• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

RAHITIS kod deteta, dece

RAHITIS kod deteta, dece

Termin rahitis označava osteomalaciju, patološko stanje uzro­kovano negativnim bilansom kalcijuma i/ili fosfora u periodu rasta i razvoja. Najčešće nastaje usled deficita vitamina D, a retko zbog poremećaja njegovog metabolizma (niske aktivacije ili visoke ina-; ktivacije), manjka receptora l,25(OH)2 ili deficita kalcijuma i/ili fosfora usled njihovog nedovoljnog unosa, malapsorpcije ili patološkog gubitka urinom

 

Vitamin D deficitni rahitis se danas retko sreće u našoj sredini. Viđa se, uglavnom, kod dece krajem prve i početkom druge godine života. Nastaje zbog nedovoljnog unosa vitami­na D u odsustvu izlaganja suncu, koje se, i inače, u ovoj životnoj dobi ne preporučuje. Za razliku od ranijeg perioda, danas se kod nas neonatalni, rani dojenački i rahitis veće dece i ne viđa.

m

 

Kao posledica osteomalacije i kompenzator- ne hiperplazije osteoidnog tkiva, u kliničkoj slici dominiraju karakteristični skeletni deformiteti, najpre na glavi i grudnom košu, a sa početkom oslanjanja na noge i na ekstremitetima. U području okcipitalnih tubera se registruje raz- mekšanje kostnog tkiva (kraniotabes),– dok je prednja fontanela većeg promera ili kasni sa zatvaranjem. Mlečna denticija se odvija sa zaka­šnjenjem. Grudni koš je deformisan, zvonast, naglašenih granica između hrskavičnog u kostni deo rebara i sa Harrisonovim uvalama u dijafragmalnoj projekciji. Na distalnim okrajci­ma ekstremiteta uočavaju se metafizarna zadebljanja i deformiteti nogu tipa gena et crura vara ili valga (Slika 1). U najtežim stanji­ma, usled deficita kalcijuma i fosfora, javljaju se opšta mišićna slabost, distenzija abdomena i zastoj u motornom razvoju. Moguća je i hipo- kalcijemijska tetanija.

Dijagnoza vitamin D deficitnog rahitisa počiva na anamnezi, karakterističnom kli­ničkom nalazu i povišenoj vrednosti alkalne fos- fataze u krvi. Zbog sekundarnog hiperparati- reoidizma kalcijemija je obično normalna, dok je fosfatemija često snižena. Vrednost 25(OH)D u krvi je niska. Na radiografskim snim­cima skeleta se vide tipični deformiteti, znaci demineralizacije i metafizarna zadebljanja sa širokom epifizo-metafizarnom grani­com. Rendgenske promene su najizraženije u području skočnih zglo­bova, kolena i ručja (Slika 1).

Terapija se sastoji u primeni vitamina D u dozi od 2000-5000IJ dnevno per os tokom 4-8 nedelja. Pored toga, neophodan je i ade­kvatan unos kalcijuma i fosfora. Parenteralno davanje vitamina D je opravdano samo u slučajevima gde postoji rizik da se oralna terapija neće adekvatno sprovesti. Unutar dve nedelje po započinjanju lečenja, u većini slučajeva, registruje se pad alkalne fosfataze, a ubrzo potom i radiografski znaci ozdravljenja. Nakon sanacije rahitisa, dete se stavlja na uobičajenu antirahitičnu profi­laksu, kao i korektan režim ishrane.

 

Vitamin D zavisni i rezistentni oblici rahitisa su relativno retki i na njih treba misliti u slučajevima gde se rahitične prome- ne javljaju i pored adekvatne profilakse, odnosno gde izostaje terapijski efekat name- njen za vitamin D deficitno stanje. Pored toga, ova deca pokazuju i zaostatak u longitudinal­nom rastu.

 

Vitamin D zavisni rahitis je izuzetno redak autozomno recesivni poremećaj. Rahitične pro- mene se javljaju već sa 3-6 meseci po rođenju.

Razlikuju se dva tipa vitamin D zavisnog rahiti­sa: prvi, u kome nedostaje alfa-l-hidroksilaza 25(OH)D i drugi, u kome nedostaju receptori za l,25(OH)2D. Uz upadljive skeletne promene 50- 70% bolesnika sa vitamin D zavisnim rahitisom tipa II ima i alopeciju (mestimičnu ili totalnu).

Dnevna terapijska doza l,25(OH)2D u vitamin D zavisnom rahitisu tipa I iznosi 0,25-2 ng, a u tipu II 5-20 |ig. Bolesnici sa vitamin D zavisnim rahitisom tip II zahtevaju i dodatni unos kalciju- ma (1-3 g dnevno).

Familijarni hipofosfatemijski rahitis je najčešći oblik vitamin D rezistentnog rahiti­sa. Nasleđuje se dominantno preko X-hromo- zoma, a rede autozomno dominantno ili rece- sivno. Osnovni patogenetski činilac osteomalacije je deficit fosfora koji nastaje kao posledica izolovanog defekta proksimalnog tubula bubrega u njegovoj reapsorpciji. S obzirom na fiziološku redukciju glomerulske filtracije u prvih 6-9 meseci, proksimalni tubulski defekt i rahitisne promene se javljaju tek nakon dojenačkog perio­da. Znaci mišićne disfunkcije, pošto je homeostaza kalcij uma intaktna, su odsutni. Leči se svakodnevnim unosom 1-4 g fosfata i 30-60 ng/kg l,25(OH)2D.

Fanconijev sindrom je takođe redak. Karakteriše ga globalna proksimalna tubulska insuficijencija koja se ogleda hiperaminoaci- durijom, glikozurijom, proksimalnom tubulskom acidozom, kao i patološkim gubitkom fosfora, kalcijuma, kalijuma, natrijuma i belančevina. Javlja se u idiopatskoj formi ili kao sekundarna pojava u sklopu različitih oboljenja kao što su cistinoza, tirozinoza, here- ditarna intolerancija fruktoze, galaktozemija, glik&genoza tipa 1 i Wilsonova bolest. Osnovu rahitisa čini deficit fosfora zbog hiper- fosfaturije, kao i hronična acidoza. Pored visokih doza vitamina D i fosfata, deca sa Fanconijevim sindromom moraju unositi i bikar- bonate (2-15 mmol/kg dnevno). Oralna doza fosfata, u odsustvu renalne insuficijencije, iznosi 1-4 g, a l,25(OH)2D 10-15 ng/kg dnevno. U slučajevima gde se bolest komplikuje renalnom insufici- jencijom terapija fosfatima se prekida.

Distalna tubulska acidoza je redak autozomno recesivni ili domi­nantni poremećaj. Manifestuje se hiperkalciurijom, nefrokalcino-
zom, rahitisnim promenama i zaostajanjem u longitudnom rastu. Osnovu terapije čini korekcija acidoze.

Pored ovoga, postoje i tzv. sekundarne forme rahitisa koje se jav­ljaju u oboljenjima praćenim malapsorpcijom vitamina D ili pore­mećajima na nivou njegove aktivacije. Otuda ovi bolesnici, u cilju prevencije osteomalacije, zahtevaju znatno veći unos vitamina D u odnosu na standardni, odnosno njegovu primenu u obliku aktivnih metabolita. Tako, na primer, deca sa holestaznim sindromom moraju svakodnevno unositi 5000-10000 IJ kalciferola ili 25-50 |j.g 25(OH)D, a ona sa cističnom fibrozom 400-800 IJ kalciferola. Dodatak vitamina D je neophodan i bolesnicima sa hroničnom enteropatijom, kao i onim koja se nalaze na dugotrajnoj proni- zonskoj, fenobarbitonskoj i fenitoinskoj terapiji. Takođe, deca sa hroničnom renalnom insuficijencijom, pored maksimalne restrik­cije fosfata i dodatka kalcijuma, iziskuju i svakodnevni unos l,25(OH)zD u dozi od 10-20 ng/kg tt

 

Na kraju, treba pomenuti hereditarnu metafizarnu displaziju, hipofosfataziju i pseudohipofosfataziju, patološka stanja koja po svojim morfološkim karakteristikama pokazuju izvesnu sličnost sa rahitisom. Hereditama metafizama displazija je posledica primar­nog defekta u osteogenezi. Decu sa ovim poremećajem karakteriše niži rast i deformiteti nogu tipa coxa, gena et crura vara. Vrednosti kalcijuma, fosfora i alkalne fosfataze u krvi su normalne, a radio­loški znaci rahitisa odsutni. Terapija vitaminom D je neosnovana, te prema tome i kontraindikovana. Hipofosfatazija i pseudohipofos- fatazija predstavljaju ekstremno retke autozomno recesivne pore­mećaje praćene osteomalacijom usled nedostatka aktivnosti alkal­ne fosfataze koja je od esencijalnog značaja za precipitaciju hid- roksiapatita u osteoidni matriks. Hipofosfataziju karakteriše niska vrednost alkalne fosfataze u krvi i tkivima, dok je njen nivo u pseu- dohipofosfataziji normalan, ali bez odgovarajuće aktivnosti. Kalcemija je povišena, a fosfatemija, zbog hiperfosfaturije, snižena. U oba oboljenja se registruje visok nivo fosfoetanolamina, supstra­ta alkalne fosfataze, koji se dokazuje u krvi i urinu. Terapija vita­minom D je kontraindikovana. U cilju prevencije kalcinoze od koristi su dijeta sa malo

Slični članci

Policistični jajnici – na koje sve načine se mogu lečiti?

Policistični jajnici su medicinsko stanje kod žena koje se karakteriše prisustvom cista na jajnicima, što može dovesti do različitih simptoma...

Pročitaj jošDetails

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Sve češće smo u prilici da čujemo kako je neka žena obolela od karcinoma dojke i bori se za život....

Pročitaj jošDetails

Važnost lečenja erektilne disfunkcije i seksualni odnos nakon lečenja

Erektilna disfunkcija je veoma čest problem kod muškaraca, pogotovo kod onih u poznim godinama i može imati ozbiljan uticaj na...

Pročitaj jošDetails

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Pročitaj jošDetails

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Pročitaj jošDetails

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

GOJAZNOST kod deteta, dece

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.