• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Hiperlipoproteinemije

Hiperlipoproteinemije

Primarne hiperlipoproteinemije se mogu klasifikovati u pet osnovnih tipova, od kojih su najčešće: familijarna hiperhilomikro- nemija (tip I), familijarna hiperholesterolemija (tip Ha) i familijar­na kombinovana hiperlipidemija (tip Ilb). 

Familijarna hiperhilomikronemija je izuzetno redak autozomno recesivan poremećaj uzrokovan odsustvom ili defektom lipopro- teinske lipaze ili deficitom njenog kofaktora Apo CII. Ispoljava se ekstremno visokom postprandijalnom hipertrigliceridemijom (35- 115 mmol/1), kao i hiperholesterolemijom. Najčešće se otkriva nalazom hiloznog seruma pri rutinskoj analizi krvi ili lipemije reti- ne tokom pregleda očnog dna. Pored toga, poremećaj karakterišu ksantomi, hepatosplenomegalija i ataci pankreatitisa. Rizik od ate- roskleroze je manji nego u drugim oblicima familijarne hipehole- sterolemije. Terapija se zasniva na maksimalnoj restrikciji masti uz optimalni dodatak esencijalnih masnih kiselina i liposolubilnih vitamina. Dozvoljen dnevni unos masti za decu unutar prvih godi­na iznosi 5-10 g, a u kasnijem uzrastu 15-30 g. Energetske potrebe se primarno pokrivaju ugljenim hidratima. U atacima pankreatitisa, pored maksimalne restrikcije masti (<1 g dnevno), radi se lipidna afereza, dok se u slučajevima sa deficitom Apo CII, pored toga, vrši i njegova nadoknada.

Familijarnu hiperholesterolemiju karakteriše preko 150 različitih mutacija LDL receptora koje se nasleđuju autozomno kodomina- ntno. Incidencija heterozigota je 1:200-500, a homozigota 1: IO6. U heterozigotnom stanju broj LDL receptora je sveden na 50%, dok su kod homozigota oni praktično odsutni. Kao posledica genetskog defekta javlja se hiperholesterolemija sa aterosklerozom koja u homozigotnom stanju dovodi do ranih komplikacija. Nivo holestero- la kod heterozigota najčešće iznosi 7,3-13 mmol/1, a kod homozigo­ta 20-25 mmol/L Pored ateroskleroze, oboljenje prati i pojava ksan- toma. Osnovu tretmana, kao i prevencije komplikacija čini maksi­malna restrikcija masti (s30% energetskih potreba), egzogenog unosa holesterola (<300 mg dnevno) i zasićenih masnih kiselina (<10% ukupnog unosa masti). Zbog rizika od energetskog deficita, kao i negativnog efekta preterane restrikcije masti na razvoj cen­tralnog nervnog sistema, ove dijetetske mere se ne preporučuju deci pre navršenih dve godine (Američka akademija za pedijatriju, 1998; Američka kardiološka asocijacija, 2000). Povoljan efekat na smanjenje nivoa holesterola u krvi, pored restrikcije masti, imaju biljna hrana bogata vlaknima i primerena fizička aktivnost. Deficit masti u energetskom metabolizmu se kompenzuje polisaharidima, pri čemu deci do navršenih pet godina uz odgovarajući dodatak liposolubilnih vitamina. Primena lekova u cilju regulacije hiperlipi- demije kod dece je indikovana samo u stanjima gde nivo holestero­la i pored svih dijetetskih mera ostaje iznad 8mmol/L Najčešće se daju apsorberi holesterola i žučnih kiselina, kao što su holestiramin (Questran) i holestipol (Cholestid). Dugotrajnija primena ovih pre­parata, međutim, može da dovede do malapsorpcije liposolubilnih vitamina i mikroelemenata, te ih treba dodatno unositi. Lekovi sa inhibitornim efektom na celularnu produkciju holesterola se, za sada, retko daju tokom rasta i razvoja. Kod homozigota sa naglaše­nim zdravstvenim problemima primenjuje se plazmafereza.

Familijarna kombinovana hiperlipidemija se nasleđuje autozom­no dominantno i predstavlja najčešći nasledni oblik dislipoprotei- nemije. Javlja se sa incidencijom od 1:100-300 i ispoljava umere- nim povećanjem serumskog nivoa VLDL, LDL, holesterola i triglice- rida. Terapija je slična kao kod hiperholesterolemija tipa II a, s tim što su dijetetske mere efikasnije.

Bolest hilomikronskih ostataka (hiperlipoproteinemija tip III) je redak autozomno recesivan ili dominantni poremećaj praćen abnormalnošću u sintezi Apo E. U detinjstvu se retko manifestuje, a karakteriše ga umereno povećanje IDL, hilomikrona, holesterola i triglicerida, kao i pojava ksantoma u području dlanova.

Možda će vaszanimati

Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno

Obim glave i mikrocefalija

Opstipacija i enkopreza kod deteta i dece

Hiperlipoproteinemije tipa IV i V su autozomno dominantni poremećaji koji se retko ispoljavaju u detinjstvu.

Sekundarne hiperlipoproteinemije se sreću u sklopu gojaznosti, dijabetesa melitusa, hipotireoze, nefrotskog sindroma, pankreatiti- sa, opstruktivne žutice, glikogenoza tipa I, III i VI, hiperkalcemije i primene različitih lekova kao što su kortikosteroidi, progesteron- ski preparati, 1-asparaginaza, proteazni inhibitori i drugi.

Slični članci

Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno

Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno Postovani Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno, a koliko dugo...

Pročitaj još

Obim glave i mikrocefalija

Obim glave i mikrocefalija Dobar dan. Imam pitanje u vezi bebe, decak, ima 11 meseci, na rodjenju obim glave je...

Pročitaj još

Opstipacija i enkopreza kod deteta i dece

Opstipacija i enkopreza kod deteta i dece U svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi opstipacija ie čest pro­blem. Ona se definiše ako dete...

Pročitaj još

Bronhomahcija kod deteta, dece

Bronhomahcija kod deteta, dece Zidovi lobusnih i segmentnih bronha suprostavljaju se kolapsu svojim hrskavičnim skeletom, slično kao i traheja. Hrskavice...

Pročitaj još

Traheoezofagusna fistula kod deteta, dece

Traheoezofagusna fistula kod deteta, dece Traheoezofagusna fistula (TEF) nastaje zbog nepotpunog odva­janja digestivnih i respiratornih puteva tokom embrionalnog razvoja. Postoji...

Pročitaj još

Traheomalacija kod deteta, dece

Traheomalacija kod deteta, dece Traheomalacija je najčešća kongenitalna anomalija traheje. Klinički se ispoljava perzistentnim vizingom od rođenja. Najčešća forma traheomalacije...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Defekt beta-oksidacije masnih kiselina

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Rešenje hroničnog umora?

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Zaštita kože adekvatnim kremama za sunčanje

Kako skinuti fleke od bubuljica sa lica na najbrži način?

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

x
x