• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

ŠTITASTA ŽLEZDA I TRUDNOĆA

ŠTITASTA ŽLEZDA I TRUDNOĆA

Osvrnućemo se ukratno na fukciju štitaste žlezde trudnice i fetusa, a zatim na laboratorijsku procenu te funkcije.

Funkcija štitaste žlezde trudnice. Jedna od najuočljivijih i najranijih pramena u fiziologiji štitaste žlezde u trudnoći je porast tiroksin vezu- jućeg globulina u krvi i istovremeni porast ukup­nog tiroksina i trijodotironina. Koncentracija slo­bodnih hormona tj* slobodnog tiroksina i slobod­nog trijodotironina, ostaju unutar granica karak­terističnih za stanje van trudnoće. S obzirom da je nevezana frakcija hormona aktivna, zdrave trud­nice su eutiroidne. Humani horionski gonadotro­pin može stimulisati štitastu žlezdu zbog struk­turne sličnosti sa tireostimulišućim hormonom.

Funkcija štitaste žlezde fetusa. Sinteza hormo­na štitaste žlezde fetusa, tireostimuhšućeg hormo­na i oslobađajućeg hormona za tireotropin, počinje oko 12.-14. nedelje gestacije. Funkcija osovine u celini se uspostavlja oko 18. nedelje, kada se formira portalna cirkulacija i veza hipota- lamusa i hipofize. Ukoliko postoji potreba za bilo kojom količinom tiroidnih hormona u toku prvih |2 nedelja, ona se obezbeđuje tiroidnim hormo­nima majke. Posle formiranja posteljice, prolazak hormona štitaste žlezde majke ka fetusu je mini­malan i klinički neznačajan. Hormoni štitaste žlezde fetusa stimulišu razvoj centralnog nervnog sistema i razvoj odgovarajuće termogeneze.

Laboratorijska procena funkcije štitaste žlezde trudnice. Najbolji način da se proceni funkcija štitaste žlezde trudne žene jeste određivanje slo­bodnog tiroksina i merenje tireostimuhšućeg hor­mona. Merenje ukupnog tiroksina i trijodtironina nije od značaja. Koncentracija ovih hormona u krvi trudnica povećana je zbog povećane sinteze trijodtironin vezujućeg globulina u jetri i smanje­nog klirensa ovog proteina. Određivanje antitela koja se javljaju u autoimunim bolestima štitaste žlezde važno je za određivanje dijagnoze kod majke, ah i za procenu rizika fetusa kod pore­mećaja funkcije štitaste žlezde. Najčešće se mere autoantitela na receptor tireostimuhšućeg hor­mona – tireostimulišući imunoglobulini, autoan­titela na tireoglobulin i autoantitela na tireope- roksidazu ih antimikrozomalna antitela.

Struma

Struma nije fiziološki nalaz u trudnoći i uko­liko se pojavi, zahteva dalju dijagnostiku. U područjima sa graničnim unosom joda, nedos­tatak ovog elementa je najčešći uzrok strume. Druge uzroke strume treba razmotriti ukoliko se radi o području sa normalnim unosom joda. To mogu biti Grejvs-Bazedovljeva bolest (Graves, Basedow) (a), M. Hashimoto (b), prekomerni unos joda, (c). limfodtni tiroiditis (d). koronom štitaste žlezde (e), limfom (f), terapija litijumom ih tionamidima (g).

Ukoliko se u trudnoći pojavi čvrst, nefunkcio­nalni čvor štitaste žlezde, dijagnostički postupak zahteva biopsiju finom iglom, da bi se isključio maligni proces.

Hipertireoza trudnice

Učestalost

Možda će vaszanimati

Potečkoće sa začećem

Nalaz papa III grupe

Kasni mi dva meseca

Hipertireoza se može očekivati u 2 od 1000 trudnica. Prema tome, ona je relativno česta bolest u trudnoći.

Simptomi i znaci

Klasični znaci hipertireoze prisutni su takođe i u normalnoj trudnoći: nepodnošenje toplote, povećano znojenje, topla koža, malaksalost, zamor, anksioznost, emocionalna labilnost i tahi- kardija. Diferencijalno dijagnostički znaci koji su od pomoći, odnosno javljaju se u hipertireozi i retko u normalnoj trudnoći, su gubitak težine, oniholiza i puls brži od 100, koji se ne usporava na Vasalva manevar. Mogu se javiti dijareja, proksi- malna miopätija i limfadenopatija. Kongestivna srčana insuficijencija razvija se nešto češće kod trudnica sa hipertireozom nego van trudnoće. Najozbiljnija komplikacija hipertireoze, tiroidna oluja ili tiroidna kriza, klinički se ispoljava tahi- kardijom, hiperpireksijom, drkulatornim kolap­som i smrću. Obično je izazvana dodatnom stres­nom situacijom, infekcijom (pijelonefritis) ili porođajem. Spada u urgentna stanja. Terapija se mora započeti odifiah i agresivno, da bi se sprečila dekompenzacija srca majke.

Dijagnoza

Početni skrining trudne žene sa mogućom hipertireozom uključuje samo testove za ukupni tiroksin i tireostimulišući hormon. Povišena kon­centracija slobodnog tiroksina i smanjena kon­centracija tireostimuhšućeg hormona ukazuju na hipertireozu. Kada se postavi dijagnoza hipertire­oze, potrebno je uraditi autoantitela: tireostimu­lišući imunoglobulini, antimikrozomalna i antiti- reoglobulinska. Normohromna, normocitna ane­mija, blaga neutropenija, povećanje transamina- za, alkalne fosfataze i bihrubina, laka hiperkalce- mija i hipomagnezemija se često sreću kod hiper­tireoze, posebno Grejvsove bolesti.

Diferencijalna dijagnoza hipertireoze

Kada se hipertireoza utvrdi, u daljem postup­ku se određuje bolest koja je prouzrokovala hipertireozu.

Grejvs-Bazedovljeva bolest je česta i obuhvata oko 3% žena u reproduktivnom periodu. Aproksimativno 95% pacijentkinja sa hipertireo­zom u trudnoći, boluje od Grejvsove bolesti. Smatra se da je poremećaj autoimune etiologije. Prouzrokovana je autoantitelima kbja se vezuju za receptor za tireostimulišući hormon, aktiviraju ćelije folikula štitaste žlezde i sintezu hormona. Antitela su u najvećem broju slučajeva stimulišuća. Bolest se može pouzdano klinički dijagnostikovati na osnovu strume i oftalmopatije. Povišena kon­centracija tireostimulišućih imunoglobuhna potvrđuje dijagnozu. Sličan mehanizam koji supri- muje imuni odgovor majke i sprečava odbacivanje ploda, ublažava tok Grejvsove bolesti u trudnoći. Tireotoksikoza se može pogoršati u 1. trimestru zbog stimulacijskog dejstva horionskog gonado- tropnog hormona. Kako trudnoća napreduje, tire­ostimulišući imunoglobulini padaju i većina žena čak može i obustaviti terapiju tireosupresivnim lekovima između 32. i 34. nedelje. 1

Gestacijska trofoblastna bolest je;udružena sa veoma povišenom koncentracijom ^horionskog gonadotropnog hormona. Oko 5’% žena sa gestacijskom trofoblastnom bolešću imabio- hemijsku sliku hipertireoze. Ako se utvrdi posto­janje gestacijske trofoblastne bolesti, terapija osnovne bolesti reguhše i hipertireozu.

Treba znati da je hiperemeza (hyperemesis gravidarum) kod najvećeg broja pacijentkinja (oko 66%) udružena sa hipertiroksinemijom. Kod ovih pacijentkinja, koncentracija humanog horionskog gonadotropina je u pozitivnoj korelaciji sa vrednostima slobodnog tiroksina i učestalošću povraćanja, a u negativnoj korelaciji sa koncentracijom tireostimulišućeg hormona. Terapija hipertireoze ne utiče na učestalost epizo­da povraćanja. Kako pacijentkinje obično nemaju kliničke znake hipertireoze, terapija tireosupre- sivnim lekovima nije uobičajena.

Postoje još neki razlozi zbog kojih se hipertire- oza može naći u trudnoći. To su toksična multin- odularna struma (retko se javlja kod mladih žena) i toksični adenom. Dijagnoza oba ova stanja postavl­ja se na osnovu kliničkih i biohemijskih nalaza. Upotreba radioaktivnog joda u dijagnostičke i ter­apijske svrhe kontraindikovana je u trudnoći.

Terapija

Cilj terapije je kontrolisati tireotoksikozu majke i izbeći prolaznu hipotireozu fetusa ili neo- natusa. Tireotoksikoza se najčešće leči tionamidi- ma. U trudnoći se propiltiouracil koristi češće nego karbimazol. Inicijalna doza je obično 300-450 mg/dan, a doza održavanja 50-300 mg/dan je podeljena u tri doze. Agranulocitoza je najozbiljniji je neželjeno dejstvo tionamida, ali se ona razvija retko, u oko 0,1% slučajeva. Misli se da tionamidi nisu teratogeni. Studije su pokazale da u grupi nelečenih žena sa hipertireozom postoji veća stopa kongenitalnih anomalija nego u grupi žena lečenih tionamidima. Tionamidi prolaze posteljicu. Stoga postoji bojazan da tionamidi mogu prouzrokovati hipotireozu fetusa i tako pogoršati neurološki ravoj fetusa 1 kasnije deteta. Doza tionamida koja je potrebna da bi se majka uvela u eutiroidno stanje može biti prekomema za fetus. Fetus stoga treba pratiti ultrazvučnim pregledima (jednom mesečno) i tražiti znake hipotireoze kao što su bra- dikardija, struma i intrauterini zastoj rasta. U nekim centrima je u kliničku praksu ušlo određivanje vrednosti tiroidnih hormona fetusa iz krvi pupčanika, s obzirom da su normalne vred­nosti ovih hormona kod fetusa poznate.

Jodidi se koriste zajedno sa tionamidima i beta blokatorima u slučaju ozbiljne tireotoksikoze i opasnosti od tireotoksične krize. Jodidi spečavaju oslobađanje tiroidnih hormona. Ne preporučuje se upotreba jodida u trudnoći duže od 2 nedelje. Štitasta žlezda fetusa je ekstremno osetljiva na jod i sa produženom terapijoll može se razviti struma. <

Hirurška terapija, tj. tiroidektomija se prepo­ručuje samo ukoliko je odgovor na medikament- nu terapiju loš ili ukoliko se jave teška neželjena dejstava. Operacija se obično radi u drugom tri- mestru.

Previous Post

“HELLP” sindrom – hipertenzija u trudnoći

Next Post

BOLEST PARATIREOIDNIH ŽLEZDA U TRUDNOĆI

Slični članci

Potečkoće sa začećem

Postovani, prolaktin mi je povisen 530. Ref.vrednost je do 490. Predlozili su mi profil prolaktina, rezultati su u 8-643, u...

Read more

Nalaz papa III grupe

Postovani, Danas sam dobila rezultate papa testa,odnosno medicinska sestra me je pozvala i rekla da mi je papa test III...

Read more

Kasni mi dva meseca

Postovani..Imala sam redovnu menstruaciju do skoro,prvi put mi je kasnilo 2 meseca,pa sam pila neke tablete da bih dobila i...

Read more

Kasni mi tri nedelje

Poz htela sam da pitam.Men u febroaru mu je kasnila 11 dana da sam ja počela da paničim i radila...

Read more

Bol i peckanje pri mokrenju, ujutru, kada ustanem

Postovani,obracam vam se u nadi da cete odgovoriti na moje pitanje. Pre par dana osetila sam bol i peckanje pri...

Read more

Histeoskopija i laparoskopija u ginekologiji

Dobro vece, pripremam se za operaciju histroskopije i laparoskopije, za ovo sam isla na vadjenje krvi u laboratoriju u bolnicu...

Read more
Load More
Next Post

BOLEST PARATIREOIDNIH ŽLEZDA U TRUDNOĆI

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

trachisan

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.