• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

STVARANJE I LOKALIZACIJA DENTALNOG PLAKA

STVARANJE I LOKALIZACIJA DENTALNOG PLAKA

Osnovu za stvaranje dentalnog plaka čini den- talna pelikula. Razlikuje se urođena i stečena den- talna pelikula. Urođena dentalna pelikula je pozna­ta kao primarna i nastaje prilikom formiranja zuba. Naziva se još i gleđna opna ili Nasmitova (Nasmyth) membrana. Ta opna se retko viđa kod zuba u funkciji, jer se gubi usled abrazivnog dejstva hrane.

Za stvaranje dentalnog plaka mnogo je značaj­nija stečena dentalna pelikula. Stečena ili sekundar­na pelikula stvara se tokom čitavog života. To je ne­vidljiva naslaga na zubima koja se obrazuje od glikoproteina i lipida pljuvačke. Stečena ili sekun­dama pelikula se formira već nekblikamihuta posle pranja zuba. vrsto je pripojena za zub. Ona nastaje i kada se ne unosi hrana, a ne samo za vreme i nepo­sredno posle jela.

Dentalni plak se stVara tako što se u stečenom dentalnom pelikulu talože! ugrađuju mikroorgani- ziiii iz pljuvačke i druge organske i neorganske ma­terije.

Dentalni plak se stvara, odnosilo zadržava, na mestima na mestima na kojima ne, postoji samoči- šćenje. vrsto je spojen za zub i običnim ispiranjem usta ne može se ukloniti.

Dentalni plak se akumulira na zubima, ali se stvara i na protetskim nadoknadama, zubnom ka­mencu, pa i na slobodnoj gingivi i interdentalnim papilama. Dentalni plak se akumulira i u gingival- nom sulkusu i parodontalnom džepu. Tako treba razlikovati subgingivalni od supragingivalnog den­talnog plaka. Ove dve vrste plaka se ne razlikuju sa­mo po lokalizaciji već i po sastavu.

SUPRAGINGIVALNI DENTALNI PLAK. – Supragingivalni dentalni plak se stvara u vidu lji­gave skrame na kliničkoj krunici zuba. On se stvara koronarno od ivice gingive.

Dentalni plak je prvih nekoliko dana od formi­ranja zrnaste strukture. Naslage supragingivalnog dentalnog plaka mogu biti vrlo tanke, a nekada su vrlo ozbiljne, a mogu biti i u obliku želatinozne ma­se različite debljine.

Supragingivalni dentalni plak se može lako kli­nički otkriti. Ukoliko se pak nalazi u malim količi­nama teško se može zapaziti golim okom. Dentalni plak se otkriva pomoću sonde ili posle primene ra­znih boja za indentifikaciju. vrsto je pripojen za po­vršinu zuba. Može se ukloniti sa zuba samo meha­ničkim čišćenjem. Dentalni plak se ispiranjem usta vodom ili pomoću spreja ne može uklomiti. To ga razlikuje od materije albe. Materija alba je naslaga koja je meka, beličasto-opalescentna, labavo pripo­jena za podlogu i lako se skida. Dentalni plak i ma­terija alba se razlikuje i u sastavu.

Supragingivalni dentalni plak se stvara na svim površinama zuba, ali se najčešće zadržava u gingi- valnoj trećini krunice zuba. To su one površine zuba koje nisu izložene trenju hrane prilikom žvakanja. Dentalni plak se više stvara vestibularno nego oral­no i on može nekada da prekrije čitavu površinu krunice zuba. Supragingivalni dentalni plak se na­ročito akumulira na neravninama. To se događa po­sebno u urođenim defektima gleđi i na neispolira- nim stomatološkim nadoknadama. Više dentalnog plaka ima na mestima na kojima ne postoji samoči- šćenje, što je slučaj sa aproksimalnim površinama zuba.

Dentalni plak, kao kao nekalcificirana akumu­lacija koja adherira na površini zuba, sastoji se od denaturisanih glikoproteina pljuvačke. Ova akumu­lacija biva već posle nekoliko minuta naseljena Ži­vim mikroorganizmima usne duplje, deskvamira- nim epitelnim ćelijama i polimorfonukleamim leukocitima.

SUBGINGIVALNI DENTALNI PLAK: -Subgingivalni dentalni plak se akumulira u sub- gingivalnoj regiji, apikalnije od ivice gingive. Tako se ovaj plak stvara u gingivalnom sulkusu, gingival- nim i parodontalnim džepovima. Subgingivalni dentalni plak se ne može direktno dijagnosticirati in situ. Ukoliko je u tankom sloju, nije ga moguće ot­kriti inspekcijom u toku kliničkog pregleda. Otkri­vanje subgingivalnog dentalnog plaka se vrši po­moću stomatološke sonde, rede i drugim instrumentima.

U subgingivalnoj regiji razlikuje se dentalni plak koji je čvrsto pripojen za površinu zuba i slo­bodni subgingivalni plak, koji je u kontaktu sa sul- kusnim epitelom ili epitelom džepa i pripojnim epi- telom. Pripojeni subgingivalni dentalni plak služi kao osnova za formiranje subgingivalnih konkre- menata.

Subgingivalni dentalni plak je dobro proučen i konstatovano je da igra veoma značajnu ulogu u od­vijanju patoloških procesa u parodoncijumu. Sma­tra se da je subgingivalni dentalni plak osnovni uzrok oboljenja parodoncijuma.

Brzina stvaranja i količina dentalnog plaka za­visi od različitih faktora. Brže stvaranje i akumula­cija dentalnog plaka zavisi najviše od oralne higije­ne. Što je oralna higijena lošija biće više dentalnog plaka i obrnuto.

Na brzinu stvaranja dentalnog plaka utiče sali- vacija i ishrana. Ukoliko je lučenje pljuvačke sma­njeno, onda se smanjuje i samočišćenje, pa će aku­mulacija dentalnog plaka biti veća. Slično se događa i pri ishrani mekom hranom. Takva hrana je neabrazivna i omogućava brže stvaranje dentalnog plaka.

Hrana bogatija ugljenim hidratima favorizuje stvaranje dentalnog plaka na taj način što se raz­gradnjom ugljenih hidrata stvaraju visokomoleku- lami polisaharidi (dekstran i levan) koji se direktno ugrađuju u stečenu dentalnu pelikulu i tako omogu-» ćavaju brži rast dentalnog plaka.

Ishrana namirnicama bogatim ugljenim hidra­tima važan je, ali ne i bitan faktor u stvaranju den­talnog plaka. To dokazuje ^činjenica da se dentalni plak stvara i u snu, kada se ne konzumira hrana.

Dentalni plak može biti različite debljine. Kada je tanak ne može se videti golim okom. Dentalni plak se identifikuje i postaje vidljiv premazivanjem organskim bojama. Najčešće se koristi jednopostot- ni rastvor gencijane violet koji boji dentalni plak u ljubičasto ili eritrozin tablete koje, već posle 20 se­kundi, boje dentalni plak crveno. Eritrozin se može koristiti u obliku 6 postotonog rastvora, koji se apli- kuje na mesta koja se ispituju.

Na stvaranje dentalnog plaka utiču brojni lo­kalni faktori, dok neki opšti faktori smanjujući ot­pornost organizma i parodoncijuma ubrzavaju delo- vanje dentalnog plaka.

Utvrđeno je da u stvaranju dentalnog plaka po­stoje tri faze:

–             Formiranje zubne pelikule,

–             Kolonizacija bakterije,

Možda će vaszanimati

Godišnji paketi zubne zaštite – Vaša putanja ka zdravom osmehu

Šta su fasete i u kojim slučajevima su najbolji izbor?

Koje usluge pruža najbolji stomatolog u Beogradu?

–             Sekundama pelikula.

Prva faza u stvaranju dentalnog plaka je formi­ranje zubne pelikule, koja je sastavljena od gliko- proteina. Pelikula ima zaštitnu ulogu u stvaranju barijere, a i tako što podmazuje površinu i sprečava Isušivanje tkiva, ali ona predstavlja i mesto za koje se pričvršćuju bakterije. Tek kasnije se stvara den­talni plak.

Druga faza je inicijalna i predstavlja koloniza­ciju bakterija. Već posle nekoliko sati se primećuju gram-pozitivne bakterije, kao što je Actinomyces viscosus i Streptococus sanguis. Zatim se pričvr­šćene bakterije razmnožavaju, a plakovna masa sa- zreva i raste uz nakupljanje novih vrsta bakterije.

U dentalnom plaku, gde su u početku aerobne gram-pozitivne bakterije, stvara se sredina veoma siromašna kiseonikom, u kojoj počinju da predomi- niraju gram-negativni organizmi.

Treća faza je sekundama kolonizacija i sazre- vanje plaka. Primećuju se mikoorganizmi kao: jb ’¿n Prevotella intermedia,

Prevotella loescheii,

Capnocytophaga species,

Fusobacterium nucleatum,

Porphyromonas gingivalis.

Ovi mikroorganizmi se pripajaju za ćelije koje se već nalaze u dentalnom plaku. Osobina ćelija dentalnog plaka da se pripajaju jedni za druge nazi­va se koagregacija.

Raspored mikroorganizama u supragingival- nom plaku je slojevit, tako da na površini zuba pre- dominiraju gram-pozitivne koke i kratki štapićasti oblici.

U spoljnem sloju zrelog dentalnog plaka ima najviše gram-negativnih štapića filamenta i spiro- heta.

U subgingivalnom dentalnom plaku postoji razlika u vrsti mikroorganizama između onih koji se nalaze na površini zuba, od onih na mekom zidu džepa. Vrlo je značajno da mikroorganizmi prodiru i u tkivo gingive, a i da se mogu naći na površini al­veolarne kosti.

Slični članci

Godišnji paketi zubne zaštite – Vaša putanja ka zdravom osmehu

U potrazi za besprekornim osmehom i očuvanim zdravljem usne šupljine, Pejović Dental vam predstavlja svoje ekskluzivne godišnje pakete zubne zaštite....

Pročitaj još

Šta su fasete i u kojim slučajevima su najbolji izbor?

Viniri su drugo ime za isti protetički dodatak - fasete za zube i čine novu tehniku za estetsku promenu izgleda...

Pročitaj još

Koje usluge pruža najbolji stomatolog u Beogradu?

Potraga za najboljim stomatologom nikada nije laka jer pacijenti traže različite usluge i na različite načine vrednuju najbolju ordinaciju. Ipak,...

Pročitaj još

Kako se rešava razmak između zuba na najbrži način?

Veoma česta pojava u stomatologiji koja se dijagnostifikuje jednostavno specijalističkim pregledom je dijastema – pojava razmaka ili slobodnog prostora između...

Pročitaj još

KIRETAŽA PARODONTALNIH DŽEPOVA (OBRADA PARODONTALNIH DŽEPOVA)

KIRETAŽA PARODONTALNIH DŽEPOVA (OBRADA PARODONTALNIH DŽEPOVA) Kiretaža parodgltalnih džepova je terapijski zahvat kojim se u okviru druge faze lečenja obolelih...

Pročitaj još

APARATI SA MLAZOM VODE za održavanje oralne higijene

APARATI SA MLAZOM VODE za održavanje oralne higijene Takvi aparati se mogu koristiti kao pomoćno sredstvo za održavanje oralne higijene....

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

OPšTI FAKTORI SMANJUJU OTPORNOST ORGANIZMA I PARODONCIJUMAI UBRZAVAJU DELOVANJE DENTALNOG PLAKA

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Koji vitamin je dobar za kosti

Kompletna krvna slika

Rešenje hroničnog umora?

Koliko često treba raditi pregled dojke?

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.