• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Bol u ledjima i vratu

Bol u ledjima i vratu 

Vratni i leđni bol, pogotovu ukoliko su praćeni i neurološkim ispadima, predsta­vljaju problem za hitnu sanitetsku službu. Većina tih bolesnika se mogu lečiti i kod ku­će, pa je interes lekara specijaliste urgent­ne medicine za njih posebno velika. Bol u leđima i vratu je veoma čest, odnosno bol u leđima se javlja kod 60 do 90%, a u vratu kod 40 do 70% od ukupne odrasle popula­cije, bar jedanput u toku života. Po pravilu oboljenje počinje samo kao intenzivan (če­sto nesnošljiv) bol. U kasnijem toku se kom-plikuje neurološkim ispadima i to leđni bol u vidu ishijalgije, koja se širi duž jedne ili obe noge, i vratni bol, koji se širi u gornje ekstremitete, sa ili bez istovremenog razvo­ja slabosti. Na sreću, većina ovih bolesnika se brzo oporavi, tako da je u periodu od 3 meseca 85% bez simptoma, a svega 6% ima simptome i posle 6 meseci. Samo veoma mali procenat bolesnika ostaje trajno one­sposobljen i priključuje se grupi bolesnika sa hroničnim leđnim ili vratnim bolom, ko­ja čini oko 1% ukupne populacije.

Anatomske karakteristike kičmenog stuba

Strukture koje čine kičmeni stub mora­ju biti dovoljno čvrste da bi bile dobar oslonac za trup i ekstremitete i da bi omo­gućile fiksiranje paravertebralnih i drugih mišića, dovoljno jake da zaštite kičmenu moždinu i caudu equinu, i istovremeno dovoljno savitljive da omoguće pokreta­nje glave i trupa u različitim pravcima. Ja­sno je da anatomska organizacija kičmenog stuba i bliskih struktura omogućava sve ove funkcije, ali s druge strane, ovako vi­soki funkcionalni zahtevi nose i rizik od mnogobrojnih problema, posebno na ni­vou cervikalne i lumbosakralne regije.

Cilindrični kičmeni pršljenovi zglobljeni intervertebralnim diskusom i dodatnim apo-fizealnim zglobovima (zglobovi između gor­njih i donjih artikularnih nastavaka), ojača­ni su mnogobrojnim ligamentima, medu kojima su najznačajniji prednji i zadnji lon­gitudinalni ligament, ligamenta flava, liga­menta interspinalis i spinalis superficialis. Stabilnost kičmenog stuba i kontrola spinal-nih pokreta zavise od ovih ligamenata i mi­šića, dok sami pokreti zavise uglavnom od refleksne i voljne kontrakcije mišića.

Patofiziološki aspekti vratnog i leđnog bola

1. Spondilogeni bol je lokalizovani vrat­ni ili leđni bol i, po pravilu, je posledica oštećenja ili degenarativnih promena miši­ća, ligamenata ili samog kičmenog stuba. Najčešći uzrok ovog bola je povećana na­petost u paraspinalnim mišićima nastala kao rezultat nepravilnih pokreta, obično pri podizanju tereta ili trzaju. Međutim, po­vremeno je dovoljna i sama prekomerna aktivnost određenih, obično manje korišće-nih, mišićnih grupa. U ovakvim situacijama dolazi do nakupljanja mlečne kiseline i ka-lijuma, sa stimulacijom tankih, nemijelini-zovanih nervnih vlakana i posledičnom bolnom toničnom kontrakcijom mišića. Spondilogeni bol se prenosi preko ramus posteriora i sinuvertebralnih (rekurentrnih meningealnih) nerava koji primarno iner-višu strukture u samom spinalnom kanalu.

2. Radikularni bol, za razliku od spon-dilogenog, uzrokovan je kompresijom i is-hemijom samih spinalnih nerava. Pri pro-truziji diska, pored kompresije, dokazana je i inflamatorna reakcija oko nervnog ko-rena. Kompresija korena dovodi do lokal­ne ishemije sa posledičnim oštećenjem ak-sonalnog transporta i razvojem edema. Inflamatorna reakcija pri protruziji nukle­us pulposusa objašnjava se činjenicom da je nucleus pulposus, kao primarno ava-skularna struktura, prilikom prolapsa po prvi put u kontaktu sa elementima imunog sistema, što dovodi do imunski posredova­nog inflamatornog odgovora u regiji spi-nalnog nerva. Potrebno je istaći da je sam intervertebralni discus bez nocicpetivnih vlakana, što znači da je potpuno bolno neosetljiv.

3- Viscerogeni- „projektovani” spinalni bol je treća vrsta bola koji se može javiti u cervikalnoj ili lumbosakralnoj regiji. On potiče iz organa koji imaju zajedničku seg-mentnu inervaciju sa strukturama cervikal-ne ili lumbosakralne kičme, usled čega se i projektuje u ove regije. Organi koji naj­češće projektuju bol u donju torakalnu i lumbosakralnu regiju su aorta, pankreas, duodénum, ascedentni ili descedentni ko-lon, rektum, bubrezi, ureteri, mokraćna bešika i organi male karlice. Zato je pri svakom lumbosakralnom i donjem tora-kalnom bolu obavezno potrebno detaljno ispitivanje abdominalne regije. Česti uzro­ci projektovanog bola su ulkus želuca ili duodenuma, različita oboljenja pankreasa, retroperitonealne neoplazme ili krvarenja (kod bolesnika sa hemofilijom ili na anti-koagulantnoj terapiji), oboljenja kolona, aneurizma ili disekcija abdominalne aorte i različita ginekološka oboljenja. 

Uzroci lokalizovanog bola u vratu i leđima

  1. Nespecifična mišićno-koštana patolo­gija najčešće obuhvata oštećenje tetiva, mišića i fasetnih zglobova kod različih kon-genitalnih malformacija kičmenog stuba, kao što su Klippel-Feil-ov sindrom u vrat­noj regiji ili spina bifida sa spondiloliste-zom u lumbo-sakralnoj regiji. U kliničkoj slici je tipična ograničena pokretljivost bo­lesnika. Anamnestički se dobijaju podaci o bolu u paraspinalnoj regiji koji povremeno zrači u potiljak i ramena u slučaju vratne patologije, i u slabine i butine u slučaju lumbosakralne patologije. Osnovna karak­teristika ovoga bola je njegovo značajno smanjenje pri mirovanju, tako da kod svih bolesnika gde bol perzistira i tokom miro­vanja obavezno treba isključiti teža obolje­nja, kao što su osteomijelitis, discitis, me-tatstatske promené i drugo.
  2. Fibromialgija podrazumeva prisustvo generalizovanog mišićno-koštanog bola koji traje duže od tri meseca, a nepoznate je etiologije. Stoga u odmakloj fazi bolesti nije teško razlikovati fibromijalgiju od fo-kalne spinalne patologije. Suprotno ovo­me, u samom početku bolesti kod fibromi-jalgije često postoji oštar bol, lokalizovan najčešće u predelu vrata i leđa, usled čega bolesnik dolazi kod neurologa da bi se is­ključila mogućnost spinalne patologije. U ovim slučajevima je u diferencijalnoj di­jagnozi posebno značajno dobijanje anam-nestičkih podataka o prisustvu zamora, globalne adinamije, ukočenosti, glavobo­lje, poremećaja spavanja, parestezija i iri-tabilnog kolona, koji su sastavi deo klinič­ke slike fibromijalgije. Dijagnozu potvrđuje nalaz najmanje 11 različitih tačaka izuzet­no osetljivih na palpaciju. Ipak, potrebno je naglasiti da je fibromijalgija dijagnoza koja se definitivno može postaviti tek na­kon isključenja drugih oboljenja, a pre sve­ga spondiloartropatije i polimijalgije reu-matike.

3- Trzajna povreda po tipu fleksiono-ekstenzionog pokreta češća je kod žena zbog slabije razvijenih mišića vratne regi­je. Najčešći simptomi obuhvataju lokalizo-vani bol i ukočenost vrata, potiljačnu gla­vobolju, vrtoglavicu, adinamiju i zamor, uz izuzetnu palpatornu osetljivost paraverte-bralne regije, ograničenu pokretljivost vra­ta i antalgičnu slabost mišića gornjih eks­tremiteta. U slučajevima jačih trzajnih pokreta ova povreda se može komplikova-ti i znacima mijelopatije, radikulopatije, brahijalne pleksopatije i mononeuropatije na gornjim ekstremitetima.

4. Spondiloartropatije mogu biti infla-matorne, reumatoidne i ostale. Inflama-torne karakteriše klinička slika u kojoj do­minira osećaj ukočenosti i leđni bol. Patog-nomično je da su simptomi najizraženiji u jutarnjim satima i da se popravljaju nakon aktivacije. Obično ja lumbalna kičma za­hvaćena pre ostalih delova kičmenog stu­ba. Bolest zahvata i sakroilijačne zglobove i velike zglobove donjih ekstremiteta. Če­sto je prisustvo HLA-B27 antigena, poviše­nih vrednosti C reaktivnog proteina i ubr­zane sedimentacije. U kliničkom nalazu postoji izrazito ograničena pokretljivost kič­menog stuba sa lokalizovanom osetljivo­šću iznad sakroilijačnih zglobova. Radiogra-fija potvrđuje znake sakroilitisa. U ovu gru­pu oboljenja ubrajaju se ankilozirajući spondilitis, Reiterova bolest (nepurulentni atritis, uretritis i konjuktivitis), spondilartro-patija u sklopu Crohnove bolesti, ulcerativ-nog kolitisa i psorijaze, kao i spondilatro-patije nepoznate prirode koje se javljaju u mlađem životnom dobu. Reumatoidni artri­tis se karakteriše predominantnom lokaliza­cijom u vratnom segmentu kičmenog stuba, sa čestom atlanto-aksijalnom subluksaci-jom. Ostale spondilartropatije obično su simptom neke opšte bolesti, kao što su Whippleove, Behcetove ili Pagetove bo­lest, akromegalija, osfikacija zadnjeg po-steriornog ligamenta i drugih bolesti koje mogu biti uzrok nespecifične spondilartro­patije.

  1. Spondilolisteza je skliznuće jednog u odnosu na susedno pršljensko telo. U od­nosu na navedeno pomeranje razlikuju se četiri stepena spondilolisteze, do 25%, od 25 do 50%, od 50 do 75% i preko 75%. Po­trebno je naglasiti da spondilolisteza godi­nama može ostati asimptomatska, i da se prvi simptomi u vidu lokalizovanog leđ­nog bola obično javljaju tek nakon nasta-lih povreda. Nije retkost da spondiloli­steza, pored lokalizovanog, uzrokuje i ira-dirajući bol.
  2. Kompresivna fraktura pršljenskog te-la je čest uzrok lokalizovanog bola u vrat­nom ili lumbalnom regionu, iako ona ne-retko dovodi i do iradirajućih bolova radikularne distribucije. U njenoj osnovi najčešće leži osteoporoza, a rede osteoma-lacija, osteonekroza, eozinofilni granulom, trauma ili tumor kičmenog pršljena. Simp-tomatologija može imati subakutni razvoj, ili nastaje naglo ukoliko je fraktura deklanši-rana padom, saobraćajnim udesom i slično. Karakteristično je smanjenje bola u toku le­žanja na leđima, kao i njegovo intenzivira­nje u toku sedenja, stajanja ili kretanja. 

Bol u vratu i leđima sa iradijacijom u gornje ili donje ekstremitete

Cervikalna radikulopatija znatno je re­da u odnosu na lumbosakralnu. Uzroci koji do nje mogu dovesti su mnogobrojni (tabela I), a medu njima je najčešći pro-laps intervertebralnog diska.

1. Prolaps intervertebralnog diska cervi-kalne regije nastaje zbog dejstva fizičke sile koja svojim intenzitetom premašuje obim fiziološke pokretljivosti kičmenog stuba. Stoga su u najvećem riziku osobe koje obavljaju teške fizičke poslove, rad­nici na vibracionim aparatima i vozači, ali i pušači kod kojih postoji hronični bron­hitis sa teškim, upornim kašljem. Klinička slika se razlikuje u zavisnosti od nivoa prolabiranog diska, od toga da li je reč o medijalnoj ili lateralnoj protruziji, kao i od stepena prolapsa. U odnosu na nivo lezi-je najčešći je prolaps C6-C7 diska, sa po­sledičnom radikulopatijom C7 korena. U zavisnosti od toga da li je prolaps u sredi­šnjoj liniji ili je pomeren u jednu stranu, nastaje cervikalna mijelopatija ili radikulo­patija, a stepen prolapsa uslovljava inten­zitet neurološke simptomatologije. Po pra­vilu su prvi simptomi bol i ukočenost vrata, da bi u narednom periodu nastalo ši­renja bola u ramena, region lopatica i ru­ke, u zavisnosti od oštećenog korena. Ovim simptomima se često pridružuju i parestezije, hiperestezije i slabosti derma-tomske distribucije. Cervikalna mijelopati­ja se objašnjava direktnim kompresivnim efektom prolabiranog diska na medulu, ali i ishemijom medule kao posledicom kompresivnog efekta diska na arteriju spi­nalis anterior.

2. Prolaps intervertebralnog diska lum-balne regije uslovljen je primarno velikim statičkim opterećenjem lumbosakralne re­gije, kao i dejstvom fizičkih sila koje pre

mašuju izdržljivost ligamenata i mišića. Prolabirani intervertebralni diskus najče­šće samo napinje zadnji longitudinalni li­gament, bez njegove rupture, iako povre­meno dolazi i do proboja ne samo ligamenta već i dure mater. Klinička slika, kao i u slučaju cervikalnog prolapsa di­ska, zavisi od tri faktora, nivoa protruzije, njene lokacije (medijalna, paramedijalna ili lateralna) i stepena protruzije. Najčešća protruzija se sreće na nivou intervertebral-nog prostora L4-L5, sa kompresijom kore-na L5, a odmah iza nje je protruzija na ni­vou L5-S1, sa kompresijom korena SI. Medijalna protruzija dovodi do kompresi­je više lumbosakralnih korenova sa klinič­kom slikom kaude ekvine, paramedijalna protruzija dovodi do kompresije korena is­pod mesta kompresije, a lateralna protru­zija zahvata koren u istom nivou. Sledeći parametar koji određuje kliničku sliku je stepen protruzije. On uslovljava kliničku sliku u zavisnosti od širine spinalnog ka­nala, jer je čest slučaj da i veće protruzije kod širokih spinalnih kanala ostaju potpu­no asimptomatske, kao i da veoma blage protruzije kod uskih kanala dovode do značajne onespobljenosti bolesnika.

3- Stenoza spinalnog kanala nastaje kod odmaklih spondilotičnih promena. Ipak, stepenu stenoze značajno doprinose i dru­gi faktori, kao što su primarna konfigura­cija spinalnog kanala, smanjenje visine in-tervertebralnog diska, zadebljanje žutog ligamenta, hipertrofija fasetnih zglobova i drugo. Lateralna stenoza dovodi do klinič­kih znakova radikulopatije, a medijalna do kliničke slike neurološke klaudikacije. U ambulanti urgentne medicine posebno je značajno načiniti brzu diferencijalnu dijag­nozu između neurološke i vaskularne kla-dukacije, čime se usmerava dalje ispitiva­nje i lečenje ovih bolesnika. U prilog neurološkoj klaudikaciji govori podatak o postojanju simptoma i pri samom stajanju, bez dodatnih aktivnosti bolesnika. Neuro­loški znaci, kao što su slabost, arefleksija i parestezije u donjim ekstremitetima, oču­vanost pulseva na donjim ekstremitetima i potenciranje tegoba pri ekstenziji trupa, idu u prilog neurološkoj, a retko prate va-skularnu patologiju. Ipak, ne treba zabora­viti da je česta i kombinacija ovih klaudi-kacija, s obzirom da su obe patologije vezane za proces starenja.

  1. Oštećenje fasetnih zglobova doprino­si stenozi spinalnog kanala, što, u zavisno­sti od lokalizacije procesa, rezultira klinič­kim znacima radikulopatije, kaude ekvine ili cervikalne mijelopatije. Simptomi se po­jačavaju u toku stajanja ili hiperekstenzije trupa.
  2. Ekstraduralni tumori uglavnom uzro­kuju lokalizovani bol bez dodatne neuro­loške simptomatologije, intraduralni-eks-tramedularni tumori uzrokuju najčešće združenu pojavu bola i neurološke simp­tomatologije, dok intramedularni tumori uzrokuju kliničku sliku progresivne mije­lopatije, sa blagim ili potpuno odsutnim bolnim senzacijama. Meningealna karcino-matoza se odlikuje afekcijom većeg broja segmenata medule ili znacima poliradiku-lopatije.
  3. Infekcije pršljenskog tela ili interver-tebralnog diska, s obzirom na bogatiju va-skularizaciju, češće su u mlađem uzrastu bolesnika. Glavni simptom je bol, koji je obino lokalizovan iznad samog mesta in­fekcije, iako, usled sekundarne zahvać-nosti korena, može imati i radikularnu di­stribuciju. Karakteristika ovog bola je njegovo potenciranje tokom aktivnosti, ali i podatak o njegovom prisustvu i tokom mirovanja. U slučaju širenja infekcije u susedna tkiva, distribucija bolnih senzaci­ja se značajno menja. Kod epiduralnog apscesa su prisutni i znaci sistemske in­fekcije.

Klinička evaluacija bolesnika sa bolom u vratu ili leđima

Anamneza podrazumeva dobijanje po­dataka o postojanju faktora rizika (starost preko 50 godina, telesna temperatura iznad 38°C, neuromišićna patologija, značajna trauma u periodu pre početka bola, prisu­tan malignitet, neobjašnjiv gubitak telesne težine, bol u ležećem položaju, prekomer-na konzumacija alkohola i lekova), poda­taka o kvalitetu bola (umereni, kontinu­irani bol ide u prilog mišićno-koštane pa­tologije, dok oštar, lancinirajući bol koji zrači ide u prilog radikularnoj leziji), loka­lizaciji bola, trajanju bola, intenzitetu, vre­menu njegovog javljanja, „trigger” faktori­ma i faktorima koji dovode do ublažavanja bola i podatak o udruženoj simptomatolo-giji, kao što su motorna ili senzitivna ošte­ćenja i oštećnje funkcije sfinktera.

Neurološki pregled bolesnika sa vrat­nim ili leđnim bolom podrazumeva oba­vljanje neurološkog pregleda. Taj pregled je moguće veoma lako izvesti na terenu.

Kod leđnog bola izvode se testovi tipa Lazarevića (podizanje opružene noge od podloge do pojave bola; specifični značaj ima bol u rasponu između 30 i 70 stepeni), Bragarda (podizanje opružene noge do po­jave bola, a zatim naknadna ekstenzija sto­pala), Bružinskog, Patrika-Fabera (spolja-šnja rotacija noge flektirane u kolenu, u prilog oštećenju kuka ili sakroilijačnog zgloba), Genslena (asimptomatska noga se flektira u kuku i kolenu i povuče ka trbu­hu, a bolna noga u položaju ekstenzije se gura naniže, van postelje; potencijacija bo­la ide u prilog leziji sakroilijačnog zgloba), Wadela (nežno štipkanje kože iznad bolne regije potencira bol; u prilog funkcional­nog oštećenja).

Kod vratnog bola izvode se testovi tipa Spurlinga (naginjanje glave ka bolnoj ruci i dodatno potiskivanje u istom pravcu, u prilog kompresiji korena diskalne gene­ze), Valsalve, Lhermittovog testa (oštro sa­vijanje glave put napred, u prilog mijelo-patiji), Bickelesa (istezanje ekstendirane bolne ruke unazad, sa istovremenom ro­tacijom glave u suprotnu stranu) i drugih testova, što uz pregled trofike i snage mi­šića, mišićnih refleksa, senzibiliteta i si-maptičke funkcije dovodi do približavanja etilogiji vratnog ili leđnog bola. 

Lečenje akutnog vratnog ili leđnog bola

S obzirom na dobro poznatu činjenicu da se preko 50% bolesnika sa akutnom bo­lom u vratu ili leđima u potpunosti opora­vi u toku 4 do 6 nedelja, a 95% bolesnika u toku 6 meseci, to je i osnovni princip le-čenja ovih bolesnika ublažavanje postoje­ćih tegoba do prirodnog oporavka bolesti. Zbog toga je retko potrebno takve bolesni­ke transportovati u bolnicu. Ukoliko su bol i nesposobnost pokreta izuzetno veliki, ta­da se bolesnik prevodi u stacionarnu usta­novu. Neretko, socijalni momenat u tome ima značajnu ulogu (stari, nepokretni lju­di koji žive sami ). Pre transposrta tim bo­lesnicima se ordinira analgetik iz grupe nesteroidnih antireumatika i smeštaju se u sanitetsko vozilo, obično u prinudnom po­ložaju.

U bolnici dva osnovna terapijska prav­ca obuhvataju primenu medikamenata i fizikalnih procedura. Među medikamenti­ma osnov terapije čine lekovi iz grupe nesteroidnih antireumatika (Nimulid, Dic-lophen, Ibuprofen, Movalis), iako se u slu­čajevima veoma intenzivnih bolova mogu primeniti i kratke sheme opijatnih analge­tika.

U ranoj fazi bola u vratu ili leđima po­stoji i mogućnost primene fizikalnih proce­dura ili spinalne manipulacije. Fizikalna terapija podrazumeva primenu toplih oblo­ga ili leda u bolnoj regiji, dok je pun fizi­kalni tretman u ranoj fazi bola više štetan nego koristan. Metode fizikalne terapije primenjuju se tek onda kada bolesnik iza­đe iz bolne faze.

Ove bolesnike je potrebno kontinuira­no pratiti u toku naredne 2 do 4 nedelje. U svim slučajevima gde nije zabeleženo

značajno poboljšanje stanja, potrebno je sprovesti detaljno psihosociološko ispitiva­nje. Posebno su važni podaci o stepenu za­dovoljstva poslom, depresiji, uzimanju le-kova, prisustvu stresa ili rentnih tendencija.

Ukoliko bol u vratnoj i lumbalnoj kičmi ima organski karakter, tada je lečenje hirur-ško.

Slični članci

Doživite starost bez straha pravilnim upravljanjem zdravstvenim izazovima!

Starenje je prirodni deo života, a sa njim dolaze i brojni zdravstveni izazovi koji mogu uticati na kvalitet života starijih...

Pročitaj jošDetails

Šta je pregled EEG glave?

EEG je metoda koja detektuje električnu aktivnost mozga korišćenjem elektroda postavljenih na na površinu glave. Elektrode detektuju fluktuacije napona koje...

Pročitaj jošDetails

Ukočen vrat i glavobolja

 Poštovani. Imam 31.god. muško. visok 188 težak 92. Nedavno sam imao problem sa vratom,ukočen zivac. zaspao sam slučajno za radnim...

Pročitaj jošDetails

Da li sam meteoropata

Imam 23 godina, i vec 4 dana se osecam lose i depresivno bez ikakvog razloga. Nemam apetit i dugo spavam,...

Pročitaj jošDetails

Patim od anskionznosti

Zdravo.Imam pitanje vec par godina bolujem od ankcioznosti. Bila sam pocela sa lecenjem.medjuti prekinula sam kad sam ostala u drugom...

Pročitaj jošDetails

Bol u plećki

Postovani, molim za pomoc . Bol u levoj plecki koji sesiri ka vratu. potiljku. Sta da uradim,koje analize. Hvala Vam. ...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

Oštećenje kičmene moždine

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.