• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

Akutni encefalitis (Encephalitis acuta)

Akutni encefalitis (Encephalitis acuta)

Akutni encefalitis je akutna zapaljenska bolest mozga.

U osnovi encefalitisa leži moždani edem čija veličina i lokalizacija određuje stepen i težinu kliničke slike bolesti.

Moždani edem nastaje formiranjem va- zogenog, intersticijalnog i citotoksičnog edema.

Posledice inflamacije u CNS su patofizi- ološke, strukturne i funkcionalne. Najva­žnije su:

  1. povišena propustljivost hematoence- falne barijere,
  2.  različita veličina moždanog edema
  3. vaskulitis (endotelitis i mikrotromboze) krvnih sudova mozga
  4. porast IKP
  5. poremećaj vaskularne autoregulacije
  6. pad minutnog protoka kroz mozak
  7. globalna moždana hipoksijaa
  8. cidoza i poremećaj enzimske aktivnosti
  9. evolucija strukturnih poremećaja,
  10. poremećaj međusinaptičke komunika­cije.

Rezultat ovako složenih zbivanja u mo­ždanim strukturama je akutna neurološka bolest (encefalopatija) sa različitim klinič­kim karakteristikama. Moždani edem i po­višeni IKP dovode do kompresivnog efek­ta na mozak i kičmenu moždinu, što dovodi do različitih kliničkih ispoljavanja ove teške zapaljenjske bolesti.

Encefalitis izazivaju uglavnom isti viru- sni, bakterijski, parazitarni i gljivični uzroč­nici kao i meningitise i navedeni su u pret­hodnom poglavlju.

Kliničke manifestacije

Bolest najčešće počinje naglo i iz punog zdravlja. Javljaju se znaci opšteg infektiv- nog sindroma, povišena temperatura, sla­bost, malaksalost, glavobolja. Nekada su iz­raženi znaci infekcije respiratornih ili dige- stivnih puteva, u zavisnosti od ulaznog mesta infekta. Uz umerenu ili jaču glavo­bolju, često povraćanje, dolazi do ispolja- vanja simptomatologije CNS:

  1. poremećaj svesti (uznemirenost, dezo­rijentacija, konfuzno stanje, somnolen- cija, sopor, koma),
  2. konvulzije (fokalne, generalizovane, mogu se više puta ponavljati, do epi- leptičnog statusa),
  3. oštećenje kranijalnih nerava,
  4. neurološki lateralizovani deficit,
  5. oštećenje senzibiliteta (površnog i du­bokog),
  6. znaci poremećaja autonomnog nervnog sistema,
  7. poremećaj disanja i pojava akutne re­spiratorne insuficijencije, poremećena funkcija kašlja i iskašljavanja
  8. oštećenje akta gutanja
  9. poremećaj cirkulacije i rada srca
  10. poremećaj elimincije i bubrežna insuficijencija
  11. neuromišićna raždražljivost
  12. krvarenje iz gastrointestinalnog trakta (akutni erozivni gastritis, akutni ulkus)
  13. elektrolitni i metabolički disbalans.

Poremećaj svesti je osnovna klinička ka­rakteristika encefalitisa. Ispoljava se u kva­litativnom ili kvantitativnom smislu. Može doći do uznemirenosti, motorne agitacije, dezorijentacije, mentalne konfuznosti. Po kvanititetu svest se može menjati u smislu pojave somnolencije (pospanosti), sopora (dublje uspavan bolesnik, ali se može pro­buditi na grublje draži) ili kome, kada bo­lesnik ne reaguje na spoljašnje grublje dra­ži. Svest se pogoršava pojavom konvulzija, koje mogu da dovedu do respiratorne sla­bosti i potpunog prestanka disanja, što zah- teva hitne mere reanimacije.

Konvulzije u toku encefalitisa nastaju kao posledica sledećih zbivanja:

  1. pojave lokalnog zapaljnskog edema mo­zga,
  2. kompromitacije moždane cirkulacije
  3. moždane hipoksije, toksičnog dejstva biološki aktivnih ma­terija koje produkuju bakterije, virusi i
  4. drugi uzročnici zapaljenja.

U toku konvulzija dolazi do višestruko povećane potrebe za kiseonikom i gliko- zom, što dodatno pogoršava moždani edem, menja stanje svesti bolesnika i do­prinosi pojavi respiratorne insuficijencije.

Akutna respiratorna insuficijencija u to­ku encefalitisa može nastati zbog sledećih razloga:

  1.  poremećaja u radu viših disajnih centa­ra, koji mogu biti oštećeni direktno, za- paljenskim procesom, ili indirektno, kompresivnim efektom povišenog IKP;
  2. oštećenja jedara kranijalnih nerava u toku zapaljenja, naročito jedara bulbo- motora (IX-XII), pa dolazi do kompro- mitovanog akta gutanja, kašlja i iskašlja- vanja, što dovodi do nakupljanja sekreta u disajnim putevima i pogorša­nja respiratorne funkcije;
  3. poremećaja u radu disajne muskulatu­re koja je posledica oštećene neuromi- šićne komunikacije, a nastaje zbog pojava pareza, paraliza ili hiperto- nusa mišića koji učestvuju u procesu disanja( interkostalni mišići, dijafrag­ma).

Zbog moguće pojave poremećaja vital­nih funkcija u toku encefalitisa, sve nave­dene pojave moraju se očekivati i pratiti makar i nagoveštaj njihovog ispoljavanja, kako bi se blagovremeno i na kvalitetan način ukazala pomoć bolesniku.

Dijagnoza

Dijagnoza encefalitisa se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka, opisane kliničke slike bolesti, pregleda CST, a do­punjuje se pregledom očnog dna, elektro- encefalografskim pregledom (EEG), kom- pjuterizovanom tomografijom mozga (CT) i magnetnom rezonancom (MRI).

Najvažnije za dijagnozu encefalitisa je akutno nastao poremećaj svesti kome naj­češće prethodni febrilni uvod; zatim neu­rološke promene, od kojih su najvažnije promene na kranijalnim nervima, naročito n. facijalisu, pojava konvulzija u febrilnoj neurološkoj bolesti. Kod bakterijskih me- ningoencefalitisa se u zamućenom ili mut­nom likvoru nalazi pleocitoza polimorfo- nuklearima, uz hiperalbuminorahiju i hipoglikorahiju. Virusni encefalitisi uglav­nom imaju bistar likvor sa umerenom će- lijskom pleocitozom uglavnom limfocita. Glikorahija je uglavnom normalna, a vred- nosti belančevina u likvoru su umereno povišene.

Etiološka dijagnostika encefalitisa se bit­no ne razlikuje od dijagnostike opisane u poglavlju o meningitisima.

Diferencijalna dijagnoza

U diferencijalnoj dijagnozi encefalitisa dolaze u obzir druge bolesti ili bolesna stanja koja u osnovi imaju neurološku dis- funkciju ili strukturno oštećenje moždanog parenhima.To su:

L kraniotrauma,

  1. epilepsija
  2. maligne neoplazme mozga (primarne ili sekundarne)
  3. miastenia gravis, apscesi i tumori mozga
  4.  komatozna stanja različite etiologije
  5. endogene intoksikacije
  6. psihotična oboljenja
  7. trovanja (alkohol, lekovi, hemijska Lečenje infekcija CNS

Lečenje bolesnika sa infekcijom mozga je složeno i često delikatno. Obuhvata či­tav niz mera i postupaka koji su usmereni na uzročnika bolesti, ali i na lečenje i ko­rekciju teških i vitalno ugrožavajućih poja­va. Lečenje se uvek sprovodi hospitalno, po mogućnosti u odeljenjima za intenziv­no lečenje i reanimaciju.

Kauzalno lečenje je usmereno na uzroč­nika bolesti.

Kod bakterijskih zapaljenja mozga i moždanih opni kauzalna terapija se odnosi na primenu antibiotika. Efika­snost antimikrobnog dejstva zavisi od postizanja adekvatne baktericidne aktiv­nosti u CST.

Ona se postiže sposobnošću antibiotika da prođe hematoencefalnu barijeru, njego­vom aktivnošću u purulentno izmenjenom likvoru, a zavisi i od brzine razgradnje i an­tibiotika u CST.

U bakterijskim infekcijama CNS antibiot- sko lečenje mora da se započne što pre, iz­borom antibiotika na osnovu empirijskih saznanja. Kod odraslih osoba, u vanbolnič- kim uslovima, najšeći uzročnici su pneu- mokok i meningokok. Zbog toga lečenje počinje kristalnim penicilinom ili ampicili- nom. Međutim, u poslednje vreme je sve češća rezistencija ovih uzročnika, naročito pneumokoka na penicilin i hloramfenikol, pa se lečenje bakterijskih meningitisa i en- cefalitisa počinje cefalosporinima treće ge­neracije. Najbolje je davati dva, nekada i tri antibiotika, u zavisnosti od okolnosti i na­čina nastanka bolesti, prethodnih faktora predispozicije i neposrednog rizika za gnojni meningoencefalitis.

Antibiotici i preporučene dnevne doze koji se koriste u lečenju bakterijskih menin­gitisa i encefalitisa kod odraslih:

  1. cefotaksim 12 g u 4-6 pojedinačnih doza,
  2. ceftriakson 4 g u 2 doze,
  3. ceftazidim 6-12 g u 3 doze,
  4. cefepim 1-2 g u 2 doze,
  5. hloramfenikol 3-4 g u 3 doze,
  6. ampicilin 12 g u 6 doza,
  7. gentamicin 2—3 x 80mg,
  8. amikacin 1 g jednokratno,
  9. mezlocilin 18-24 g u 6 doza,
  10. penicilin G 20-24 mil u 6 doza,
  11. trimetoprim-sulfametoksazol 15-20 mg/ /kg u 4 doze,
  12. 1metronidazol 2 g u 4 doze,
  13.  meropenem 6 g u 3 doze,
  14. 1vankomicin 2 g u 2 doze.

Preporučena empirijska kombinacioja antibiotika za lečenje bakterijskih infekci­ja CNS:

  1.  kombinacija antibiotika:
  2.  kristalni penicilin ili ampicilin,
  3.  gentamicin ili hloramfenikol,
  4.  metronidazol.
  5.  kombinacija antibiotika:
  6.  ceftriakson ili cefotaksim,
  7.  amikacin ili gentamicin,
  8.  metronidazol.

Ukoliko se postavi etiološka dijagnoza zapaljenja (kultivacija bakterije iz likvora ili serološko dokazivanje uzročnika) i ukoli­ko je potrebno, prema antibiogramu, mo­že se korigivati započeto lečenje. Najčešće se tada u terapiju uvodi vankomicin, imi- penem ili meropenem, kao monoterapija, ili u kombinaciji sa nekim od navedenih antibiotika.

Lečenje antibioticima se sprovodi intra- venskim putem, uvek u punim dozama i dovoljno dugo, uz kliničku kontrolu toka bolesti i kontrolu likvornih promena to­kom lečenja. Meningokokni ¡frieningitfj se leči 10 dana, pneumokoknt meningitis.

Antivirusna terapija se za sada sprovodi kod dokazanog ili pretpostavljenog zapa- jfenja CNS uzrokovanog herpes gimplex virusom. Lek izbora je aciklovir u dozi 10 mg/kg svakih 8 sati, do 30 mg/kg za 24 sata. Terapija |fe sprovodi venskim pu­tem, u trajanju od 10 do 14 dana. Po po­trebi, lek se može nastaviti peroralnim pu­tem još 10 do 15 dana.

Simptomatsko lečenje se odnosi na pri- rnenu antiedenmtoaje terapije* antikon- vulzivne terapije, korekciju i lečenje elek- trolitnih i metaboličkih poremećaja, prevencijju i lečenje ranih komplikacija, te­čenje sekundarnih infekcija, preveciju na­stanka tromboza dubokih vena i plućne embolije, prevenciju krvarenja iz gastroin- testinalnoglfakta, prevenciju nastanka de- kubitusa i dr.

Kod bolesnikf kod koga su se ispoljili znaci insuficijencije disanja ili cirkulacije, u akutnoj fazi bolesti Si kao komplikacija u toku lečenja, potrebno je sprovesti pro­pisane i standardizovane mere CPC reani- macije!

Najteži bolesnici, sa težim poremećajem svesti i ¡respiratornom nedovoljnošću, zah- tevaju primenu veštačke ventilacije, uz kontinuirano praćenje i kontrolu vitalnih funkcija i parametara respiratorne potpo­re.

Smanjenje edema mozga je važan tera­pijski postupak kod bolesnika sa zapalje- njem CNS jer se na taj način smanjuje i sprečava dalja hipoksija mozga, kao osnov­ni preduslov za lečenje i sprečavanje kom­plikacija bolesti. Tretman je sledeći:

Možda će vaszanimati

Ukočen vrat i glavobolja

Da li sam meteoropata

Patim od anskionznosti

  1. Postavljanje bolesnika u položaj sa glavom podignutom za 30°, cime se sma­njuje intrakranijalni zastoj krvi. Ukoliko postoji zastoj sekreta u disajnim putevima, položaj treba kombinovati sa drenažnim.
  2.  Kod febrilnog bolesnika temperaturu iznad 38Q treba smanjivati antipireticima i frik#|jarrg„ čime se sBMjuje termički fak­tor u nastajanju i održavanju edema mozga.
  3.  Oksigenoterapija je važan faktor u smanjenu moždanog edema. Saturacija tre­ba da se održava na 96 do 98%, nazalnim kateterom, maskom za kiseonik ili kontro- lisanlnl ventHaeijom bolesnika koji su na veštačkom disanju.
  4.  Praćenje hemodinamike, kontrolom arterijskog pritiska, pulsa i diureze. Po­željno je kontrolisati centralni venski pri­tisak i određivati unos i eliminaciju tečno- sti.
  5.  Osmotska diuretska terapija ima za cilj eliminaciju viška tečnostiJz mozga 1 g&* stiže se primenom sledećih lekova:
  1.  Kontrolisana hipoventilacija, sa odr­žavanjem pCOz od 3,5-3,9 kPi„,‘
  2.  Lečenje konvulzija je važan segment terapije kod bolesnika sa zapaljenskim bo­lestima CNS. Za prekidanje konvulzija ko­riste se lekovi sa kratkim dejstvom, kao što su lorazepam ili diazepam. Lek izbora je di­azepam. Daje se u dozi 0,25 do 0,4 mg/kg, maksimalno do 20 mg, intravenski. Doza od 10 mg se obično može ponoviti 2 do 3 pu­ta u narednih 15 do 20 minuta. Ukoliko se konvulzije ne prekinu, diazepam se može dati u dozi 0,15 mg/kg na svakih 2 do 4 sa­ta. Ako se diazepamom ne postigne efekat, treba dati fenobarbiton 100 do 200 mg i.v. u bolusu ili intravenskoj infuziji, uko­liko je reč o konvulzivnom statusu. Treba voditi računa o funkciji disanja, uraditi en- dotrahealnu intubacijii veštački ventilisa- ti bolesnika.
Previous Post

Cerebritis i moždani apsces

Next Post

Tuberkulozni meninigitis

Slični članci

Ukočen vrat i glavobolja

 Poštovani. Imam 31.god. muško. visok 188 težak 92. Nedavno sam imao problem sa vratom,ukočen zivac. zaspao sam slučajno za radnim...

Read more

Da li sam meteoropata

Imam 23 godina, i vec 4 dana se osecam lose i depresivno bez ikakvog razloga. Nemam apetit i dugo spavam,...

Read more

Patim od anskionznosti

Zdravo.Imam pitanje vec par godina bolujem od ankcioznosti. Bila sam pocela sa lecenjem.medjuti prekinula sam kad sam ostala u drugom...

Read more

Bol u plećki

Postovani, molim za pomoc . Bol u levoj plecki koji sesiri ka vratu. potiljku. Sta da uradim,koje analize. Hvala Vam. ...

Read more

Svetlost titra u uglu oka

Mladeži, fleka nakon opekotina od sunca

Poštovani, nisam sigurna da li je ovo pitanje u potpunosti vezano za oblast neurologije ali po simptomima sam zaključila da...

Read more

Imala sam ceste epilepticke napada u djedinjstv

Mladeži, fleka nakon opekotina od sunca

 Postovanje ; imala sam ceste epilepticke napada u djedinjstvu . Kada sam uradila operaciju AVm- malformacije nisam imala nikakvih problema...

Read more
Load More
Next Post

Tuberkulozni meninigitis

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Anorhija (anorchia)
Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Mučnina (nausea)
Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

Štitna žlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

Dijabetesna periferna neuropatija

Efikasan tretman bola u grlu

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.