• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

DENTALNI PLAK

DENTALNI PLAK

Dentalni plak je bezbojna, ponešto opalescent- na, ljigava naslaga koja se taloži na zubima, ali i na drugim mestima u usnoj duplji, naziva se još i bak­terijski odnosno mikrobni plak. Ove naslage mogu biti obojene hranom i hromogenim bakterijama.

Poslednjih godina pojavila su se nova saznanja koja više osvetljavaju ulogu dentalnog plaka u na­stajanju parodontopatija. Razvila se hipoteza da po­stoje dve vrste plaka: nespecifičan i specifičan den­talni plak.

Hipoteza o specifičnom dentalnom plaku ističe da su samo neke vrste dentalnog plaka patogene i da njihovo patogeno dejstvo zavisi od prisustva ili od dovoljne količine nekih specifičnih mikroorganiza­ma u njima. Ovakva vrsta plaka prouzrokovaće pa­rodontopatije, jer ti specifični mikroorganizmi den­talnog plaka stvaraju supstance koje prouzrokuju razaranja parodoncijuma. Po ovoj teoriji utvrđeno je da je Actinobacillus actinomycetemcommitans jedan od bitnih uzroka lokalizovane juvenilne paro­dontopatije.

Postoji i podatak daje broj bakterija na obole- lim mestima parodoncijuma dvostruko veći nego na zdravim mestima. U obolelim mestima ima manje koka, a više pokretnih štapićastih mikroorganizama i spiroheta.

Na zdravim mestima parodoncijuma flora se sastoji uglavnom od gram-pozitivnih fakultativnih štapićastih mikroorganizama i koka. One čine 75% svih bakterija. Na mestima gde je prisutan samo gingivitis, njihov broj se smanjuje na 44%, a gde je parodontopatija, na samo 10 do 13%. ovo smanjiva- nje je praćeno povećanjem gram-negativnih štapi­ća, od 13% na zdravim mestima, na 40% na mesti­ma sa gingivitom i 65% kod lokalizovane juvenilne parodontopatije.

Ovaj procenat se povećava na preko 74% u obolelih od napredovale parodontopatije.

Značajna su i saznanja na koji se način odvija kolonizacija i prodor mikroorganizama u parodon- cijum. To se može odigrati na tri načina:

  1.  NASELJAVANJEM I PRIPAJANJEM BAKTERIJA U PARODONCIJUMU. Gingival- na tečnost teče od dna ka otvoru gingivalnog sulku- sa odnosno parodontalnog džepa. Da bi iz tog regio- na bakterije izbegle da ih tečnost izbaci, moraju da se pričvrste na nekim mestima ove regije. Ova nji­hova sposobnost pripajanja za površinu mekog ili tvrdog zida sulkusa odnosno parodontalnog džepa jedan je od faktora virulencije. Ovo pripajanje bak­terija može da se odigra na korenu zuba ili na povr­šini mekog tkiva, ali i na dentalnom plaku koji tu već od ranije postoji. Prva kolonizacija bakterija je na pelikuli zuba. Na već prisutnom plaku odigrava se koagregacija odnosno pripajanje novih bakterija.
  2.  INVAZIJOM ILI PRODOROM BAKTE­RIJA U PARODONCUUM kroz ulceracije u epi- telu gingivalnog sulkusa ili epitela džepa, ali i kroz međućelijske prostore. Dokazan je direktan prodor npr. Actinobacillus actinomycetemcommitans, ali i nekih drugih bakterija, prodorom u tkivo parodon­cijuma odvija se njihovo direktno delovanje.
  3.  NEUTRALIZACIJOM ODBRAMBE- NIH MEHANIZAMA DOMAĆINA. Savladava­njem odbrambenih mehanizama domaćina, bakteri­ju uspeju da izbegnu i prevaziđu odbranu. Ovo se ostvaruje tako što mikroorganizmi produkuju leu- kotoksin koji uništava polimorfonukleare i 1 imfoči­te. Mehanizam oštećenja tkiva domaćina se odvija direktnim razaranjem tkiva, ali i oslobađanjem bio­loški aktivnih supstanci iz ćelije tkiva domaćina. Tako neki produkti bakterija sprečavaju rast ili re­mete metabolizam ćelija tkiva domaćina. Takvi su: amonijak, masne kiseline, peptidi, indol, isparljiva jedinjenja sumpora itd. bakterije produkuju i neke enzime (proteaze, kolagenaze) i dr. koji imaju slič­no dejstvo. Pod dejstvom endotoksina koji se oslo­bađa iz makrofaga i monocita nastaju interleukin i prostaglandin, koji su odgovorni za resorpciju alve­olarne kosti, ali oni mogu da aktiviraju ili inhibiraju i neke imune ćelije organizma.

U daljim istraživanjima pokušava se:

–    Da se stvore mutantni oblici mikroorganiza­ma koji se neće međusobno spajati-slepljiva- ti,

–    Iznalaženje sredstava koja sprečavaju aku­mulaciju mikroorganizma i stvaranje dental­nog plaka,

–    Pronalaženje antiinflamatomih nesteroidnih , lekova, sa ciljem da se spreči stvaranje pro-

staglandina i

–    Imunizacija, koja podrazumeva stvaranje specifičnih vakcina.

U opisivanju dentalnog plaka najčešće se raz­matraju:

 

Stvaranje ¡ lokalizacija dentalnog plaka;

Bakteriologija dentalnog plaka; Organski i neorganski sastav dentalnog pla­ka; i:

–    Mineralizacija dentalnog plaka (zubni ka- meriac i subgingivalni konkrementi);

–    Ostale meke naslage značjane za stvaranje dentalnog plaka;

 Patogeno delovanje dentalnog plaka

Slični članci

Odlučili ste se za ugradnju implanata zuba? Ovo je sve što treba da znate

Ukoliko ste u ranoj mladosti imali probleme sa zdravljem zuba, pored čestih bolova, najčešće rešenje je bilo vađenje zuba. Pogotovo...

Pročitaj jošDetails

Umnjaci: Najčešća pitanja i odgovori o proceduri vađenja

Da li imate probleme sa umnjacima i bojite se da je došlo vreme za vađenje istih? Kada je u pitanju...

Pročitaj jošDetails

Godišnji paketi zubne zaštite – Vaša putanja ka zdravom osmehu

U potrazi za besprekornim osmehom i očuvanim zdravljem usne šupljine, Pejović Dental vam predstavlja svoje ekskluzivne godišnje pakete zubne zaštite....

Pročitaj jošDetails

Šta su fasete i u kojim slučajevima su najbolji izbor?

Viniri su drugo ime za isti protetički dodatak - fasete za zube i čine novu tehniku za estetsku promenu izgleda...

Pročitaj jošDetails

Koje usluge pruža najbolji stomatolog u Beogradu?

Potraga za najboljim stomatologom nikada nije laka jer pacijenti traže različite usluge i na različite načine vrednuju najbolju ordinaciju. Ipak,...

Pročitaj jošDetails

Kako se rešava razmak između zuba na najbrži način?

Veoma česta pojava u stomatologiji koja se dijagnostifikuje jednostavno specijalističkim pregledom je dijastema – pojava razmaka ili slobodnog prostora između...

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

STVARANJE I LOKALIZACIJA DENTALNOG PLAKA

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.