• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Katarakta (mrena)

Šta je katarakta (mrena)?

Mrena (katarakta, cataracta) je zamućenje očnog sočiva koje uzrokuje zamagljenje vida. Naziv potiče od grčke reči catarasso koja znači vodopad, jer je odsjaj oka poput bele vode u vodopadu.

Katarakta najčešće nastaje u poodmaklim godinama (tzv. staračka mrena). Katarakta je bolest koja postepeno nastaje. Tipovi katarakte su: katarakta povezana sa starenjem, urodjena katarakta, sekundarna katarakta, npr. nakon upotrebe steroidnih lekova, ili usled šećerne bolesti, traumatska katarakta – nakon povrede.

Katarkta koja nastaje u starosti naziva se još staračka mrena, ili cataracta senilis. To je najčešća vrsta katarkte i čini oko 90% svih katarakti. Obično se javlja nakon 60. godine života.  Uzrok se još uvek ne zna. Smatra se da nastaje zbog poremećaja metabolizma sočiva. Stadijumi razvoja staračke katarakte su: početna, nezrela, zrela i prezrela. Kod poslednjeg stadijuma, unutrašnji deo može da izadje van kapsule sočiva, pa se kapsula smežura.

Traumatska katarakta (usled povrede) može nastati kao posledica mehaničke povrede kao posledica nagnječenja, npr, prilikom udarca šakom u oko, perforacija (kao posledica električnog udara, zračenja, ili izlaganja infracrvenim zracima).

Možda će vaszanimati

Suvo oko

Plava boja oko levog kapka

Različita boja oka na fotografijama

Sekundarna katarakta je metabolička katarakta, a najčešće nastaje zbog šećerne bolesti, tetanusa, usled dugotrajne upotrebe lekova na bazi kortikosteroida.

Koji su simptomi i znaci katarakte?

U ranom stadijumu bolesti jače osvjetljenje i naočare mogu uspešno rešiti problem. U kasnijim fazama potrebno je pristupiti hirurškom zahvatu.

Simptomi uključuju:

  • zamagljen vid
  • problemi prilikom gledanja svetla
  • blede boje
  • lošiji vid noću
  • duple slike
  • učestala potreba za promenom naočara

Kako se postavlja dijagnoza katarakte?

Dijagnoza katarakte se postavlja na osnovu kliničke slike sa anamnezom i objektivnim pregledom od strane oftalmologa.

Kako se katarakta leči?

Ne postoji medikamentozno lečenje katarakte.

Lečenje početnih stadijuma je jače osvetljenje i naočare, ili sočiva.

Kasnije je potreban hirurški zahvat. To su najčešće intrakapsularna hirurgija, fakoemulzifikacija, ekstrakapsularna hirurgija.

U ovim zahvatima, odstranjuje se sočivo i u većini slučajeva ugrađuje drugo, veštačko.

Dva su glavna načina za odstranjenje sočiva hirurškim zahvatom:

  • Fakoemulzifikacija – hirurgnapravi mali rez sa prednje strane, ubaci tanku sondu kroz koju se emituju ultrazvučni talasi koji omekšavaju i lome zamagljeni centar sočiva, koje se kasnije sondom usisava i odstranjuje. Fakoemulzifikacija je u prednosti nad hirurgijom, jer omogućava brži oporavak.
  • Ekstrakapsularna hirurgija – napravi se duži rez sa prednej strane oka  i odstranjuje se sočivo.

Kod većine hirurških zahvata, sočivo se zamenjuje veštačkim. Veštačko sočivo je providno i postaje trajni deo oka.

Neke osobe ne mogu imati veštačko sočivo zbog nekih drugih bolesti oka. Za njih opcija nošenje mekih kontaktnih sočiva, ili naočara s velikim povećanjem.

Fakoemulzifikacija (ultrazvučna operacija) je vrlo efikasna, uspešna u većini slučajeva i daje dobre rezultate.

Nakon hirurškog zahvata uobičajen je osećaj svraba a i blage nelagodnosti u oku.

Može postojati iscedak i osetljivost oka na svetlost i dodir.

Kod jačih bolova mogu se  propisati analgetici. Nakon 1-2 dana bolovi bi trebalo da prestanu. U većini slučajeva rana zaraste za 6 nedelja. Posle operacije su potrebni redovni pregledi.

Za zaštitu oka je potrebno nositi zaštitu na oku, ili sunčane naočare. Trljanje i pritiskanje oka treba izbegavati.

Problemi nakon hirurškog zahvata se retko javljaju, ali su mogući. Uključuju infekciju, krvarenje, gubitak vida, ili svetlosne bljeske. Brzom reakcijom od strane medicinskog osoblja ovi problemi se brzo reše.

Nakon zahvata, pacijent se može brzo vratiti svakodnevnim aktivnostima, ali vid u početku može biti zamućen. Oku je potrebno određeno vreme prilagodjavanja.

Nakon boravka na jakoj prirodnoj svetlosti sve može biti crvenkasto tokom nekoliko sledećih sati. Nakon nekoliko meseci ove promene boja prestaju.

Prethodni članak

Glaukom (povećani očni pritisak)

Sledeći članak

Keratokonus (keratoconus)

Slični članci

Suvo oko

Suvo oko  je najčešći sindrom u oftalmologiji.Po definiciji,to je sindrom ili stanje koje nastaje uvek kada kvantitet ili  kvalitet suznog...

Pročitaj još

Plava boja oko levog kapka

Pozdrav, Godinama imam problem sa kozom oko levog oka,ispod I iznad njega koza je plave boje kao I deo slepoocnice.Sve...

Pročitaj još

Različita boja oka na fotografijama

Belmedic pitanja i odgovori

Postovani, primetila sam kod mog sina koji ima nepune dve godine prilikom fotografisanja sa blicom ,da ima razlicitu boju očiju,odnosno...

Pročitaj još

Velika dioptrija i pritisak u oku

Pozdrav, posto mi raste dioptrija i imam 16 i po godina oftalmolog mi je rekao da ne smem da se...

Pročitaj još

Suva koža kapaka

Kapci su mi vec neko vreme isušeni. Nekad se desava da nakon skidanja sminke, ujutru kada se probudim oteknu i...

Pročitaj još

Očni pritisak koji varira

Očni pritisak koji varira Pre dva meseca otkrila sam da imam ocni pritisak koji varira i sumnja se da imam...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Keratokonus (keratoconus)

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Dugotrajno sedenje – kako sebi pomoći

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.