% zdravih trudnica ali, ukoliko se ponavlja, obavezuje na testiranje tolerancije glikoze. Proteinurija je posledica povećane pro- pustljivosti glomerularne membrane za belančevine male molekularne težine. Pojedine zdrave trudnice gube do 30 mg albúmina dnevno. Proteini mogu biti i bakterijskog porekla kod nepravilnog uzimanja uzorka urina ili posledica, asimptomatske bakteriurije. Hematurija, ukoliko nije posledica kontaminacije, skoro po pravilu ukazuje na oboljenje urinamog trakta.

Fiziološki hidroureter i hidronefroza su posledica mehaničkih i endokrinih uticaja koji dovode do elongacije, dilatacije i mogućeg uvijan­ja uretera. Izraženiji su sa desne strane usled dek- strorotacije gravidne materice i mogućih proši­renja ovarične vene.

Posle 16. gestacijske nedelje, nastaju značajne promene na mokraćnoj bešici. Usled rasta gravidne materice, hiperemije i hipertrofije mišićnog sloja, trigonum se odiže i istanji, a kapacitet bešike se smanji. To se kompenzuje porastom intravezikalnog pritiska sa 8 na 20 cm vodenog stuba. Većina žena prvo iskustvo inkonti- nencije ima u trudnoći, posebno višerotke.

Gastrointestinalni trakt i trudnoća

Tokom trudnoće nastaju anatomske promene većine organa ovog sistema što je posledica pro­gresivnog rasta materice i promena u hormon-* skom miljeu. Treba znati da promena položaja abdominalnih organa menja kliničku sliku poje­dinih oboljenja što je posebno značajno u slučaju oboljenja apendiksa.

Desni su hiperemične, lakše krvare a sama po sebi trudnoća ne utiče na učestalost karijesa.

Pražnjenje želuca i creva je usporeno kao posledica mehaničkih i endokrinih uticaja, prven­stveno porasta koncentracije progesterona i smanjenja koncentracije motilina. Većina trudni­ca ima gorušicu (pyrosis), što je posledica sman­jenog tonusa ezofagealnog sfinktera i povećanog intragastričnog pritiska, pa kiseli želudačni sadržaj dospeva u donju.partiju jednjaka.

Možda će vaszanimati

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Važnost lečenja erektilne disfunkcije i seksualni odnos nakon lečenja

Potečkoće sa začećem

U anatomskom i histološkom smislu jetra ne pokazuje značajne promene. Funkcija žučne kese se značajno menja u trudnoći. Sonografska ispiti­vanja pokazuju smanjenje motiliteta, mlitavost i porast rezidualnog volumena. Usporeno pražnjenje sadržaja, odnosno staza žuči, uslovlja- va povećano koncentrisanje holesterola i povećava učestalost kalkulusa. Jednovremeno postoji i intrahepatična holestaza. Smatra se da je posledica delovanja estrogena koji usporava intraduktalni transport žučnih kiselina, zatim porast kocentracije žučnih soli u cirkulaciji, čime se objašnjava svrab u nekih trudnica (pruritus gravidarum).

Dupliranje serumske aktivnosti alkalne fosfa- taze je placentnog porekla. Ukupna količina plaz­ma albúmina je povećana, ali usled hipervolemije koncentracija opada sa 4, 3 na 3, 0 g/dl. Blagi porast globulina remeti normalan albuminsko- globulinski odnos, slično situaciji kod nekih obo­ljenja jetre.

Česta pojava su šuljevi (hemoroidi) koji mogu činiti značajne tegobe, a posledica su porasta ven­skog pritiska i opstipacije.

Tokom trudnoće nastaje progresivna lordoza i anterofleksija ramena, što ima za posledicu trak- ciju n. ulnarisa i n. medianusa. Zbog toga nije neočekivana pojava slabosti ruku, utmulosti i bolova, posebno u trećem trimestru.

Takođe dolazi do porasta mobilnosti nekih slabije pokretnih zglobova, u prvom redu sakro- ilijačnog, a zatim i sakrokokcigealnog zgloba, kao i pubične simfize, što je posledica hormonskog delovanja i pripreme koštanog dela porođajnog puta za porođaj. Ovim se objašnjava određena nesigurnost u hodu, posebno u poslednjem lunamom mesecu.

Slični članci

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Sve češće smo u prilici da čujemo kako je neka žena obolela od karcinoma dojke i bori se za život....

Pročitaj još

Važnost lečenja erektilne disfunkcije i seksualni odnos nakon lečenja

Erektilna disfunkcija je veoma čest problem kod muškaraca, pogotovo kod onih u poznim godinama i može imati ozbiljan uticaj na...

Pročitaj još

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Pročitaj još

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Pročitaj još

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Pročitaj još

Kasni mi tri nedelje

Poz htela sam da pitam.Men u febroaru mu je kasnila 11 dana da sam ja počela da paničim i radila...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Dijagnoza trudnoće

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Saveti za odabir savršene hodalice za starije osobe

Razotkrivamo vam mentalne izazove u 21. veku!

Hodalica ili Štake: Koji Je Najbolji Izbor za Vašu Mobilnost

antidekubitni dusek

Sprečite dekubitus uz kvalitetan antidekubitni dušek!

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.