• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

MIKROORGANIZMI DENTALNOG PLAKA

Možda će vaszanimati

KIRETAŽA PARODONTALNIH DŽEPOVA (OBRADA PARODONTALNIH DŽEPOVA)

APARATI SA MLAZOM VODE za održavanje oralne higijene

ODRŽAVANJE ORALNE HIGIJENE POMOĆU PRANJA ZUBA ČETKICOM

MIKROORGANIZMI DENTALNOG PLAKA

Mikroorganizmi dentalnog plaka su brojni i ra­znovrsni. Smatra se da jedan gram dentalnog plaka sadrži i do 220 biliona bakterija, odnosno 2,2×10″ mikroorganizama.

U usnoj duplji je do sad nađeno i opisano oko 30 vrsta mikroorganizama, koji čine stalnu i nor­malnu oralnu floru. Mikroorganizmi oralne flore predstavljaju simbionte (uslovno patogene mikro­organizme) čovečijeg organizma. Oni su adaptirani na usnu duplju. Izvan nje ovi mikroorganizmi ispo- ljavaju vrlo agresivna patogena svojstva. Između mikroorganizama normalne oralne flore i domaćina postoji ravnoteža. Ukoliko dođe do poremećaja te ravnoteže delovanjem raznih faktora ili do naselja­vanja drugih bakterija koje ne pripadaju ovoj regiji, ovi mikroorganizmi mogu učestvovati u nastanku i razvoju patoloških procesa u usnoj duplji.

g U sastav normalne oralne flore ulaze: koke, ba­cili, gljivice, filamentozni i spiralni oblici bakterija, gljivice, protozoe i virusi.

Pored ovih stalnih stanovnika u usnu duplju dospevaju i drugi mikroorganizmi iz spoljne sredi­ne i drugih delova organizma. U toku patoloških stanja i kliconoštva mogu se naći i patogene vrste mikroorganizama. Ove prolazne vrste mikroorgani­zama obično borave kratko u usnoj duplji, pošto im ekološki uslovi ometaju duži opstanak.

U izučavanju mikroorganizama dentalnog pla­ka razmatra se kvalitativni sastav bakterijske flore, kao i njena kvantitativna zastupljenost.

KVALITATIVNI SASTAV I KVANTITATIVNA ZASTUPLJENOST MIKROORGANIZAMA DENTALNOG PLAKA

Kvalitativni sastav i kvantitativna zastuplje­nost mikroorganizama dentalnog plaka, kao i mi­kroorganizama usne duplje, su promenjivi i zavise od brojnih faktora. Kvalitativni sastav mikroorgann zama usne duplje i dentalnog plaka, kao i njihova kvantitativna zastupljenost su varijabilni i variraju od osobe do osobe. Oya varijabilnost se uočava čak i u različitim regionima usne duplje jedne iste oso­be.

Smatra se da kvantitativni sastav i kvalitativna zastupljenost mikroorganizama u usnoj duplji, a pr­venstveno u dentalnom plaku zavise od brojnih fak­tora kao što su:

– Starosno doba bolesnika,

– Oralna higijena,

– Svojstva pljuvačke,

– Stanje parodoncijuma i oralne sluzokože,

– Sazrevanje dentalnog plaka,

– Primena antibiotika i nekih drugih lekova i

m Količina,! lokalizacija plaka.

Starost bolesnika utiče na sastav oralne flore. Usna duplja ploda intrauterino je sterilna. Sa rođe­njem počinje naseljavanje usne duplje mikroorgani­zmima iz porođajnih puteva, a nakon toga i mikro­organizmima sredine u kojoj novorođenče živi. Najpre se naseljavaju anaerobni mikroorganizmi. Nicanjem zuba i stvaranjem gingivalnog sulkusa i interdentalnih prostora, stvaraju se anaerobni uslovi što dovodi do naseljavanja anaerobnih mikroorga­nizama. Zbog toga, kad se govori o oralnoj flori, on­da se po pravilu mislo na mikroorganizme koji se nalaze u parodoncijumu odnosno dentalnom plaku. Posle gubitka zuba u usnoj duplji smanjuje se i za­stupljenost anaerobnih bakterija ili one potpuno iš­čezavaju.

Oralna higijena, na sastav, kao i na zastuplje­nost mikroorganizama utiče preko dentalnog plaka. U ustima sa lošom oralnom higijenom nastaje obil­na akumulacija dentalnog plaka što u stvari dovodi i do povećanja broja mikroorganizama, jer bakterije uglavnom sačinjavaju dentalni plak.

Vrsta ishrane utiče na sastav i zastupljenost mikroorganizama tako što osobe u čijoj hrani domi­niraju ugljeni hidrati imaju i veći broj mikroorgani­zama. U ovom slučaju se povećava naročito broj bakterija sa acidogenom aktivnošću.

–            Pljuvačka bitno utiče na sastav oralne flore pa i na sastav i zastupljenost mikroorganizama den­talnog plaka. To se javlja zbog toga što, zahvaljujući prisustvu katalizatora, pljuvačka ima puferski efe- kat. Menjanjem pH pljuvačke održava se simbioza sojeva kojima je potrebna određena sredina.

Utvrđeno je da svojim enzimima koji imaju mukolitički efekat, pljuvačka razlaže mukopolisa- haride nekih bakterija, te na taj način deluje bakteri- cidno. Poznati su i drugi pozitivni uticaji pljuvačke na sastav oralne flore. Stalnom cirkulacijom plju­vačka spira mikroorganizme parodoncijuma i bitno utiče na sastav flore. Ova zaštitna uloga pljuvačke je dovoljno ispitana i utvrđena. Smatra se da se sva­ki poremećaj u stvaranju pljuvačke uvek bitno odra­žava i na sastav oralne flore.

-Stanje parodoncijuma bitno utiče na sastav dentalnog plaka. Ispitivanjem sa specijalnim mi­kroskopom sa tamnim poljem utvrđeno je da se flo­ra dentalnog plaka bitno razlikuje u zdravih osoba i u osoba obolelüi od parodontopatije. U zdravom paroaoncijumu preko /u%> tiore dentalnog plaka Ci­ne koke, ostalo su bacili i filamentozni oblici.

U obolelom parodoncijumu sastav flore je drukčiji. Hi koke čine svega 20%, dok se znatno po­većava broj filamentoznih oblika. U težim oblicima parodontopatije, naročito ako su ove praćene kom­plikacijama, nalaze se fuzobakterije i capnocyto- phage. U hroničnim oblicima parodontopatije preo- vladava Actinomyces.

Sastav dentalnog plaka u zavisnosti od staqja parodoncijuma

Ispitivanja su pokazala da za nastanak kao i za teža razaranja u parodoncijumu najveću odgovor­nost nose: gram negativni bacili, Bacteroides, Spi- rochetae, Capnocytophagae i drugi mikrobi koji se nalaze u subgingivalnom dentalnom plaku. Izuze­tan značaj se pridaje Bacteroides melaninogenciu- su. U eksperimentima kada je bakterijskim grupa­ma dodavan ovaj mikroorganizam, bilo je moguće svaki put izazvati infekciju i lezije na gingivi. Tu in­fekciju je zatim bilo moguće prenositi sa životinje na životinju. Izostavljanjem bakteroidesa melani- nogenikusa iz asocijacije sa drugim mikroorgani­zmima patološke lezije su bile znatno slabijeg in­tenziteta, a infekcija nije mogla da se prenosi na druge životinje. No, i pored značaja koji se pridaje ovoj bakteriji, ona se ne može označiti kao specifič­ni uzročnik oboljenja parodoncijuma, pošto je po­trebno sadejstvo i drugih bakterija.

Danas je utvrđena nesumnjiva uloga bakterija za nastanak parodontopatija. Pri daljem izučavanju ove materije valja stalno imati u vidu utvrđenu ne­pobitnu činjenicu da parodontopatije ne izaziva je­dan, već grupa specifičnih mikroorganizama.

–             Sazrevanje dentalnog plaka. Starost dental­nog plaka utiče na sastav bakterijske flore tako što se ovaj odnos bitno menja od momenta stvaranja sentalnog plaka pa do njegovog definitivnog sazre- vanja.

Sastav flore dentalnog plaka nije konstantan i varira u toku evolucije dentalnog plaka, tako da po­stoji razlika u mikroorganizmima u zrelom i nezre­lom plaku.

Odmah po formiranju sekundarne zubne peli- kule nastaje naseljavanje mikroorganizama. Kolo­nizacija mikroorganizama na dentalnoj.pelikuli po­činje u brazdama, jamicama i udubljenjima na površini zuba. Bakterije se ugrađuju u samu peliku- lu ili se pripajaju na prominentnim mestima dental- ne pelikule. Povećanjem broja bakterija nastaje i međusobno spajanje pojedinih kolonija mikroorga­nizama.

U toku svakog metabolizma mikroorganizmi sintetišu neke polisaharide kao što su dekstran i le- van. Ti polisaharidi svojom lepljivošću pomažu i fiksaciju novih mikroorganizama u dentalnom pla­ku, kao i bolju fiksaciju dentalnog plaka na zubnu površinu.

Utvrđeno je da se nastanjivanje mikroorgani­zama odvija u tri faze:

–             U prvoj fazi, koja traje do dva dana od počet­ka formiranja dentalnog plaka, pojavljuju se gram pozitivne koke i gram pozitivni bacili. Najveći broj bakterija čine: Streptococcus mutans (50%) i Neis- seria (12%). Streptococcus salivarius je neznatno zastupljen (svega 1%). U toku tih prvih dana dental- ni plak se javlja u obliku guste mreže sastavljene od koka i mestimično štapićastih mikroorganizama.

 

SI. 185 Mikroorganizmi dentalnog plaka starog sedam dana

Od streptokoka je najzastupljeniji Streptococ­cus mutans čije kolonije daju plaku granulisan iz­gled. Smatra se da ovaj mikroorganizam ima i naj­veći afinitet za dentalnu pelikulu.

–              U drugoj fazi, koja traje od drugog do četvr­tog dana od početka formiranja plaka, već se stvara­ju anaerobni uslovi. Dolazi do pojave anaerobnih formi bacila (fuziformnih). Javljaju se i gram nega­tivni bacili (Bacteroides melaninogenicus). Poja­vljuju se filamentozne bakterije, a povećava se broj gram negativnih koka. Značajan predstavnik gram negativnih bacila je Bacteroides melaninogenicus. Ime je dobio po sposobnosti da stvara crne kolonije. On produkuje veoma aktivan enzim kolagenazu i ima veoma izraženu proteolitičku aktivnost. Svojim proteolitičkim dejstvom razgrađuje belančevine, stvara veliki broj peptida koji služe za ishranu spi­ralnih i fuziformnih bakterija. U toku proteolitičkog procesa stvara se veći broj redukujućih grupa, kao stoje sulfhidrilna grupa (SH2). One snižavaju oksi- dacioni potencijal i tako doprinose razvoju anae­robnih bakterija.

–              Treću fazu, koja traje od četvrtog do devetog dana, karakteriše pojava velikog broja spiralnih ob­lika. Tako se javljaju Fusobacterium, Actinomyces, Vibrioni i Veilonellae, koji su striktno anaerobni. Posle sedmog dana nastupa potpuno sazrevanje dentalnog plaka. Procenat filamentoznih bakterija raste, dok broj streptokoka opada.

–i: — Antibiotici kao i neka druga terapijska sred­stva mogu bitno da utiču na sastav bakterijske flore dentalnog plaka. Antibiotici dovode do smanjenja broja mikroorganizama koji su osetljivi na ove le- kove, ali i do razmnožavanja vrsta koje su otporne na njih.

–              Uticaj količine i lokalizacije dentalnog plaka na sastav i zastupljenost mikroorganizama. Količi­na i lokalizacija dentalnog plaka utiče na sastav i

SI. 186 Mikroorganizmi u zrelom dentalnom plaku

zastupljenost patogenih mikroorganizama dental­nog plaka. Pošto mikroorganizmi čine osnovu dentalnog plaka to će se sa povećanjem dentalnog plaka povećati i količina mikroorganizama. Mnogo je značajnija analiza uticaja lokalizacije dentalnog plaka na kvantitativnu i kvalitativnu zastupljenost mikroorganizama.

Lokalizacija dentalnog plaka bitno utiče na bakterijski sastav. Po lokalizaciji se razlikuje supra- gingivalni i subgingivalni dentalni plak. Sastav bak­terijske flore dentalnog plaka koji se nalazi supra- gingivalno bitno se razlikuje od onog koji se nalazi subgingivalno.

U subgingivalnom plaku dominiraju anaerobni mikroorganizmi. To se objašnjava činjenicom što je subgingivalna regija zona sa relativno stagniraju- ćom okolinom u kojoj se naseljavaju mikroorgani­zmi koji se ne mogu odmah adherirati za površinu zuba. Zbog toga se u subgingivalnoj regiji nalaze i najveće kolonije anaerobnih pokretnih bakterija. Ove pokrete forme mikroorganizama mogu da ad- heriraju druge bakterije. Ove bakterije imaju direk­tan pristup hranjivim sastojcima iz subgingivalne regije. Oksidoreduktivni potencijal parodontalnog džepa (odnosno subgingivalne regije) je veoma ni­zak. U ovakvoj sredini mogu da opstanu samo mi­kroorganizmi prilagođeni na nisku koncentraciju kiseonika. To su fakultativni i striktni anaerobi.

Utvrđeno je i da lokalizacija dentalnog subgin- givalnog plaka utiče na sastav flore subgingivalnog plaka. Tako u dentalnom subgingivalnom plaku koji je pripojen za koren zuba i označava se kao tzv. pri­pojeni subgingivalni plak, dominiraju gram pozitiv­ne bakterije i pokretne forme mikroorganizama. U dentalnom subgingivalnom plaku koji se u paro- dontalnom džepu nalazi slobodan i nije pripojen za koren zuba i označava se kao subgingivalni dentalni

plak, otkriveni su neki veoma agresivni anaerobni bacili, kao što su Actinobacillus actinomycete- mcomitans, fuzobakterije, bacteroides i drugi.

Utvrđeno je da su i gingiviti u stvari hronične bakterijske infekcije i da odnos ili interakcija izme­đu mikroorganizama i organizma domaćina odre­đuju prirodu i obim oboljenja koje će nastati iz ove interakcije. Mikroorganizmi, direktnim prodorom u tkivo parodoncijuma, ili preko stvaranja toksičnih supstanci, utiču na nastajanje i razvoj patoloških procesa. Organizam će reagovati u vidu zaštite ili destrukcije. Ovde je bitan odnos između štetnih i korisnih reakcija. Od ovih reagovanja će zavisiti i nastajanje različitih vrsta tkivnih promena.

Mikrobska flora u osoba sa zdravim parodon- cijumom, odnosno na mestima gde parodoncijum nije oboleo, sastoji se prvenstveno od gram pozitiv­nih fakultativnih vrsta (roda streptokoka i aktinomi- cesa, kao što su na primer S. sanguis, S. mitis i A. naeslundi) i malog broja nekih drugih mikroorgani­zama.

Neki od ovih mikroorganizama su korisni, jer sprečavaju naseljavanje i razmnožavanje patogenih mikroorganizama. Takvi su na primer S. sanguis i Vellonela parvula.

Na mestima gde je izražena parodontopatija, povećano je prisustvo apiroheta. U osoba sa paro- dontopatijom odraslih nađeno je oko 90% anaerob- nih i gram negativnih vrsta (75%).

Zapaženo je daje eliminacija specifičnih pato­genih bakterija primenom terapijskih mera, rezulto- valo u kliničkom poboljšanju. U toku juvenilne pa- rodontopatije u prevalenciji su gram negativne bak­terije, a najznačajnija je Actinobacillus Actinomy- cetemcomitans koji može da čini i do 90% svih mi­kroorganizama koji se pojave u kulturi. Zato se on smatra primamim etiološkim faktorom tog obolje­nja. U lečenju je potrebno, pored lokalne terapije, primeniti i antibiotike.

Gingiviti i parodontopatije su prouzrokovane mikroorganizmima koji se nalaze u gingivalnom sulkusu ili su pripojeni za površinu zuba (plak). Nji­hov patogeni potencijal varira od osobe do osobe od jednog mesta do drugog.

Mala količina plaka ne prouzrokuje oboljenje jer je kontrolišu odbrambeni mehanizmi domaćina. Bolest počinje kada se mikroorganizmi u plaku na- množe do određenog broja, pa njihova virulencija pređe nivo odbrambenih snaga. Bolest može da se pojavi i ako se smanje odbrambene snage mehani­zama.

Sastav mikrobske flore i u dentalnom plaku je različit u zdrave osobe i u plaku kod osoba obolelih od gingivitisa i parodontopatije.

Uopšte rečeno, na nastanak parodontopatija utiču gram negativni anaerobni mikroorganizmi, a to su najčešće:

–            Porphyromonas gingivalis,

–            Prevotela intermedia,

–            Actinobacillus actinomycetemcomitans,

–            Campylobacter rectus,

–            Treponema denticola,

–            Fusobacterium nucleatum i dr.

Treba istaći da mnaoge bakterijske vrste nisu ni identifikovane i još nisu ispitane.

Sokranski i saradnici su definisali uslove koji treba da budu ispunjeni da bi se zaključilo daje neki mikroorganizam odgovoran za nastanak nekog oboljenja parodoncijuma. Po ovome je potrebno:

–     Da se mikroorganizam nađe u velikom broju na obolelom mestu a da ga pri tome ima malo ili da ga nema na zdravim mestima.

–     Da njegovo odstranjenje ili suzbijanje terapi­jom daje pozitivne terapijske rezultate.

–     Da su povišena antitela prema njemu ili da su pojačane celulame reakcije (odgovor).

–     Da unet laboratorijskim životinjama prou­zrokuje neke znake bolesti.

–            Daje patogen i virulentan.

Danas se smatra da, zavisno od tipa parodonto­patije, određeni mikroorganizmi igraju odlučujuću ili značajnu ulogu. Sam mehanizam kojim mikroor­ganizmi doprinose razvoju bolesti i učestvuju u pa- togenezi parodontopatije je različit. Ovi mehanizmi zavise od:

–            Direktne invazije mikroorganizama,

–            Stvaranje određenih egzotoksina,

–     Sastojaka ćelija mikroorganizama (endotok- sin, komponente sa površine ćelije, sastojci ćelijske opne).

–     Savladavanja odbrambenih imunoloških re­akcija organizma.

–            Prirode stvorenih enzima.

Ranije se mislilo da ne postoji direktna invazija mikroorganizama. Danas je dokazano da mikroor­ganizmi mogu direktno prodirati u vezivno tkivo gingive, gde ispoljavaju patogeno dejstvo. Neki mi­kroorganizmi plaka stvaraju egzotoksine. Tako na primer Actinobacillus actinomycetemcomitans stvara leukotoksin koji može da izbegne odbrambe- nom dejstvu organizma u vidu fagocitoze polimor- fonukleara (neutrofila) i si. Ovaj toksin je možda faktor virulencije tog bacila. Sastavni delovi gram pozitivnih i gram negativnih mikroorganizama ta- kođe mogu da igraju značajnu ulogu u razvoju pa­rodontopatija

Previous Post

OPšTI FAKTORI SMANJUJU OTPORNOST ORGANIZMA I PARODONCIJUMAI UBRZAVAJU DELOVANJE DENTALNOG PLAKA

Next Post

OSTALE MEKE NASLAGE ZNAČAJNE ZA STVARANJE DENTALNOG PLAKA

Slični članci

KIRETAŽA PARODONTALNIH DŽEPOVA (OBRADA PARODONTALNIH DŽEPOVA)

KIRETAŽA PARODONTALNIH DŽEPOVA (OBRADA PARODONTALNIH DŽEPOVA) Kiretaža parodgltalnih džepova je terapijski zahvat kojim se u okviru druge faze lečenja obolelih...

Read more

APARATI SA MLAZOM VODE za održavanje oralne higijene

APARATI SA MLAZOM VODE za održavanje oralne higijene Takvi aparati se mogu koristiti kao pomoćno sredstvo za održavanje oralne higijene....

Read more

ODRŽAVANJE ORALNE HIGIJENE POMOĆU PRANJA ZUBA ČETKICOM

ODRŽAVANJE ORALNE HIGIJENE POMOĆU PRANJA ZUBA ČETKICOM Pranje zuba četkicom je najčešće primenjivani i najefikasniji način održavanja oralne higijene. Da...

Read more

UTVRĐIVANJE PROGNOZE ZA POJEDINE ZUBE U OSOBA SA PARODONTOPATIJOM

UTVRĐIVANJE PROGNOZE ZA POJEDINE ZUBE U OSOBA SA PARODONTOPATIJOM U obolelih od parodontopatija, posle postavlja­nja dijagnoze, donosi se prognoza u...

Read more

USPOSTAVLJANJE DOBRIH OKLUZO-ARTIKULACIONIH ODNOSA BRUŠENJEM ZUBA

USPOSTAVLJANJE DOBRIH OKLUZO-ARTIKULACIONIH ODNOSA BRUŠENJEM ZUBA     Brušenje zuba je najčešće primenjivana meto­da za uspostavljanje okluzalnog uravnoteženja, od­nosno dobrih...

Read more

BRUŠENJE ZUBA U CENTRALNOJ OKLUZIJI

BRUŠENJE ZUBA U CENTRALNOJ OKLUZIJI Brušenje u položaju centralne okluzije vrši se sa ciljem da se odstrani traumatski kontakt zuba...

Read more
Load More
Next Post

OSTALE MEKE NASLAGE ZNAČAJNE ZA STVARANJE DENTALNOG PLAKA

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

trachisan

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.