• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Urtikarija i angioedem kod deteta, dece

Možda će vaszanimati

Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno

Obim glave i mikrocefalija

Opstipacija i enkopreza kod deteta i dece

Urtikarija i angioedem kod deteta, dece

Akutne urtikarije, koje traju do šest nedelja, predstavljaju veo­ma često i relativno benigno stanje u pedijatriji, skoro 20% dece bar jednom ima urtikariju u periodu puberteta. Ime bolesti potiče od latinskog naziva za koprivu (Urtica) i tačno označava etiopato- gSnezu bolesti. Naime, u dlačicama na listu koprive nalaze se veće količine histamina, koji ubrizgan pod kožu dovodi do nastajanja di- latacije krvnih sudova i potom do eksudacije tečnosti iz njih, što do­vodi do pojave papule karakteristične za urtikariju. Oba delovanja su posredovana Hl receptorima na krvnim sudovima. Oko papule se nalazi prsten crvenila, koji predstavlja refleksnu vazodilataciju (aktivacijom akson refleksa u koži, na krajevima aksona se osloba­đaju neurbpeptidi koji dovode do dilatacije krvnih sudova i jakog svraba). Posle nekoliko sati, dolazi do nastanka tahiflakse histamin- skih receptora na oslobođen histamin, to se promene spontano gu­be. Ali, javljaju se na drugim mestima, gde krvni sudovi još reaguju na histamin. Svi faktori koji inače dovode do vazodilatacije (visoka spoljna temperatura, uzimanje nekih lekova, uzbuđenje itd), po- goršavaće postojeću urtikariju. Iako se opisuje sa alergijskim obo­ljenjima, danas znamo da je manje od 5% svih urtikarija u dece po­sredovano alergijom na hranu ili druge alergene. Daleko najčešće, etiologija ostaje nepoznata (preko 60% slučajeva), a u ostalima su prisutne virusne infekcije (kada bolest često ide udružena sa ar- tralgijama, visokom teperaturom i poremećajem opšteg stanja), uzimanje lekova (posebno aspirina ili nesteroidnih antireumatika) ili se radi o tzv. fizičkim urtikarijama (reakcijama na hladnoću, to- plotu, zamaranje itd). Ukoliko su promene lokalizovane u dubljim krvnim sudovima kože, koji se nalaze u rastresitom vezivnom tki­vu, oko očiju, usta, genitalija itd, javlja se angioedem. Angioedem nije teži oblik urtikarije, već zahvaćenost drugih krvnih sudova i za njega važi sve što će biti rečeno o urtikariji. Angioedem se javlja u oko 1/2 slučajeva akutnih urtikarija. Iz prethodnog teksta jasno je da je urtikarija bezazlena bolest, u dece skoro uvek benignog toka. Bolest najčešće traje 5-7 dana i prolazi bez posledica. Retko, obič­no u devojčica u pubertetu, urtikarija može trajati duže od šest ne­delja. Tada govorimo o hroničnoj urtikartiji, a kod nje su angioede- mi veoma retki. Za razliku od odraslih, ovde se takode skoro uvek radi o bezazlenom stanju, nema uglavnom fokusa ili drugih bolesti (npr. sistemskih bolesti vezivnog tkiva), a bolest ne ostavlja sekvele. Jedini izuzetak od ovoga je tzv. urtikarija-vaskulitis, u kome do oslobađanja histamina dolazi pod uticajem činilaca komplementa, koga aktiviraju cirkulišući imuni kompleksi. U tom slučaju (npr. kod Henoch-Schoenleinove purpure), posle urtikarije dolazi do po­jave vaskulitisa (krvarenja iz krvnog suda). Osim urtikarije, na ko­ži se pojavljuju petehije ili modrice, a postoje i sistemski simptomi.

Obzirom da je glavni medijator promena u akutnoj urtikariji hi- stamin, osnovna terapija je primena Hl blokatora, antihistaminika. U izboru leka treba se truditi da on bude što jeftiniji (u sve male de- ce se stoga daju sedativni antihistaminika. U izboru leka treba se truditi da on bude što jeftiniji (u sve male dece se stoga daju seda­tivni antihistaminici). Terapija traje dok promene izlaze, i još dva- tri dana posle toga. Primena steroida nema nikakav efekat na urti- kariju, jer oni ne inhibiraju ranu fazu alergijske reakcije i ne utiču na nastajanje urtikarije. Eliminacione dijete su š.tetne i nepotrebne. Ovim pacijentima ne davati aspirin i nesteroidne antireumatike, jer pogoršavaju postojeću urtikariju. U dece sklone urtikarijama treba izbegavati faktore za koje je poznato da povećavaju sklonost ka oslobađanju histamina, kao što su čokolada, stres, salicilati itd

Prethodni članak

Hronična mukokutana kandidijaza

Sledeći članak

Anafilaktički šok kod deteta, dece

Slični članci

Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno

Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno Postovani Koliko dugo sme da stoji adaptirano mleko pripremljeno, a koliko dugo...

Pročitaj još

Obim glave i mikrocefalija

Obim glave i mikrocefalija Dobar dan. Imam pitanje u vezi bebe, decak, ima 11 meseci, na rodjenju obim glave je...

Pročitaj još

Opstipacija i enkopreza kod deteta i dece

Opstipacija i enkopreza kod deteta i dece U svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi opstipacija ie čest pro­blem. Ona se definiše ako dete...

Pročitaj još

Bronhomahcija kod deteta, dece

Bronhomahcija kod deteta, dece Zidovi lobusnih i segmentnih bronha suprostavljaju se kolapsu svojim hrskavičnim skeletom, slično kao i traheja. Hrskavice...

Pročitaj još

Traheoezofagusna fistula kod deteta, dece

Traheoezofagusna fistula kod deteta, dece Traheoezofagusna fistula (TEF) nastaje zbog nepotpunog odva­janja digestivnih i respiratornih puteva tokom embrionalnog razvoja. Postoji...

Pročitaj još

Traheomalacija kod deteta, dece

Traheomalacija kod deteta, dece Traheomalacija je najčešća kongenitalna anomalija traheje. Klinički se ispoljava perzistentnim vizingom od rođenja. Najčešća forma traheomalacije...

Pročitaj još
Učitaj još
Sledeći članak

Anafilaktički šok kod deteta, dece

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Dugotrajno sedenje – kako sebi pomoći

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.