• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Hiperekstenziona povreda kičmenog stuba

Hiperekstenziona povreda kičmenog stuba

Hiperekstenziona povreda se dešava samo u vratnom delu (cervikalna kičma) i to u situaciji kada glava ide u ekstremnu hiperekstenziju pa dolazi do otvaranja diskalnog prostora na jednom (povređenom) nivou  Hiperekstenziona povreda nije vidljiva na nativnoj radiografiji, već samo na dinamičkom snimku sa glavom u hiperek- stenziji, kada se prikazuje lezija anulusa fibrosusa, sa otvaranjem intervertebralnih prostora. Medula nije direktno oštećena već samo dolazi do prolazne povrede sa različitim stepenom ispada motorike i senzibiliteta na gornjim, ali ne i na donjim ekstrem­itetima (usled kontuzije talasom, Šnajderov sindrom) ili zbog istezanja korenova pleksusa brahijalisa.

U odnosu na odsustvo ili postojanje istovremene povrede kičmene moždine, povrede kičmenog stuba (prelomi, luksadje] mogu da budu bez ili sa neurološkim ispadom . Neuološki ispad – deficit može da bude potpun ili nepotpun, prolazan (tranzitoran) ili trajan. Povreda u vratnom delu dovodi do kvadripareze i kvadri- plegije, a povreda torakolumbalne kičme dovodi do parapareze ili paraplegije. Povrede na visokom nivoii od Cl do C4 su smrtonosne zbog blizine cen­tara za rad srca i disanja, koji usled edema bivaju oštećeni. Tada smrt nastaje zadesno – na mestu povrede.

 

Klinička slika. Prisutni su bol, spazam paraver- tebralne muskulature (PVM) u predelu povređenog dela kičmenog stuba i, u zavisnosti od povrede medule spinalis, oduzetost ili normalna gruba motorna snaga (GMS) i očuvani senzibiliteti reflek­si. Pacijent može da bude u stanju šoka (hipov- olemijskog, neurogenog, spinalnog), sa hipotenzi- jom i bradikardijom.

 

Dijagnostika. IspraVna dijagnoza povrede kičmenog stuba postavlja se kombinacijom dobro uzete anamneze povrede (anamnesis traume), uz fizikalni i neurološki pregled (pregled dermatoma, miotoma i refleksa, površnih i dubokih), ali je osnov za dijagnostiku ipak klasična nativna radiografija. Ona se u nekim slučajevima (posebno kod pacijena­ta sa neurološkim deficitom – povredom medule spinalis ili kaude ekvine) dopunjava radiološkim metodama koje prikazuju kičmeni kanal (mijelo- grafijom, kompjuterizovanom tomografijom I CT, magnetnom rezonancom – MRI), kao i elektro- miografijom – EMG. Praćenje neurološkog statusa u periodu pošle povrede pomaže da se definiše da li je povreda medule prolazna ili trajna.

Anamneza traume može da ukaže na dejstvo aksijalne sile (kod udruženih povreda poglavine ili petnih kostiju), fleksije ili ekstienzije (kod saobraćajnih udesa pri sudaru spreda ili otpozadi). Ako se radi o spontanom bolu u predelu kičmenog stuba, sumnja se na eventualni patološki prelom. Kod starih osoba sa izraženom osteoporozom čak i manja trauma (pad na ravnom ili sa stolice) može da dovede, do preloma, što se ne dešava kod zdrave odrasle osobe.

Na nativnim radiografijama, posebno profilnim, vide se prelomi ili Iuksacije. Dinamički snimci vratne kičme u punoj fleksiji i ekstenziji mogu da ukažu na diskoligamentamu nestabilnosti subluksaciju.

Kontrastno snimanje kičmenog kanala, ascen- dentna mijelografija za lumbosakralni deo kičme ili descendentna subokcipitalna mijelografija za vrat- • ni deo kičme mogu da ukažu na prisustvo fragmen­ta, tumorske mase ili diskusa u kičmenom kanalu (slika 26). Danas je ova invazivna procedura zamenjena preciznijim i tehološki modernijim metodama, koje egzaktno prikazuju kičmeni kanal – kompjuterizovanom tomografijom, trodimen­zionalnom rekonstrukcijom CT slike i magnetnom rezonancom, koja prikazuje i medulu i diskuse.

Međutim, nijedna radiološka procedura he može da zameni dobro uzetu anamnezu i fizikalni nalaz koji ukazuje na mehanizam povrede i delimični ili potpuni neurološki deficit kao i na njegov tok (pogoršanje ili poboljšanje pod uticajem terapije).

Terapija. Lečenje zavisi od vrste – tipa povrede.

Posle inicijalnog prehospitalnog lečenja (u toku transporta) sprovodi se bolničko definitivno lečenje koje, posle dijagnostike, može biti neopera­tivno (repozicija i imobilizacija) ili operativno (dekompresija medule spinalis i stabilizacija – fik­sacija kičmenog stuba), hirurškim metodama (prednjom ili zadnjom hirurgijom kičmenog stuba).

Inicijalno lečenje je vrlo bitno, jer se fleksijom i neadekvatnim transportom ili odsustvom trans­portne (mobilizacije može oštetiti do tada nepovređena medula spinalis i da se od pokretnog pacijenta napravi trajni invalid (kvadriplegičar ili paraplegičar). Poznato je da oko 20% politraumati- zovanih pacijenata ima povredu kičmenog stuba koja mora odmah da se imobiliše kragnom. Povređeni treba da budu transportovani na tvrdoj podlozi, bez fleksije i savijanja kičmenog stuba.

Možda će vaszanimati

Luksacija kičmenog stuba

Izdubljeno stopalo (Pes cavus)

Poplitealna cista (Cysta Bakeri)

Slični članci

Luksacija kičmenog stuba

Luksacija kičmenog stuba Luksacija označava menjanje odnosa između dva susedna pršljena, tj pomeranje gornjeg u odno­su na donji pršljen ka...

Pročitaj još

Izdubljeno stopalo (Pes cavus)

Izdubljeno stopalo (Pes cavus) Ovo oboljenje se karakteriše naglašeno podignutim medijalnim uzdužnim lukom stopala. Često se javlja kod više članova...

Pročitaj još

Poplitealna cista (Cysta Bakeri)

Poplitealna cista (Cysta Bakeri) Originalni opis poplitealne ciste (Bejker, 1877) odnosio se na promene u okviru tuberkuloze kolena, koja je...

Pročitaj još

Zapaljenje prepatelarne kese (Bursitis praepatellaris)

Zapaljenje prepatelarne kese (Bursitis praepatellaris) Prepatelarna burza se nalazi ispred čašice kolena, u potkožnom tkivu između fascije pretčašičnih produžetaka m....

Pročitaj još

Artroza kuka – koksartroza

Artroza kuka - koksartroza Kobsartroza ili artroza kuka je degenerativno oboljenje čije su osnovne karakteristike progresivno propadanje zglobne hrskavice i...

Pročitaj još

Epifizioliza glave butne kosti

Epifizioliza glave butne kosti Epifizioliza podrazumeva skliznuće glave butne kosti ili njeno odvajanje od vrata. Odvajanje može da nastane samo...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Imao sam ujed psa pre mesec dana

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Koji vitamin je dobar za kosti

Kompletna krvna slika

Rešenje hroničnog umora?

Koliko često treba raditi pregled dojke?

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.