• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Vitiligo

Vitiligo

Vitiligo je oboljenje sa hipopigmentovanim i depigmentovanim pločama koje nastaju usled destrukcije melanoci­ta u koži i sluzokožama, a verovatno i drugim organima. Prevalencija obolje­nja iznosi 1-2%.

Izraz vitiligo potiče od reči vitellus (1. – tele), a po nekim od reči vitium (1. – mana).

Etiopatogeneza. Uzrok i mehanizam propadanja melanocita kod vitiliga nije jasan. Smatra se da postoji genetska pre­dispozicija i da je vitiligo poligenska bolest. Porodična pojava se sreće u oko 30% slučajeva. U literaturi se predlažu tri teorije koje bi mogle objasniti etiolo-giju i patogenezu vitiliga.

Neuralno poreklo se pripisuje seg-mentamom obliku vitiliga. Misli se da disfunkcija autonomnog ili senzomog sis­tema oštećuje funkciju pigmentnih ćelija.

Autoimuna teorija. Kod jedne grupe obolelih otkrivena su antimelanocitna antitela; značaj i potvrda ovih nalaza se tek očekuju. Sem toga, vitiligo je često udružen s drugim autoimunim obolje­njima (Hashimoto thyroiditis, diabetes mellitus, perniciozna anemija).

Autocitotoksična teorija. Poznato je da većina fenolskih derivata čak i pri lo­kalnom kontaktu deluju melanocitotok-sično (radnici u hemijskoj industriji). Tirozin je takođe fenolski spoj, tako da se utokia sinteze melanina stvara niz fe­nola. Sugeriše se da inherentni biohemijski defekt (nedostatak enzima?) u kata-bolizmu fenolskih radikala može doves­ti do njihovog nagomilavanja i do des­trukcije melanocita.

Klinička slika

Vitiligo je često obo­ljenje i oba pola su jednako zahvaćena. Može nastati u svakom uzrastu, mada se najčešće javlja do 20. godine života.

Iako je po klasičnim opisima vitiligo bolest kože, neki autori smatraju da obo­ljenje može zahvatiti ceo melanocitni sistem. Destrukcija melanocita se, znači, može dogoditi u koži, sluzo-kožama, očima, verovatno i u leptome-ningama i unutrašnjem uvetu.

U zavisnosti od lokalizacije i prošire-nosti promena opisuju se sledeći oblici vitiliga: 

  • lokalizovani fokalni vitiligo s lezi« jama u jednom regionu
  • lokalizovani segmentarni vitiligo s makulamaupredeludennatoma!
  • generalizovani akrofacijalni tip sa za-hvatanjem akralnih delova ekstremiteta i

lica

  • generalizovani »vulgaris« tip s rasu­tim simetričnim i asimetričnim lezijama
  • univerzalni vitiligo koji zahvata svu ili gotovo svu kožu.

Prve promené se obično javljaju na otkrivenim predelima: akrosi gornjih i donjih ekstremiteta, lice (periorificijalni predeli), ekstenzorne strane ekstremite­ta, a mogu se videti i na ostaloj koži i slu-zokožama. Osnovni simptom bolesti su oštro ograničene makule okruglog ili ovalnog oblika, čija je veličina vrlo va­rijabilna. Broj makula se kreće od jedne do više stotina, raspoređene su sime­trično ili asimetrično i mogu konfluirati

Na vitiliginoznim pločama dlaka, uključujući i kosu, može biti normalna ili depigmentovana; međutim i na normal­noj koži može se sresti depigmentovana kosa, stoje znak destrukcije melanocita u bulbusu dlake.

Prirodni tok vitiliga se karakteriše širenjem makula i pojavom novih lezija. Lagano progresivni periodi se smenjuju sa stabilnim ili brzo progresivnim faza­ma. Spontana repigmentacija je moguća i obično počinje od perifollkularne pig­mentacije; javlja se u 6-44% obolelih i često je kozmetski nezadovoljavajuća.

Drugi organi. Misli se da isti patofi-ziološki mehanizam može dovesti do des­trukcije pigmentnih ćelija i u drugim or­ganima. Tako se kod obolelih od vitiliga može sresti iritis, aktivni asimptomatski uveitis, kao i aree asimptomatskog gubit­ka pigmenta na fundusu. Moguća je poja­va aseptičnog meningitisa i dizakuzija.

Diferencijalna dijagnoza

Oboljenje treba razlikovati od s ledećih dermatoza: impetigo sicca, pityriasis versicolor -var. alba, postinflamatorna hipopigmen-tacija, kao i pijebaidizam. Pored dosta ka­rakteristične kliničke slike, vitiligo nastaje u toku života i ima hronični, progresivni tok, a u histološkom nalazu nedostaju me­lanociti, paje u retkim slučajevima moguće i na taj način potvrditi dijagnozu.

Lečenje

Opšte mere: pacijentu skre­nuti pažnju da zasad nema pouzdanog leka za vitiligo, da se repigmentacija može očekivati u predelima gde ima fo-likula (tu su melanociti često očuvani), ali je uvek spora i često nekompletna. Ukazati i na opasnost od sunčanih ope­kotina na vitiliginoznim površinama. Repigmentacija se može postići oral­nom i lokalnom PUVA-terapijom (v. Opšti deo, Fotohemoterapija); najefika­snija je na licu i vratu, srednja na trupu i ekstremitetima, a minimalna na šaka­ma i stopalima. Oralna fotohemoterapi­ja se daje osobama kod kojih je za­hvaćeno više od 20% kože; ne daje se deci ispod 12 godina. Doze UVA zraka se postupno povećavaju dok se ne dobije asimptomatski eritem, pa se sa tom do­zom nastavlja dva puta nedeljno, bar 6-12 meseci i tek posle toga roka se može reći da pacijent nije reagovao na terapi­ju. Često je potrebno 200-300 seansi da bi se postigla repigmentacija. Lokalna fotohemoterapija se primenjuje kod bo­lesnika s ograničenim promenama ili ako oboljenje zahvata manje od 20% kože. Terapija počinje sa 0,01-0,1% koncentacijom 8-MOP, pa se koncen­tracija povećava dok se ne dobije asim­ptomatski eritem i tim rastvorom se te­rapija nastavlja. Primenjuje se jednom do dva puta nedeljno. Lokalni kortikos-teroidi se daju kod ranih lokalizovanih oblika vitiliga, osobito kod dece, u obli­ku kortikosteroida za lokalnu upotrebu III i IV grupe; jedino se na licu daju obli­ci I i II grupe Te­rapija se primenjuje 3-5 meseci, kontro­le su neophodne zbog neželjenih dejsta-va KS. Depigmentacija se sprovodi kod generalizovanog oblika vitiliga s očuva­nim malobrojnim ostrvcima zdrave kože, kod koga je lečenje bilo bez efek­ta. Postiže se pomoću monobeiizil etra hidrokinona (MBEH), koji razara mela-nocite. Ovu terapiju može dati samo dermatolog, s krajnjom opreznošću, jer MBEH dovodi do trajne depigmentaci-je. Za ovo je potreban pismeni pristanak pacijenta (v. Depigmentišući agensi). Hirurške tehnike su u eksperimentalnoj fazi i sastoje se u autologim transplan-tatima melanocita s pigmentovane na nepigmentbvanu kožu. Može se upotre­bljavati gjaft, minigraft ili kultivisani autologi melanociti. Kod vitiliga se re­dovno daju kremovi koji štite od sunca, s visokim SPF (iznad 15), osobito u pe­riodima kad se sprovodi PUVA terapija. Savetuju se i kozmetski, bojeni, korek-tivni kremovi (kamuflaža).

Slični članci

Saveti za kontrolu kožnih alergija – koje promene u načinu života vam mogu pomoći?

Kožne alergije mogu biti izvor značajne nelagodnosti i frustracije za mnoge ljude. Svrab, crvena i upaljena koža koja često prati...

Pročitaj jošDetails

Čitajte između redova! Signali koje nam telo šalje kada ste pod stresom!

U svakodnevnom ubrzanom životu, često zanemarujemo signale koje nam naše telo šalje. Jedan od najupečatljivijih, ali često i najmanje prepoznatih...

Pročitaj jošDetails

Herpes na usnama

Herpes su mali plikovi koji se razvijaju na usnama ili oko usta. Oni su uzrokovani virusom herpes simpleksa i obično...

Pročitaj jošDetails

Zaštita kože adekvatnim kremama za sunčanje

Zdravlje kože lica i tela potiče od pravilne ishrane i dovoljne količine vitamina D. Za pravilo usvajanje vitamina D, odgovoran...

Pročitaj jošDetails

Kako skinuti fleke od bubuljica sa lica na najbrži način?

Bubuljice znaju da budu prilično uporne i da nam uruše izgled. Nekako se uvek jave u najnezgodnijem trenutku kada želimo...

Pročitaj jošDetails

Simptomi celulita i njegovo uklanjanje

Simptomi celulita i njegovo uklanjanje Izraženi simptomi celulita ne samo da narušavaju izgled vaših nogu, već ovaj problem treba da...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

Lupus erythematodes subacutus cutaneus (subakutni kožni lupus)

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.