• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

Oštećenje kičmene moždine

Oštećenje kičmene moždine

Akutno oštećenje kičmene moždine mo­že biti kompletno ili parcijalno Kod kom-pletnog oštećenja, tj. transekcije kičmene moždine, oštećene su sve strukture odre­đenih segmenata kičmene moždine, dok su kod parcijalnog oštećenja zahvaćene sa­mo određene strukture u transverzalnim nivoima kičmene moždine.

Najčešći uzroci akutnog oštećenja kič­mene moždine su trauma, metastazni eks-traduralni tumori, akutni mijelitisi (mijelo-patije), infarkt kičmene moždine koji nastaje usled tromboze arterije spinalis an-terior, hematomijelija, subduralna ili epiduralna hemoragija. 

Akutna kvadriplegija ili paraplegija

Akutna lezija kičmene moždine uzroko­vana potpunom tarnsverzalnom lezijom kičmene moždine dovodi do gašenja svih funkcija kičmene moždine ispod nivoa pre-seka. Ovo je faza spinalnog šoka i traje od tri dana do šest nedelja, najčešće 3 do 4 ne-delje i karakterišu je:

  1. potpuna mlitava oduzetost svih miši­ća ispod mesta lezije sa arefleksijom (kvadriplegija ili paraplegija u zavisno­sti od nivoa lezije kičmene moždine) (Tabela I),
  2. gubitak senzibiliteta ispod mesta lezije (nivo senzibiliteta),
  3. paraliza bešike i debelog creva uz ne­mogućnost voljnog i refleksnog pra­žnjenja,
  4. paraliza vegetativnih funkcija sa teškim trofičnim poremećajima.

Ova faza traje od tri dana do šest nede­lja, najčešće 3 do 4 nedelje i duža je kod bolesnika sa komplikacijama kao što su urogenitalna sepsa, infekcija dekubitalnih rana.

U drugoj fazi dolazi do povećanja reflek­sne aktivnosti, tonus postaje povišen i mo­že se pojaviti pojačano znojenje ispod me­sta lezije. U visini lezije zbog oštećenja prednjih rogova postojaće paraliza perifer­nog tipa mišića inervisanih od tih segme­nata. Prvobitnu retenciju sa paradoksnom ishiurijom zamenjuje refleksno pražnjenje bešike i creva. U ovoj fazi dolaze do izra­žaja spinalni refleksi pošto je kičmena mo­ždina oslobođena od kontrole viših centa­ra kao što su: refleksi fleksora, refleks povlačenja, refleksno pražnjenje bešike, creva i seksualni refleksi. Razvija se flek-sioni položaj ekstremiteta (paraplegija u fleksiji). Refleks povlačenja se može iza­zvati najmanjim dražima na bilo kom me-stu tela ispod nivoa lezije i dovodi do flek­sije noge u kuku i kolenu sa dorzalnom fleksijom stopala uz pozitivan refleks Ba-binskog. Ovaj refleks može biti praćen pra­žnjenjem creva i bešike, znojenjem i pilo-motornom reakcijom („masivni refleks”). Ekstenzorni refleksi se javljaju kasnije. 

Akutna parcijalna transverzalna lezija kičmene moždine

Sindrom hemisekcije kičmene moždine, Brown-Sequard, nastaje u izuzetnim sluča­jevima i karakteriše se slabošću ekstremi­teta i oštećenjem dubokog senzibiliteta na strani lezije (prekid ipsilateralnih puteva-piramidnog i zadnjih funikula). Na suprot­noj strani postoji neosetljivost za bol, toplo i hladno (oštećenje ukrštenog spinotala-mičnog puta). Hemisekcija kičmene moždi­ne nastaje kao posledica direktnih trauma (ubod nožem).

Centralni sindrom kičmene moždine naj­češće nastaje kod truma i to hiperekstenzi-onih povreda vratne kičme kod starijih osoba kod kojih postoje već znaci degene-rativnih promena. Za ovaj sindrom karak­teristično je postojanje težeg motornog de­ficita na gornjim ekstremitetima u odnosu na donje, sa različitim stepenom oštećenja senzibiliteta i sfinkterne disfunkcije, u za­visnosti od težine povrede. Siringomijelija nastaje zbog stvaranja šupljine u kičmenoj moždini koja je centralno postavljena i obično zahvata više segmenata kičmene moždine. Sirinks se najčešće nalazi u cer-vikalnom i torakalnom delu kičmene mo­ždine. Primarna siringomijelija najčešće je udružena sa Arnold-Chiari malformacija-ma. Sekundarna siringomijelija može na­stati posle trauma kičmene moždine, posle resorpcije krvi izlivene u kičmu. Ovakva promena dovodi do oštećenja senzitivnih vlakana lateralnog spinotalamičnog trakta koja se ukrštaju u centralnoj sivoj masi. Otuda u odgovarajućim dermatomima do­lazi do ispada senzibiliteta za bol i tempe­raturu. Senzibilitet za lak dodir, vibracije i položaj ostaju očuvani u oštećenim der-matmima. Zbog pritiska na prednje rogove nastaju oštećenja donjeg motornog neuro­na u oštećenim segmentima kičmene mo­ždine, ali sa proširenjem šupljine dolazi i do oštećenja i piramidnog puta.

Prednji sindrom kičmene moždine (Sin­drom okluzije art. spinalis anterior) nasta­je najčešće kao posledica okluzije prednje spinalne arterije koja dovodi do oštećenja prednje dve trećine kičmene moždine. Kompresija spinalne arterije može da na­stane lokalnom tumorskom masom, protru-zijom cervikalnog i torakalnog diskusa. Klinička slika zavisi od visine lezije. U vi­sini lezije zapaža se flakcidna paraliza eks-tretmiteta, koja nastaje relativno brzo, a u nižim nivoima posle dijashize paraliza je spastična. Poremećaj senzibiliteta je najče­šće po tipu siringomijelične disocijacije, na donjoj visini lezije. Opisane paralize odnose se na trombozu u cervikalnim seg­mentima. U torakalnim segmentima trom­boza dovodi do spastične paraplegije do­njih ekstremiteta (posle faze dijashize) i već opisanog oštećenja senzibiliteta. U lumbalnom nivou izazvaće mlitavu para-plegiju sa ispadom senzibiliteta u odgova­rajućim segmentima nogu. Poremećaji sfin-ktera su uvek prisutni.

Sindromi medularnog konusa i kaude imaju svoje specifičnosti. Medularni konus je terminalni deo kičmene moždine (obu­hvata poslednja tri sakralna i kokcigealni segment). Povrede ovog dela kičmene mo­ždine (prelom LI, tumori) dovode do in-kontinecije mokraće i fecesa, impotencije i oštećenja senzibiliteta u perianalnoj i pe-rigenitalnoj regiji (zona anestezije u vidu jahaćih čakšira). Kod ovog sindroma mo­torni deficit nije izražen. Cauda equina po­lazi od drugog lumbalnog pršljena, ide na­niže i veoma je izložena prolabiranim diskusima koji su u toj visini najčešći. Pa­ralize su po pravilu asimetrične, kao i is­pad senzibiliteta perianogenitalno. Manji je stepen oštećenja sfinktera 

Osnovni principi brze dijagnostike i terapije

U slučaju da je uzrok akutne lezije kič­mene moždine trauma, neophodno je pridržavati se jasno utvrđenih pravila vezanih za imobilizaciju bolesnika (imobilizacija vratne kičme, postavljanje bolesnika na tvrdu podlogu, ne manipulisati sa bolesni­kom u toku transporta, pa čak ni pri intu-baciji), regulisanje vitalnih funkcija (he-modinamska potpora, oksigenoterapija), primena metilprednizolona i to 30 mg/kg u bolusu u trajanju od 15 min., potom 5,4 mg/kg u naredna 23 sata. U bolnici uradi­ti vrlo preciznu radiološku dijagnostiku, obezbeđivanje pražnjenja mokraćne beši-ke (kateterizacija) i creva, sprečavanje tromboza (niskomolekularni heparini), in­fekcija (antibiotici ). Neurohirurške meto­de su neophodne u slučajevima kontuzija i kompresija sa frakturama kičmenih pršlje-nova. Potom se primenjuju osnovne mere sa ciljem sprečavanja dekubitusa i kontrak-tura u kvadriplegičnih i paraplegičnih bo­lesnika, fizikalni tretman.

Kod ostalih akutnih spinalnih lezija osnovni principi u dijagnostici na terenu (anamneza, fizikalni pregled i „mali” neu­rološki pregled) i transportu isti su kao i kod bolesnika sa traumatskom lezijom kič­mene moždine. U ovih bolesnika neop­hodna je što detaljnija anamneza, jer je u slučaju traume, razlog bolesnikovog sta­nja jasan. U bolnici se kompletira anamne­za, izvrši detaljan neurološki pregled, oba­vi radiološka dijagnostika koja uključuje prvo nativne rendgenske snimke kičme, a potom, u zavisnosti od raspoloživosti osta­lih metoda, i CT, mijelografiju ili, što je svakako najbolji izbor, NMR. Pregled li-kvora je obavezan, naročito kod sumnje na akutni mijelits i hematomijeliju.

Možda će vaszanimati

Ukočen vrat i glavobolja

Da li sam meteoropata

Patim od anskionznosti

Osim antiedematozne terapije koja uključuje primenu visokih doza kortiko-steroida, preporučuje se primena antibio­tika širokog spektra radi sprečavanja sekundarnih urinarnih i respiratornih in­fekcija. Odmah po prijemu, bolesnik se mora kateterizovati i ispira se mokraćna bešika fiziološkim ili blagim antiseptičnim rastvorima. Kod visokih lezija kičmene mo­ždine mogu se javiti parlitični ileus i dila-tacija želuca i stoga prvih dana treba izbe-gavati oralno hranjenje bolesnika. Često su neophodne klizme. Prostigmin se mo­že primeniti radi pokretanja peristaltike creva. Nega kože i stalno okretanje bole­snika u postelji veoma su značajni da bi se sprečio nastanak dekubitusa. Korišćenje antidekubitalnih dušeka je od velike po­moći radi sprečavanja ove komplikacije. Fizikalni tretman se mora sprovesti siste­matski. Već prvih dana potrebno je sprove­sti pasivne vežbe u postelji, vežbe disanja. Program fizikalnog tretmana mora da obez-bedi maksimalnu restituciju funkcija kičme­ne moždine. 

Akutni sindromi kičmene moždine koji nisu posledica traume

Metastazni ekstaduralni tumori su najče­šći uzroci akutnih spinalnih sindroma. Simptomi su skoro uvek posledica kompre­sije ekspanzivne mase u telu pršljena na kičmenu moždinu. Najčešće su to metasta­ze karcinoma pluća, dojke, prostate i lim-fomi. U 50% ovih bolesnika metastaze su u torakalnom delu kičme, 15% u vratnom, 15% u lumbalnom delu a ostalih 10% u skaralnim delu. U 95% bolesnika javlja se bol u leđima ili je lokalizovan na mestu tu­mora, i traje nekoliko dana do nedelja pre pojave neuroloških simptoma. Pogoršanje nastaje naglo i posledica je kolapsa pršlje­na koji je praćen vrlo intenzivnim bolom i progresivnim neurološkim deficitom.

Kompresivna mijelopatija kod metasta-znih tumora kičmene moždine zahteva ur­gentnu dijagnostiku i terapiju. Osnovni princip je sprečiti progresiju koja, ukoliko se ne interveniše blagovremeno, dovodi do potpune transverzalne lezije kičmene moždine.

U terapiji primena visokih doza kbr-tikosteroida (dexason 10-30 mg dnevno) značajno poboljšava stanje, svakako pri­vremeno. Neophodna je konsultacija neu-rohirurga i onkologa radi dogovora o da­ljoj terapiji. Kod većine bolesnika prime-njuje se zračna terapija. 

Akutni vaskularni sindromi

Spinalni epiduralni hematom može biti spontan, povezan sa vaskularnom malfor-macijom, ili je posledica primene antikoa-gulantne terapije. Počinje naglo, sa bolom u leđima i brzo progredirà do razvoja kom­presije kičmene moždine.

Lečenje je hirurško.

Spinalna subarahnidalna hemoragija na­staje obično usled krvarenja angioma ili tumora. U kliničkoj slici dominira vrlo in­tenzivan bol istovremeno sa razvojem ne­uroloških simptoma. Za dijagnozu su neo­phodni NMR ili mijelografija.

Hematomijelija označava hemoragiju u samom tkivu kičmene moždine, najčešće u cervikalnom delu. Najčešći uzroci su: an­giomi, promene na krvnim sudovima iza­zvani arteriosklerozom, zapaljenjem, ili tra­ume. Hematom prvo razara centralnu sivu masu dovodeći do siringomijelične disoci-jacije senzibiliteta a zatim vrši kompresiju okolnih struktura sve do potpunog funkci­onalnog prekida kičmene moždine. Nagli bol u leđima posle naprezanja u starijih osoba mora da navede na pomisao o he-moragiji u kičmenoj moždini.

Definitivna terapija u bolnici je antiede-matozna terapija, hirurška intervencija, ko­ja može biti indikovana ukoliko je reč o he-mangiomu. Intenzivna terapija jeneophodna kod svih bolesnika sa akutnom lezijom kič­mene moždine, odnosno kod svih kod ko­jih se razvila kvadriplegija ili paraplegia.

Infarkt kičmene moždine najčešće nasta­je u srednjem torakalnom delu (Th3/4 doTh8/9) i posledica je ishemije kičmene mo­ždine, pre nego začepljenja tromba u pred­njoj spinalnoj arteriji. Tom stanju obično prethodi poremećaj sistemske cirkulacije, koji može da dovede do ishemije. Ta sta­nja su arterijska hipotenzija, koju najčešće izazivaju oboljenja srca (infarkt miokarda, kardiogeni šok, poremećaj srčanog ritma) i hemoragija. Disekantna aneurizma aorte isto tako može uzrokovati ishemiju.

U određenim slučajevima može doći i do direktne okluzije arterije spinalis anterior. U tim stanjima obično je prvi simptom bol u distribuciji oštećenog segmenta. Neuro­loški deficit, koji je već opisan kao pred­nji sindrom kičmene moždine, nastaje vr­lo brzo nakon nastanka bola.

U terapiji ovih stanja treba primeniti i.v. heparin ili visoke doze kortikosteroida, premda su rezultati ovih studija kontra­diktorni u pogledu povoljnog efekta ova­kve terapije. U slučaju dijagnostikovane vaskularne malforamcije, lečenje je hirur­ško. Adekvatna nega se mora obezbediti kao kod svih bolesnika sa paraplegijom. 

Akutni transverzalni mijelitis ili mijelopatija

Uzroci nastanka akutnih transverzalnih mijelitisa nisu jedinstveni niti su dovoljno poznati. Većina nastaje spontano bez pret­hodne bolesti ili nakon neke nespecifične virusne ili bakterijske infekcije. Akutni’ transverzalni mijelitis može nastati nakon vakcinacije, može biti virusne etiologije ili prva manifestacija multiple skleroze. Neza­visno od uzročnika, u više od dve trećine bolesnika klinička slika se u potpunosti razvija u toku 24 časa. Prvi simptomi su op-šta malaksalost, bolovi u leđima, pareste-zije u stopalima, potkolenicama. Dalji raz­voj kliničke slike zavisi od oblika mijelitisa koji može biti lokalizovan, tzv. akutni tran­sverzalni mijelitis, ili difuzan tzv. ascedent­ni mijelitis (Landryeva paraliza) za koji je karakterističan ascedentan progresivan tok u kome zahvaćenost respiratorne i bulbar-ne muskulature predstavlja smrtnu kompli­kaciju. Teže lezije kičmene moždine pra­ćene su mlitavom paraplegijom zbog di-jashize sa ispadom senzibiliteta koji je po pravilu snižen ili ugašen za sve kvalitete is­pod nivoa najproksimalnijeg zahvaćenog segmenta. Istovremeno nastaju retencija mokraće i stolice. Trofični i autonomni po­remećaji su pravilo. U likvoru su prisutne laka pleocitoza i hiperalbuminorahija.

Previous Post

Bol u ledjima i vratu

Next Post

Bol u ledjima

Slični članci

Ukočen vrat i glavobolja

 Poštovani. Imam 31.god. muško. visok 188 težak 92. Nedavno sam imao problem sa vratom,ukočen zivac. zaspao sam slučajno za radnim...

Read more

Da li sam meteoropata

Imam 23 godina, i vec 4 dana se osecam lose i depresivno bez ikakvog razloga. Nemam apetit i dugo spavam,...

Read more

Patim od anskionznosti

Zdravo.Imam pitanje vec par godina bolujem od ankcioznosti. Bila sam pocela sa lecenjem.medjuti prekinula sam kad sam ostala u drugom...

Read more

Bol u plećki

Postovani, molim za pomoc . Bol u levoj plecki koji sesiri ka vratu. potiljku. Sta da uradim,koje analize. Hvala Vam. ...

Read more

Svetlost titra u uglu oka

Mladeži, fleka nakon opekotina od sunca

Poštovani, nisam sigurna da li je ovo pitanje u potpunosti vezano za oblast neurologije ali po simptomima sam zaključila da...

Read more

Imala sam ceste epilepticke napada u djedinjstv

Mladeži, fleka nakon opekotina od sunca

 Postovanje ; imala sam ceste epilepticke napada u djedinjstvu . Kada sam uradila operaciju AVm- malformacije nisam imala nikakvih problema...

Read more
Load More
Next Post

Bol u ledjima

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Anorhija (anorchia)
Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Mučnina (nausea)
Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

Štitna žlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

Dijabetesna periferna neuropatija

Efikasan tretman bola u grlu

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.