• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

MALIGNI TUMORI JAJNIKA

MALIGNI TUMORI JAJNIKA

Maligni tumori jajnika predstavljaju, iz više razloga, veliki dijagnostički i terapijski izazov u ginekologiji. Pre svega, njihova učestalost je značajna, a smrtnost nije mala. Zatim, prvi simp­tomi i znaci bolesti se uglavnom javaljaju u odmaklom stadijumu, što je poseban hendikep. Dalje, nedostaje povezanost potencijalnih etio-loških činilaca i nastanka malignoma, a time i mogućnost prevencije oboljenja. Na kraju, pored otežane dijagnostike, mora se reći da i primenje-na terapija za sada ima neizvestan uspeh.

Najveći broj malignih tumora jajnika, gotovo 90%, je epitelnog porekla. Može se reći da su retki pre 35. godine, a kasnije se incidenca povećava i dostiže /vrh u postmenopauzi i senijumu. Većina tumora se, kao što je već rečeno, otkrije tek kada se metastaziranjem potpuno proširi. Rezultati lečenja, koje se sastoji od ekscizije i/ili hemioter-apije, su veoma slabi. Za sada manje od četvrtine bolesnica ima preživljavanje duže od 5 godina. Treba zapamtiti da je rana detekcija od presudnog značaja za krajnji ishod ovog malignoma. Pokušaj skrininga populacije, međutim, do danas nije dao zadovoljavajuće rezultate, pa je rezervisan samo za nasledne oblike.

Samo 3% ovarijalnih malignih tumora se nalazi u žena.mlađih od 35 godina, a tada se najčešće radi o tumorima germinativnih ćelija. Za razliku od epitehjalnih tumora, tumori germi­nativnih ćelija mogu se veoma uspešno lečiti konzervativnim hirurškim postupcima i poli-hemioterapijom.       .

Klasifikacija malignih tumora jajnika

Maligne neoplazme jajnika odlikuju značajne histološke i biološke varijacije, pa otuda postoji veliki broj klasifikacija. Uglavnom se koristi podela koja se zasniva na histogenezi, po kojoj se primarni tumori jajnika dele u tumore epitelijalnog tipa (potiču od površnog epitela), tumore germina-tivnog epitela i tumore polne vrpce ili gonadalne strome (potiču od mezenhimalnih elemenata polne vrpce). Ove klasifikacije ćemo se držati nešto kasnije, pri bližem opisu pojedinih malignoma.

Uopšteno, smatra se da histološki tip karcino­ma ima manju prognostičku vrednost od kliničkih pokazatelja, kao što su npr. stadijum bolesti, veličina promené i histološki gradus.

Maligni potencijal i diseminacija

Maligni tumori jajnika su u principu veoma invazivni. Međutim, postoji i grupa ovarijalnih tumora sa niskim malignim potencijalom. Oni čine oko 15% svih epitelnih karcinoma (posebno seroznih i mucinoznih), a najčešće se javljaju oko 40. godine. Osnovna razlika između ovih tumora i ostalih karcinoma ovarijuma je odsustvo stro-malne invazije. Faktori rizika, pre svih hormons­ki, naglašeni su u njihovoj etiologiji. Makro-skospki su praktično neodvojivi od pravih malig­noma, ali i benignih neoplazija. Ovo su najčešći oblici malignih tumora u trudnoći. Razumljivo, prognoza im je neuporedivo bolja od drugih malignoma. Lečenje je operativno.

Diseminacija malignog procesa odvija se na nekoliko načina. Pre sve se događa direktna invaz­ija na okolne organe (a), zatim je prisutna trans-abdominalna diseminacija (ascites)(b), limfogeno širenje u pelvične i para-aortalne limfne železde (c) i, na kraju, hematogeno rasejavanje, koje je najređe (d).

Etiologija karcinoma jajnika

■ Najverovatnije se radi o većem broju faktora koji deluju udruženo. Epidemiološke studije identifikovale su tri osnovne vrste činilaca. To su endokrini faktori(a), genetski faktori(b) i faktori okruženja(c).

Endokrini faktori nastanka karcinoma jajnika. Pretpostavlja se da nepravilni ovulacioni procesi, posebno učestale ovulacije, mogu podstaći rast omnipotentnih ćelija u pravcu mahgniteta. Otuda se smatra da pluriparitet, kontracepcija i dojenje imaju protektivno dejstvo, dok stimulacija ovu­lacije, naprotiv, podstiče pojavu karcinoma.

 

Genetski faktori u nastanku karcinoma jajnika. Uopšteno govoreći, životni rizik za nastanak kar­cinoma jajnika je 1.6%. Porodična opterećenost povećava ovaj rizik na 4-5%, u slučaju jednog, i na 7%, u slučaju dva srodnika obolela od iste bolesti. Nasledni maligniteti jajnika se po svoj prilici javljaju nešto ranije nego karcinomi izaz­vani drugim etiološkim činiocima, između 40. i 50. godine. Za nastanak je odgovoran genski lokus označen kao BRCA1, koji se nalazi na 17q hromo-zomu. Izostanak supresije ovog lokusa vodi razvoju maligne bolesti.

Faktori okruženja u nastanku karcinoma jajni­ka. Veća incidenca malignoma ovarijuma u zeml­jama visoke tehnološke razvijenosti, ukazuje na to da način života, stres i ishrana bogata proteinima mogu imati priličan negativan uticaj. Nikotin i ovde nosi veliki rizik, a takođe i izloženost finoj prašini i talku.

Tipovi karcinoma jajnika

Prvo će biti opisani epitelni maligniteti jajni­ka, a zatim maligni tumori germinativnog epitela i polne vrpce.

Maligni epitelni tumori

Postoji više histoloških tipova epitelnih malignih tumora jajnika. Zadržaćemo se na seroznom cistadenokarcinomu, mucinoznom cis-tadeno-karcinomu, na endometrioidnim malign­im tumorima i tumorima ž’svetlih ćelija”.

Serozni cistadenokorcinom. Ovo je najčešći tip epitelnih malignoma i čini nešto više od trećine svih karcinoma jajnika. Obično se javlja bilateral­no u vidu cistične unilokularne ili multilokularne neoplazije, promera između 5 i 15 cm. U tume-faktu se mogu naći unutrašnji izraštaji (ekrescen-cije), pregrade i zadebljanja solidnog tkiva. Ponekad je cistadenokarcinom bizarnog oblika, sa hemoragičnim delovima i nekrozom. Simpto-matologija se nažalost javlja isuviše kasno, pa se u 85% pacijentkinja tumor otkriva između II i IV stadijuma bolesti.

Mucinozni cistadenokarcinom. Na mucinoznu formu otpada između 15 i 20% svih malignih tumora jajnika. Za razliku od seroznog cistade-nokarcinoma ovaj tumor je samo u jednoj deseti­ni slučajeva bilateralan. U momentu otkrivanja u 40% bolesnica već postoje metastaze, što govori o njegovom velikom malignom potencijalu. Tipično je za mucinozni cistadenokarcinom da se javlja između 50. i 55. godine i da dostiže priličnu veličinu, pa ponekad ispunjava skoro celu trbušnu duplju. Ime je dobio po tome što su njegovi cističnim delovi ispunjeni viskoznim, mucinozn-im sadržajem. U sohdnim partijama se mogu nad polja sa hemoragijama i tkivnom nekrozom.

Endometrioidni maligni tumori Nešto su redi od mucinoznih cistadenokarcinoma. U jednom manjem procentu nastaju iz endometrioidnih cista, dok je većina posledica metaplazije. Jedna četvrtina ovih karcinoma je bilateralna, a često je kstraovarijalno širenje. Makroskopski izgled nije nimalo karakterističan. Ponekad su tumorozne formacije solidne, sastavljene od mekog i trošnog tkiva, a ponekad cistične. Opisuju se dva podtipa endometrioidnog karcinoma, adenoskvamozna forma, sa izrazitim mikroskopskim promenama epitela i strome, i adenoakantom, sa neupadljivim promenama u stromi.

Tumori “svetlih ćelija”. Ova specijalna forma karcinoma, koja je ranije nazivana i mezonefroid-nim malignomom, ime je dobila po mikroskop­skim karakteristikama ćelija23. Najređi je od svih do sada prikazanih zloćudnih tumora epitelnog porekla i može imati promer i od 20 cm. Maligni potencijal nije u većoj meri izražen, tako da se u I stadijumu otkrije između 60 i 70% slučajeva. U jedne desetine pacijentkinja tumorozne formaci­je su obostrane. Na preseku ciste pokazuju mnogo­brojne intraluminalne ekrescencije. Zbog toga, kao i zbog delimično zadebljalih zidova, može se steći pogrešan utisak da se radi o solidnom tumoru.

Tretman malignih epitelnih tumora jajnika

Kao i svi drugi malignomi jajnika, tako se i maligni epitelni tumori tretiraju hirurški i hemioterapijom. Standarna hirurška procedura se sastoji od obostrane adneksektomije, uz koju idu totalna histerektomija, omentektomija i uklanjanje metastaza. Svrsishodnost konzerva­tivnijeg postupka, pri čemu se pošteđuje jedna adneksa, razmatra se obično u mlađih osoba koje imaju I stadijum bolesti. Hemioterapija je najvažniji oblik pomoćne (adjuvantne) terapije. Obavezna je kod slabije diferenciranih i raširenih formi bolesti. Intraperitonealna terapija citotok-sičkim lekovima, imunoterapija, hormonska ter­apija i radioterapija karcinoma jajnika su manje značajni postupci u lečenju ovih pacijentkinja i primenjuju se samo u određenim slučajevima.

 

Maligni tumori germinativnog epiteta

Maligni tumori gerrninativnog epitela čine 4% svih malignih tumora jajnika. Ova teška oboljenja se najčešće javljaju u dečjem i adolescentnom dobu. Tako na primer, kod osoba ženskog pola mlađih od 20 godina, 60% malignoma je ovog porekla, a kod ženske dece mlađe od 10 godina, čak 84%. Neki od ovih tumora su izrazito zloćudni, pa je u skladu sa tim i ozbiljna prognoza. Cela grupa se odlikuje produkcijom onkofetalnih proteina (AFP, ß-hCG), koji služe kao tumor markeri bolesti. Od pomoći su u histološkoj identifikaciji i praćenju uspešnosti terapije.

Opisaćemo redom disgerminom, tumore endo­dermalnog sinusa, nezrele teratome, embrionalni karcinom jajnika, mešovite tumore germinativnog epitela, horiokarcinom jajnika i gonadoblastom.

Disgerminom. Ovaj malignom predstavlja najčešću patologiju ove grupe. Smatra se da čini polovinu zloćudnih tumora poreklom iz germinativnog epitela. Samo 4% obolelih osoba je starije od 40 godina, dok je 75% između 10. i 30. godine, sa pikom u 22. godini. Simptomatologija je slična onoj kod drugih maligniteta jajnika. Test na trudnoću je pozitivan u 2% bolesnica, a kodsasvim mladih je moguća pojava i prevremenog
puberteta (pubertas praecox). Tumor je obično bilateralan, makroskopski solidan, glatke površine mi lividan, promera do 15 cm. Hemoragije unutar tumora nisu karakteristične, a njihovo prisustvo sugeriše da se radi o horiokarcinomu, tumoru endodermalnog sinusa ili teratomu. Petogodišnje mpreživljavanje – se kreće između 60 i 95%. Disgerminom je radiosenzitivan, ali, kako se radi o mladim osobama, zbog očuvanja fertilnosti se
posle operativnog lečenja obično preporučuje
hemioterapija.

Tumori endodermalnog sinusa. Karcinomi koji vode poreklo od endodermalnog sinusa po učestalosti se nalaze odmah posle disgerminoma*. Uglavnom se sreću kod žena mlađih od 40 godina, mešovite su građe i po pravilu unilateralni. Imaju osobinu da brzo daju mikrometastaze, zbog čega je posle operacije obavezna polihemioterapija. Sa ovakvim pristupom može se očekivati peto­godišnje preživljavanje između 50 i 80%.

Nezreli teratomi. Ovi tumori zauzimaju treće mesto u grupi maligniteta germinativnog epitela. Četvrtina bolesnica je mlađa od 15 godina, petina je u pubertetu, a ostale su skoro bez izuzetka mlađe od 40 godina. Neoplazma sadrži tkivo sva tri klicina lista. U 70% slučajeva bolest se otkriva u I stadijumu. Kombinovanjem operativnog lečenja i hemioterapije preživljavanje iznosi 40%.

Embrionalni karcinom jajnika. Radi se o retkoj vrsti tumora. Najčešće se javlja oko 15. godine. U mlađih su bez izuzetka prisutni znaci prevre­menog puberteta. U starijih se često nailazi na poremećaje menstrualnih krvarenja, među koji­ma dominiraju amenoreja i polimenoreja. Test na trudnoću je uvek pozitivan. Tumor dostiže veličinu od skoro 20 cm, sa nelcrotičnim delovima i ekstenzivnim tkivnim hemoragijama. Preživlja­vanje je nisko, bez hemioterapije čak ispod 40%.

Mešoviti tumori germinativnog epitela. Ovi malignomi predstavljaju kombinaciju prethodno navedenih tumora. Pojavljuju se između 5. i 35. godine, sa pikom u 16. godini. U jednoj trećini obolele dece se viđa prevremeni pubertet, a u 40% slučajeva je pozitivan test na trudnoću. Tumor je po pravilu solidan, glatke površine i ne prelazi 15 cm u promeru. Na preseku se vidi njegova polimorfnost, pa se razlikuju tumorozne formaci­je koje ulaze u njegov sastav. Disgerminom i tumor endodermalnog sinusa su najčešći sastavni delovi mešovitih tumora germinativnog epitela, a od kombinacija zavisi maligni potencijal, pa prema tome i prognoza. Ako se bolest otkrije u I stadijumu, što se dešava u dve trećine pacijentkin-ja, onda može biti dovoljna samo operacija (bez naknadne hemioterapije).

Horiokarcinom jajnika. U čistoj formi, koja se naziva, gestacijskom, je redak. Obično se nalazi u mešovitim tumorima, pa se stoga naziva negestacijskim oblikom horiokarcinoma. Opisan je i kod.odojčadi, mada se najčešće pojavljuje oko 13. godine. Simptomatologija je ista kao i kod ostalih malignoma jajnika, sa izuzetkom mogućih znakova preranog puberteta u mladih bolesnica. Lečenje se sastoji od operacije i hemioterapije.

Gonadoblastom. I tumor se može pojaviti u prvoj godini života, ali isto tako i u zrelijim repro­duktivnim godinama. Interesantno je da je nas­tanak gonadoblastoma vezan za prisustvo Y hro-mozoma, odnosno za mozaicizam (46, XX i 46, XY). Zbog sekrecije androgena česta je virilizacija devojčica. Veličina tumora, koji je uglavnom uni­lateralan, odgovara veličini ostalih malignoma ger­minativnog epitela, mada su opisane i sasvim male promené (nekoliko milimetara u promeru). Mekše su konzistencije, sem ako podlegnu kalcifikaciji. Ćelije koje grade gonadoblastom mikroskopski liče

 

Za tumore endodermalnog sinusa se često koristi izvorni engleski naziv “yolk sac” tumori.

na ćelije disgerminoma, a delom i na Sertolijeve ćelije. Maligni potencijal nije veliki, a metastaziran-je je retko. Lečenje je operativno.

Malignomi porekla gonadalne strome

Gonadalni stromalni tumori jajnika čine oko 6% od svih ovarijalnih neoplazmi. U devet deseti­na slučajeva se radi o granuloza tumorima ili tekomu. Nije potpuno jasno da li ova vrsta tumo­ra nastaje od celomskog epitela ili od subcelom-skih mezenhimalnih ćelija gonadalnog grebena. Bilo kako bilo, svi oblici imaju potencijalnu hor­monsku aktivnost, sa različitim endokrinim efek­tima. Čine između 80 i 90% funkcionalno aktivnih ovarijalnih neoplazmi. Kliničko ispolja-vanje zavisi od dominatnog steroida koga tumor sekretuje, kao i od stepena periferne konverzije androgena u estrogene.

Opisaćemo granuloza tumore, Sertolijeve tumore i Sertoli-Lajdigove tumore jajnika..

Granuloza tumori jajnika. Javljaju se gotovo u svim životnim dobima, ali najčešće u post-menopauzi (40% slučajeva). Nije retkost da se ovi tumori otkriju sasvim slučajno, jer je poznato da svaka dvadeseta pacijentkinja nema ni simptome ni znake prisustva intraabdominalnog malignite-ta. Ponekad se bolesnica javlja sa znacima akutne abdominalne hemoragije zbog rupture tumora. Kod svake desete pacijentkinje je prisutan ascites. Međutim, čini se da su najkonstantniji endokrini efekti granuloza tumora, koje ima tri četvrtine pacijentkinja. Zbog produkcije estrogena česta su iregularna krvarenja, a kod sasvim mladih i pre-vremeni pubertet. Makroskopski, tumor je gladak, na preseku cistične građe, sa poljima nekroze i hemoragije. Sadržaj tekalnih ćelija vari­ra. Treba pomenuti i dva netipična oblika granu­loza tumora, a to su juvenUni tip i cistični tip. Oba se predominantno javljaju kod dece i mlađih osoba. Juvenilni tip daje metastaze u 15% slučajeva, dok se cistični tip odlikuje izraženom virilizacijom. Maligni potencijal granuloza tumo­ra nije veliki, a stadijum bolesti u kome je započeto lečenje je najznačajniji faktor prognoze. Kako se oko 90% tumora otkriva u I stadijumu, preživljavanje je visoko i iznosi 86-96%. Lečenje je operativno, uz eventualnu hemioterapiju kod odmaklih stadijuma bolesti

Sertolijevi tumori. Opisana je pojava Sertolijevih tumora (Sertoli) i u detinjstvu i u dubokoj starosti. Raspon se kreće od 7.-79. godine, sa medijanom u 33. godini. Endokrini efekat se može očekivati u preko polovine bolesnica. Makroskopski se prezentuje kao tumor mešovite građe, koji može dostići veličinu od 10 cm. Maligni potencijal se, kao i u ostalih malignoma, određuje indeksom mitoze. Lečenje je operativno.

Sertoli-Lajdigov tumor. Ova vrsta tumora gonadalne strome je izuzetno retka i pogađa uglavnom mladu populaciju. Sertoli-Lajdigov tumor (Sertoli, Levdig) karakteriše jako androgeno dejstvo. Pored virilizacije prisutni su i poremećaji krvarenja (oligomenoreja, amenoreja). Pacijent­kinje imaju male grudi, dubok glas i akne po licu. Posle operativnog lečenja endokrini efekti se povlače najčešće za 4 do 6 nedelja.

Dijagnostički postupci

u detekciji malignih tumora jajnika

Postupci koji se koriste u dijagnostici benig­nih tumora, uz određene specifičnosti, koriste se i za dijagnostiku malignoma, pa će na ovom mestu biti opisani zajedno. Uopšteno govoreći, otkri­vanje se zasniva na kliničkim znacima, simptomi­ma i primeni skrining testova.

Simptomatologija je obično oskudna i simp­tomi nastaju najčešće zbog kompresije tumora na okolne organe. Smatra se da je u tom pogledu kritičan promer tumora od 12 cm. Vodeći simp­tomi i znaci pritiska potiču od strane intestinal-nog trakta, a to su mučnina, gađenje, povraćanje, dispepsija, opstipacija i tup, perzistirajući boL Gubitak apetita i težine su veoma značajni klinički parametri, koji upućuju na moguću malignu prirodu tumora. Zatim, pritisak izaziva tegobe od strane urinarnog sistema. Tako na pri-mer, dizurija nastaje zbog kompresije na mokraćnu bešiku i mokraćne puteve. Tup abdo-minalni bol obično prati pojavu ascitesa, kada kod pacijentkinje postoji i osećaj “fluktuacije” u trbuhu (fenomen sante leda). Smetnje disanja se javljaju sa većom količinom ascitesa, koja pritiska na dijafragmu. Pacijentkinja se u tom slučaju lako zamara i žali na nedostatak vazduha, pa i na gušenje. Ovi simptomi mogu biti posledica i većeg pleuralnog izliva (Majgsov sindrom). Zbog pritiska na krvne sudove, nisu retki ni otoci na nogama. Dakle, sve ove žalbe i promene treba shvatiti ozbiljno, posebno kod osoba koje su stari­je od 40 godina. Lekari drugih specijalnosti, uko­liko se bolesnice prvo njima obrate, treba da traže konsultaciju ginekologa.

Objektivno se prisustvo tumora određuje abdominalnom, vaginalnom i rektalnom palpaci-jom. Pri tome se pod prstima može proceniti da li je promena cistična ili solidna, a opisuje se i njena osetljivost (obično nije posebno izražena). Pojava bola je uglavnom vezana za nekrozu tumora, mada može biti posledica istezanja veza i rupture tumo­ra. U ovom poslednjem slučaju je pacijentkinja bleda i često razvija znake hemoragičnog šoka. Palpacijom se stiče uvid da li je tumor slobodan ili fiksiran i da li infiltriše rektum. Limfatici su pone­kad zahvaćeni, pri čemu su uvećani i osetljivi, pipljivi vaginalnim ili rektalnim pregledom. Ascites se konstatuje palpacijom i perkusijom.

U laboratorijskim analizama gotovo uvek je prisutna ubrzana sedimentacija, a leukocitoza se javlja kod nekroze tumora i sekundarne infekcije. Poremećaj funkcije jetre ukazuje na pojavu sekundarnih depozita na ovom organu.

Danas se postojanje ovarijalnog tumefakta najčešđe konstatuje ultrazvučno, a ako je potrebno radi se i kompjuterizovana tomografija, rede mag­netna rezonanca. Pri tome se dobijaju dragoceni podaci o lokalizaciji promene, njenoj veličini, obli­ku, konturama i sadržaju. Ultrazvučno kolor-Dopler ispitivanje (color-Doppler) nam daje poda­tak o eventualnoj neovaskularizaciji, koja je uvek suspektna na malignitet.

U pokušaju razlikovanja benigne od maligne prirode tumora sve više se primenjuju biokemijs­ki postupci. Veliki je broj tumorskih markera, koji sa većom ili manjom preciznošću ukazuju na pos­tojanje i rast malignoma. U komercijalnoj širokoj upotrebi kod nas su CA-125, za.tumore epitelnog porekla, kao i [3-hCG, AFP i LDH za karcinome porekla germinativnih ćelija. Tumorski markeri, od kojih smo pomenuli samo najvažnije, pred­stavljaju dobru dijagnostičku dopunu, ali se poje­dinačno, pa ni u kombinaciji, ne mogu smatrati dovoljno pouzdanim (specifičnim) za uspostavl­janje pouzdane dijagnoze. Oni mogu biti povećani i kod inflamatornih procesa na gastroin-testinalnim organima, tumorima drugog neginekološkog i ginekološkog porekla (jetra, pankreas, creva, fibromiomi materice, karcinom endometrijuma), kod endometrioze, kao i u pot­puno normalnoj trudnoći. Ipak, može se reći da su posebno korisni u postmenopauzi, gde je, npr., za CA-125 senzitivnost na malignitet veća od 80%. Enormno povećani tumorski markeri, naročito Ca 125, ili njihov rastući trend, sugerišu malignu prirodu procesa. Rutinska skrining upotreba je opravdana samo kod familijarno opterećenih pacijenata.

Ukoliko nismo sigurni u malignu prirodu cističnog tumora, od pomoći može biti njegova punkcija i citološki pregled aspiriranog sadržaja. Isto se odnosi i na pregled pratećeg ascitesa.

Ukoliko se utvrdi maligna priroda tumora jajnika, neophodno je izvršiti precizno određivanje stadijuma bolesti (stadiranje), a zatim na osnovu toga planirati lečenje.

Slični članci

Policistični jajnici – na koje sve načine se mogu lečiti?

Policistični jajnici su medicinsko stanje kod žena koje se karakteriše prisustvom cista na jajnicima, što može dovesti do različitih simptoma...

Pročitaj jošDetails

Koliko često treba raditi pregled dojke?

Sve češće smo u prilici da čujemo kako je neka žena obolela od karcinoma dojke i bori se za život....

Pročitaj jošDetails

Važnost lečenja erektilne disfunkcije i seksualni odnos nakon lečenja

Erektilna disfunkcija je veoma čest problem kod muškaraca, pogotovo kod onih u poznim godinama i može imati ozbiljan uticaj na...

Pročitaj jošDetails

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Pročitaj jošDetails

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Pročitaj jošDetails

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

POLOŽAJ VAGINE i MATERICE

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.