• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

RH-IMUNIZACIJA (RH-SENSIBILISATIO)

RH-IMUNIZACIJA (RH-SENSIBILISATIO)

Rezus sistem krvnih grupa je složen. Genski lokus za Rh-antigene nalazi se na kratkom kraku prvog hromozoma i formiraju ga 2 susedna gena označena kao CcEe i D. Prvi gen kodira Rh-anti­gene C/c i E/e, drugi gen kodira Rh-D antigen i odsutan je na oba hromozoma kod Rh-nega- tivnih osoba. Rh-antigeni su smešteni u fosfo- lipdima membrane eritrocita i raspoređeni su po površini eritrocita u nepravilnim grupicama. Najčešći i najjači antigen je D-antigen, koji se pojavljuje sam ili u kombinaciji u 97% senzibi- lisanih trudnica, pa se obično i govori o D-imu- nizadji. Jače antigene osobine ponekada mogu ispoljiti i C, c i Kell-antigeni.

Osobu koja na eritrocitima ima Rh-D antigen nazivamo Rh-pozitivnom. Učestalost Rh-D anti­gena u populaciji je različita i uglavnom zavisi od rase: ^najniža učestalost Rh-D pozitivnog stanovništva je kod Baskijaca (66%), najviša kod američkih Indijanaca, Kineza i uopšte Azijata (99%). U indoevropskoj etničkoj grupi učestalost Rh-D pozitivnih osoba je 85-87%. Rhesus genotip nasleđuje se dominantno, a 45% Rh-poz- itivnih osoba su homozigoti (DD) za Rh-D anti­gen pošto nasleđuju D-gen od oba roditelja. Ukoliko je trudnica Rh-D negativna, a muž Rh-D fetus, će sigurno biti Rh-D pozitivan; ako je muž Rh-D pozitivan heterozigot (Dd), fetus ima 50% verovatnoće da bude Rh-D negativan. Rh-anti­geni se u potpunosti ispoljavaju na eritrocitima embriona već u 6. nedelji trudnoće.

Ukupni rizik nastanka Rh-imunizacije zavisi od nekoliko faktora: prevencije, pariteta, ABO- konstelacije majka/fetus, krvarenja i eventualnih intervencija u trudnoći (biopsija horionskih čupica, amniocenteza, kordo-centeza). Rizik pojave imunizacije u prvoj trudnoći Rh-nega- tivne žene koja nosi Rh-pozitivan plod iznosi 5% (bez profilakse), a u sledećim trudnoćama raste na 10-11% ukoliko su majka i plod ABO-inkom- patibilni. Ako su majka i plod ABO-kompatibilni rizik imunizacije posle prve trudnoće je 14-17% (bez profilakse). Fetomatemalna ABO-inkompat- ibilija smanjuje rizik Rh-imunizacije u

Rh-inkompatibilnim trudnoćama: majčini priro­dni anti-A i anti-B aglutinini za nekoliko dana hemolizuju fetalne eritrocite u cirkulaciji majke tako da majčine imunokompetentne ćelije “ne stignu” da prepoznaju i Rh-D antigen na njima. Rizik pojave imunizacije posle pobačaja je 2-3%.

Za stvaranje Rh-antitela (anti-D antitela) imuni sistem trudnice i porodilje mora doći u dodir sa fetalnim Rh-pozitivnim eritrocitima, odnosno Rh-D antigenom. Tokom trudnoće i porođaja fetalna krv prelazi u cirkulaciju majke, u kojoj D-antigen izaziva humoralni imuni odgov­or aktiviranjem imunokompetentnih B-limfocita. Rezultat je stvaranje plazma-ćelija (plazmocita) koje izlučuju specifična Rh-D antitela (imuno- globuline). Prilikom prvog kontakta imunog sistema Rh-negativne trudnice/porodilje sa Rh-pozitivnim fetalnim eritrocitima (primarni imuni odgovor) polagano se formiraju tzv. kom­pletna Rh-antitela; ona pripadaju klasi IgM i ne prolaze kroz placentu. Pri drugom i sledećim kon­taktima u roku od 1-2 nedelje, stvaraju se u seru­mu Rh-negativne trudnice/porodilje nekomplet­na Rh-antitela koja pripadaju klasi IgG; ona prolaze kroz placentu (molekulska težina 5 puta manja od IgM) i izazivaju HBFN hemolizom eritrocita fetusa i novorođenčeta.

Nekompletna Rh-antitela majke se u cirku­laciji fetusa vezuju za Rh-antigene u membrani fetalnih eritrocita. Fetalni eritrociti obloženi antitelima (“senzibilisani”) privlače makrofage formirajući rozete; posledica je hemoliza i ras­padanje eritrocita u retikuloendotelijalnom siste­mu fetalne slezine. Razaranje fetalnih eritrocita ima za posledicu anemiju fetusa i pojačanu (kom- penzatornu) eritrocitopoezu. Eritrocitopoeza je u početku ograničena na koštanu srž (medulama), zatim započinje i ekstramedularno (najviše u jetri i slezini) zbog čega je fetalna hepatosplenomegal- ija karakterističan i patognomoničan znak HBFN. Kada postoji ekstramedularna eritrocitopoeza, kontrola sazrevanja eritrocita je slaba pa se u fetalnoj cirkulaciji pojavljuju nezreli eritroidni elementi, od delimično zrelih normoblasta do potpuno nezrelih bazofilnih eritroblasta (erythroblastosis fetalis). Fetalna cirkulacija pre­plavljena je prekurzorima (prethodnicima) eritrocita koji nemaju hemoglobin i ne vrše osnovnu funkciju zrelih eritrocita, a to je trans­port kiseonika fetalnim tkivima.

Ekscesivna hepatička eritrocitopoeza uzrok je poremećene građe i funkcije jetre. Posledice su smanjena sinteza belančevina i trombocitopenija ploda, razvoj fetalnog ascita i hidropsa, srčana dekompenzacija i u najtežim slučajevima intra­uterina smrt ploda.

Fetus i novorođenče sa teškom formom HBFN imaju karakterističan izgled. Telesna masa je povećana zbog retencije vode i hidropsa (pravi prevod za hidrops je vodena bolest), što daje tipičan utisak podbulosti. Glava je velika, ali u nesrazmeri sa ogromnim i izbočenim trbuhom (hepatosplenomegalija). Iako su organi pravilne građe, opšti izgled je zbog generalizovanog hidropsa tako promenjen da novorođenče izgleda malformisano.

Danas je vrlo jednostavno otkriti Rh-senzibil- isanu trudnicu. U ante-natalnoj zaštiti obavezno je određivanje krvne grupe i Rh-faktora, a u svih Rh-negativnih trudnica jednom mesečno se rade testovi na eventualnu pojavu Rh-antitela u krvom serumu (papainski i tripsinski test, indirektni Coombsov test). Ukoliko testovi postanu pozitivni, govori se Rh-imunizaciji (senzi-bilizaciji) i tada je prvi zadatak odrediti težinu hemolitičke bolesti, odnosno stepen ugroženosti fetusa. U tu svrhu koriste se sledeće dijagnostičke metode:

1)    anamneza prethodnih trudnoća (akušerska anamneza), 2) određivanje visine titra Rh-antitela u serumu trudnice, 3) serijski ultrazvučni pregledi,

4)     određivanje koncentracije bilirubina u plodovoj vodi (dobijene amnio-centezom) i 5) određivanje vrednosti hemoglobina i hematokrita fetalne krvi (dobijene kordocentezom). Anamneza i titar Rh-antitela utvrđuju rizik pojedinog fetusa za razvoj HBFN, ultrazvukom se određuje obim fetalnog oštećenja a amnio-centezom i kordocente- zom se precizno procenjuje težina fetalne anemije.

Na osnovu akušerske anamneze Rh-senzibil- isane trudnice se mogu podeliti u 4 grupe. U prvoj grupi su trudnice koje su se imunizovale u tekućoj trudnoći (primoimunizacija). U drugoj grupi su trudnice koje su se imunizovale u prethodnoj trudnoći, ali novorođenčetu nije bila potrebna eksangvinotransfuzija (ETR). U trećoj grupi su trudnice čije je novorođenče iz pretho­dne trudnoće lečeno ETR zbog teže anemije i hiperbilirubinemije posle porođaja. U četvrtu grupu spadaju trudnice kod kojih je prethodna trudnoća završena intrauterinom smrću ploda ili smrću novorođenčeta zbog teške forme HBFN. Novorođena deca trudnica iz prve grupe rađaju se zdrava i terapija po pravilu nije potrebna. Najugroženiji su fetusi/novorođenčad trudnica iz četvrte grupe; u narednoj trudnoći, ukoliko se ništa ne preduzme, ponovo će doći (2—3 gestaci- jske nedelje ranije) do intrauterine smrti ploda.

U trudnoći u kojoj se Rh-antitela prvi put pojave, porast njihovog titra ukazuje da je fetus Rh-pozitivan. Ako je trudnica već visoko imuni- zovana prethodnim trudnoćama (npr. titar Rh-antitela u serumu 1:512), titar Rh-antitela može da se smanji, poveća ili ostane na istom nivou bez obzira na Rh-faktor ploda. “Kritičan titar” Rh-antitela je najniži titar pri kojem može doći do razvoja fetalnog hidropsa, odnosno intrauterine smrti ploda; u većini laboratorija kritičnim titrom smatra se vrednost 1:64 u Coombsovoj sredini.

Serijski ultrazvučni pregledi, zajedno sa anamnezom i titrom Rh-antitela, određuju kada će se u trudnoći komplikovanoj Rh-imunizaci- jom primeniti invazivne dijagnostičke i terapijske metode. Posebno se obraća pažnja na povećanje količine plodove vode (hydramnion), uvećanje obima fetalnog trbuha (ascites) i zadebljanje pla­cente (normalna debljina posteljice je do 4 cm u 34. nedelji graviditeta).

Punkcija amnionske tečnosti (amniocenteza) i analiza plodove vode su indikovani kada anam­neza, titar Rh-antitela i ultrazvučni nalaz ukazuju da je fetus pod rizikom razvoja hidropsa ili intrauterine smrti. U plodovoj vodi se spektrofo-
tometrijskom metodom očitava koncentracija bilirubina, koji je proizvod raspadanja hemoglo­bina iz fetalnih eritrocita, i određuje zona ugroženosti fetusa po Lajliju (grafikon 2-1).

 

Vrednosti bilirubina u zoni A i BI znače Rh- negativno dete ili blagu anemiju, pa se amniocen- teza ponavlja za 3-4 nedelje. Vrednosti u zoni B2 ili C ukazuju na tešku anemiju ploda i neophodnost intrauterinog lečenja ili prevremenog porođaja.

Pošto u prvoj polovini trudnoće i zdravi fetusi izlučuju bilirubin u plodovu vodu (najviša kon­centracija u intervalu 23-25 nedelje), precizna dijagnoza težine fetalne anemije u periodu 18-25 nedelje graviditeta postavlja se jedino analizom fetalne lovi koja je dobijena punkcijom pupčane vrpce (kordocentezom). Hematokrit niži od 25% ukazuje na tešku anemiju ploda i preteću intrauterinu smrt.

Lečenje HBFN se sprovodi pre i posle porođaja. Kod najtežih formi Rh-imunizacije majke i HBFN fetusi in utero stradaju zbog hemo- litičke anemije, a novorođena deca zbog hiper- bilirubinemije. Tokom trudnoće terapija izbora teške HBFN je intrauterina intravaskularna trans­fuzija: pod kontrolom ultrazvuka se, specijalnim iglama, u pupčanu venu transfunduju isprani O- negativni eritrociti čime se koriguje fetalna anemi­ja i smanjuje (prekida) ekstramedulama eritroci- topoeza. Kada će se u trudnoći uraditi prva intrauterina transfuzija i ukupan broj ovih inter­vencija tokom graviditeta direktno zavise od težine i toka HBFN. Pošto su Rh-senzibilisane trudnice uglavnom višerotke, u 37-oj nedelji trudnoće planira se indukcija vaginalnog porođaja: fetalna pluća su tada zrela i sposobna za ekstrauterini život, a prevremeni porođaj eliminiše opasnost masivnog prelaska Rh-antitela majke u cirkulaciju ploda poslednjih dana trudnoće. Osnovni problem novorođenčeta iz trudnoće .sa Rh-senzibilizadjom je hiperbilirubinemija, odnosno nesposobnost

HBFN je danas retka pošto je otkrivena eti- ologija, usavršene su dijagnostičke i terapijske metode, a od 1968. godine rutinski se sprovodi Rh-prevendja: obolevanje fetusa i novorođenčeta sprečava se Rhesus-imunoprofilaksom koja elim­iniše mogućnost senzibilizacije Rh-negativne žene na Rh-antigen. Za prevenciju se koristi Rh- imunoglobulin (RhlgG, anti-D IgG, Rho-GAM), preparat koncentrovanih Rh-antitela koji se dobi- ja iz plazme Rh-imunizovanih žena ili artificijelno imunizovanih muških dobrovoljaca. Pošto je 267 pg RhlgG dovoljno da neutrališe 30 ml fetalne Rh-pozitivne krvi (odnosno 15 ml fetalnih Rh- pozitivnih eritrocita), puna doza preparata sadrži 250—300 pg RhlgG. Daje se u obliku intramusku- larne ili intravenske injekcije u roku od 72h posle porođaja ili pobačaja Rh-negativne neimunizo- vane žene. Rh-imunoprofilaksa je 100% efikasna ako se aplikuje na vreme i u dovoljnoj količini. Prema optimalnom programu Rh-profilakse, Rh-imunoglobulin mora dobiti:

a)    Rh-D negativna neimunizovana porodilja koja je rodila Rh-D pozitivno novorođenče

b)    Rh-D negativna neimunizovana žena posle spontanog ili namemog pobačaja

c)   Rh-D negativna neimunizovana trudnica posle biopsije horionskih čupica, amniocen- teze, kordocenteze ili nekog drugog invaziv- nog dijagnostičkog zahvata tokom trudnoće

Optimalni program Rhesus-imunoprofilakse smanjio je incidencu Rh-imunizacije na 1, 5-1, 8%. Postoje preporuke da se RhlgG obavezno aplikuje svim Rh-D negativnim neimunizovanim trudnicama u periodu 28-30 nedelje trudnoće zbog mogućnosti imunizacije u poslednjem tromesečju graviditeta (prenatalna Rh-imuno- profilaksa), odnosno kod krvarenja u trudnoći (abortus imminens); taj tzv, maksimalni program Rh-profilakse u našoj zemlji se ne sprovodi.

Rh-imunizacija majke i HBFN u dogledno vreme neće nestati kao klinički entitet jer se Rh- profilaksa ne sprovodi svuda na adekvatan način, pogotovo ne njen maksimalan program. Drugi razlog su ostali antigeni (c, C, E, Kell) za koje ne postoji profilaksa, a koji takođe mogu izazvati HBFN. U situacijama kada nismo sigurni da li je Rh-profilaksa neophodna uvek je manja greška aplikovati RhlgG nego ne sprovesti prevenciju; cena jedne ampule RhlgG uopšte se ne može uporediti sa cenom lečenja bolesti, da se i ne gov­ori o problemima i mukama koje prolaze roditelji koji žele decu a majka je Rh-senzibilisana.

Slični članci

Policistični jajnici – na koje sve načine se mogu lečiti?

Policistični jajnici su medicinsko stanje kod žena koje se karakteriše prisustvom cista na jajnicima, što može dovesti do različitih simptoma...

Pročitaj jošDetails

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Sve češće smo u prilici da čujemo kako je neka žena obolela od karcinoma dojke i bori se za život....

Pročitaj jošDetails

Važnost lečenja erektilne disfunkcije i seksualni odnos nakon lečenja

Erektilna disfunkcija je veoma čest problem kod muškaraca, pogotovo kod onih u poznim godinama i može imati ozbiljan uticaj na...

Pročitaj jošDetails

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Pročitaj jošDetails

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Pročitaj jošDetails

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

Tirozinemija

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.