• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Akutna koronarna bolest srca

Možda će vaszanimati

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Redovna kontrola zdravlja srca obezbeđuje dug život

Ponekad mi se desi da su mi otkucaji srca do 180 jer sam više puta išao u hitnu

Akutna koronarna bolest srca

Koronarna arterijska bolest je vodeći uzrok smrtnosti u savremenoj populaciji. Zbog koronarne ateroskleroze umire godi­šnje u SAD oko 550 000 bolesnika, od ko­jih je dobar deo u relativno mladim godi­nama. Istovremeno se hospitalizuje oko 1,5 milion novih bolesnika koji su dožive-li akutni infarkt miokarda. Uspeh u preven­ciji faktora rizika, razvoj koronarnih jedini­ca, poboljšanje medicinske terapije i hirurških tehnika, brži pristup bolesniku i transport, doveli su do sniženja smrtnosti usled ovog oboljenja.

U osnovi akutnog koronarnog sindroma nalazi se koronarna aterosklerotična bo­lest. Inicijalni događaj predstavlja prskanje ili fisuriranje obolelog arterijskog zida, što ima za rezultat gubitak integriteta fibrozne kape plaka građene od fibroznog tkiva ko­je prekriva plak i odvaja aterom od arterij­skog lumena. Fisura ili ruptura plaka vode ka ekspoziciji subendotelnog matriksa (ko-lagen) prema dejstvu stimulisanih trombo­cita u cirkulaciji, njihovoj aktivaciji i formi­ranju tromba. Na mestu povrede arterije oslabada se tkivni faktor koji direktno ak­tivira unutrašnju koagulacionu kaskadu i ubrzava stvaranje fibrina.


Ukoliko se formira okluzivni tromb, na-staće akutni infarkt miokarda sa ST eleva-cijom. Neokluzivni, muralni tromb vodiče nastanku tegoba po tipu nestabilne pekto-ralne angine ili infarkta miokarda bez ST elevacije, odnosno sa ST depresijom ili promenama talasa T u elektrokardiogra­mu.

Smatra se da rupturi teže oni koronarni aterosklerotični plakovi koji imaju tanku fi-briznu kapu, visok nivo lipidnog sadržaja, malo glatkih mišićnih ćelija i povišen broj makrofaga i monocita. Ove mononuklear-ne ćelije se smatraju glavnim trigerima rup-ture plaka, putem oslobađanja proteaza poput monocitnog hemotaktičkog protei­na ili matriksne mataloproteinaze (kolage-naza, stromelizin, elastaza) koje hemijski probavljaju fibroznu kapu plaka. Pokaza­lo se da inhibitori HMG CoA reduktaze re-dukuju incidenciju pojave akutnog infark­ta miokarda (AIM) najverovatnije putem smanjenja lipidnog sadržaja plaka, kao i povoljnim efektima na monocelularne sa­stojke plaka. Poznato je da bolesnici sa stabilnom anginom imaju plak koji se sa­stoji 60% od fibroznog dela i 40% od ate-romatoznoh jezgra. Nasuprot tome, vulne-rabilni plak se odlikuje progresivnim povećenjem ateromatoznog dela, gustine makrofaga i smanjenjem gustine glatkih mišićnih ćelija. Postoji čak povezanost iz­među veličine ateromatozne kore i vero-vatnoće rupture površine plaka.

Glavni ishemijski okidači za pojavu rup­ture plaka su napor, pušenje, izlaganje hladnoći i zauzimanje uspravnog položa­ja nakon buđenja, a medijatori su srčana frekvenca, pulsni pritisak, porast kateho-lamina i sistemske rezistencije. Za razliku od stabilnog plaka koji se često nalazi na visokostepenoj stenozi, vulnerabilni plak se nalazi uglavnom na stenozi manjeg stepena, lokalizovan na mestu grananja arterije, i odlikuje se infiltracijom makro-fagima. Stimulus za ovu makrofagnu in­filtraciju je oksidirani LDL holesterol iz plaka. Postoji i faktor komprimovanja ili neadekvatnosti vasa vasorum koronarnog suda koji su uzrokovani porastom plaka.


Pokazalo se da se talas nekroze u mio-kardu širi od subendokarda prema subepi-kardu, a da obim nekroze zavisi od funk­cije kolateralnog krvotoka i vremena nastanka koronarne opstrukcije. Pored ste-pena stenoze, faktori koji promovišu rast kolateralnih sudova jesu genetska predi­spozicija, trajanje simptoma, anemija, tkiv-na hipoksemija, vežbanje (napor) i multipli faktori rasta. Vreme razvoja kolaterala u akutnom koronarnom sindromu nije jasno.

Oslobađanje vazoaktivnih amina iz akti­viranih trombocita, uz gubitak endotelne funkcije, dovode do promene vazomotor-nog tonusa i pojave spazma koronarnih krvnih sudova. Abnormalna endotelna funkcija vezuje se sa smanjenim nivoom acetilholina endotela, smanjenom produk­cijom prostaciklina i vazodilatacije, s jed­ne strane, i porastom koncentracije trom-boksana, serotonina iz trombocita, endo-telina i vazokonstrikcijom, s druge stra­ne. Poznato je da će normalni endotel od­govoriti adekvatno na razne stimuluse va-zodilatacijom. U aterosklerotičnoj arteriji endotel je osetljiv na stimuluse koji izaziva­ju vazokonstrikciju iz dva razloga: a) zbog nedostataka pomenutih vazodilatatornih supstanci plaka (acetilholin, prostaciklin) i b) zbog prisustva vazokonstriktornih mate­rija kao što su tromboksan i endotelin u zo­ni ateroskleroze. Endotelna povreda je ključni moment u nastanku koronarnog tromba, jer uzrokuje aktivaciju trombocita, aktivaciju koagulacione kaskade i produk­ciju trombina.

Proces fusure plaka i njegove reparaci­je čest u toku života, ali je klinički miran sve dok inhibicija formiranja tromba pre-ovladava nad propagacijom. Tri su glavne determinante nastanka koronarne trombo-ze: a) karakteristike i obim trombogenog supstrata tj. materijala koji se izlaže krvnoj struji, b) aktuelni trombotički i trombolitič-ki odnos i c) stepen stenoze koja svojim rascepom uzrokuje aktivaciju trombocita.

Tromb koji okludira koronarnu arteriju je tipično mešavina belog (bogat trombociti-ma) i crvenog tromba (bogat fibrinom i eri-tricitima). U nekih bolesnika predominira uloga trombocita, a kod drugih fibrina. Zbog krvnog zastoja tromb se širi kroz in-farktni sud proksimalno od mesta okluzije, što se opisuje kao stagnacija tromba. Kod bolesnika sa akutnim infarktom miokarda bez ST elevacije tromb je bogat tromboci-tima i ne pokazuje stagnaciju (nema produ­ženog odsustva protoka). Postoji moguć­nost i distaine embolizacije koronarnog suda sastojcima ateroma ili trombocitnog tromba. Okluzivni tromb se može u daljem toku lizirati i dovesti do rekanalizacije krv­nog suda, uz odgovarajuće remodeliranje zida arterije, ili se može organizovati i per-zistirati kao hronična totalna koronarna okluzija.

Ruptura plaka je verovatnija u ranim ju-tranjim časovima, naročito nakon buđenja, bog cikardijalnih varijacija agregacije trombocita, snižene fibrinolitičke aktivno­sti (usled porasta nivoa inhibitora plazmin-skih aktivatora), kao i porasta sekrecije epinefrina. Pored ekscesa kateholamina, postoje i drugi faktori koji mogu precipiti-rati rupturu plaka, uključujući i infekciju ili inflamatorni proces obolelog segmenta ko­ronarnog krvnog suda.

Neka akutna koronarna stanja nisu ve­zana za rupturu plaka već su uzrokovana značajnom nesrazmerom između miokard-nog snabdevanja i potrebe za kiseonikom. Ovi bolesnici najčešće imaju difuznu, tešku formu koronarne ateroskleroze.

Na osnovu zapažanja da je značajan po­rast koronarne bolesti uočen udruženo sa porastom titra imunoglobulinskih antite-la na Hlamidiju pneumonije, kao i na osno­vu nalaza agensa u koronarnom plaku bo­lesnika sa akutnim koronarnim sindromom, postoji mišljenje da je infekcija značajan etiološki faktor nestabilnosti plaka.

S obzirom na ovako koncipiranu etiopa-togenezu akutnog koronarnog sindroma, njegovo lečenje usmereno je ka prevenci­ji koronarne tromboze, redukciji vazokon-strikcije i potrebe miokarda za kiseonikom, stabilizaciji plaka i obnovi endotelne po­vrede.

Slični članci

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Srčani udar ili infarkt miokarda je ozbiljno stanje koje se javlja kada je dotok krvi u srčani mišić smanjen ili...

Pročitaj još

Redovna kontrola zdravlja srca obezbeđuje dug život

Kontrola zdravlja srca Ultrazvuk srca Kardiovaskularne bolesti nažalost prednjače u statistici uzroka smrtnosti u Srbiji. Jedan od glavnih razloga za...

Pročitaj još

Ponekad mi se desi da su mi otkucaji srca do 180 jer sam više puta išao u hitnu

Ponekad mi se desi da su mi otkucaji srca do 180 jer sam više puta išao u hitnu.Nekad mi se...

Pročitaj još

Hipertrofija srca bolest

Da li je hipertrofija leve komore srca, kada se primete znaci tog stanja-obolenja srca na EKG-u, trajna bolest ili se...

Pročitaj još

Noge kod ćerke poplave i dobiju modru boju

Noge kod ćerke poplave i dobiju modru boju Poštovani doktore, moje pitanje se odnosi na probleme koje već duži niz...

Pročitaj još

Mislim da sa mojim srcem nesto nije u redu

Mislim da sa mojim srcem nesto nije u redu Postovani doktore. MIslim da sa mojim ssrcem nesto nije u redu....

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Nestabilna angina pektoris

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Kompletna krvna slika

Rešenje hroničnog umora?

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Zaštita kože adekvatnim kremama za sunčanje

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

x
x