• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
Pogledaj sve rezultate
Vaš internet lekar
No Result
Pogledaj sve rezultate

Tromboza dubokih vena, tromboflebitis površnih vena

Tromboza dubokih vena, tromboflebitis površnih vena

Tromb je polučvrsta masa. Svojim prisustvom  dovodi do embolizacije. Tromboza u venskom sistemumože biti lokalizovana u dubokim i povr­šinskim venama.

Pojam ..tromboflebitis” i „flebotromboza” su sinonimi koji označavaju prisustvo tromba (tromboza) u površinskoj ili dubo­koj veni, a što se komplikuje zapaljenjem venskog zida (flebitis) i okolnog tkiva (pe­riphlebitis). Flebitis i periflebitis su jako ispoljeni kod procesa na površinskim ve­nama, a slabo kod procesa na dubokim venama. Stoga je prihvaćeno da se sve for­me tromboze dubokih vena (TDV) označa­vaju terminom TDV ili „Phlebothrombo-sis”, a da pojam ..tromboflebitis” podra-zumeva trombozu i phlebitis površinskih vena.

Utvrđeno je da se TDV javlja u 25 do 30 odsto hirurških bolesnika, 30 do 70 odsto ortopedskih bolesnika i oko 30 odsto ope­rativno lečenih bolesnica zbog ginekolo­ških oboljenja. Povrede karlice i operacije zamene kuka su praćene incidencom TDV u oko 50 do 75 odsto. TDV nastaje kod oko 30 do 60 odsto bolesnika sa cerebrovasku-larnim inzultom, 20-50% bolesnika sa mi-okardnim infarktom, odnosno u oko 70-75 odsto bolesnika sa srčanom insuficijenci-jom i slogom. Početak bolesti je asimpto-matski kod 55 do 75 odsto bolesnika. Po­java TDV može biti prvi simptom ili znak maligne bolesti. Plućni embolizam je naj­češći uzrok neposredne postoperativne smrti. Kasne sekvele TDV (Postflebotrom-botski sindrom, venske ulceracije) jesu težak medicinski problem sa visokim traj­nim invaliditetom. Zbog svega toga, utvr­đeni su stavovi (Evropski konsenzus doku­ment) primene metoda profilakse hirurških i internističkih bolesnika. 

Tromboza dubokih vena

Tromboza dubokih vena (TDV) se naj­češće (preko 95%) lokalizuje u dubokim venama donjih ekstremiteta.

Kod nas je u svakodnevnoj kliničkoj praksi odomaćen pogrešan termin „dubo­ka venska tromboza” što je loš prevod „De­ep venous thrombosis” (engl.), a treba ko­ristiti termin „tromboza dubokih vena” jer je reč o patološkom procesu koji zahvata duboke vene a ne o „dubokoj” („ne plit­koj”) venskoj trombozi.

Faktori rizika nastanka TDV i PE su mno­gobrojni: životna dob, profesije (statičko, pasivno opterećenje, stajanje), tip i dužina hirurške operacije, tip primenjene aneste­zije, opšta trauma, imobilizacija, mirovanje, oduzetost ekstremiteta, trudnoća i purperi-jum, ranija tromboza dubokih vena i vari-koziteti, lokalna trauma, srčana oboljenja (dekompenzacija, infarkt), hemodilucija, primena hormonalnih kontraceptiva, ma-lignitet, gojaznost, primena koncentrova-nih i fleboiritirajućih lekova intravenskim putem, arterijska ishemija, vasculitis, Buer-gerova bolest, kongenitalna venska obolje­nja i poremećaji, primena hemostatičkih agenasa, klimatski i sezonski uticaji itd. Svi riziko faktori klasifikuju se u tri grupe: fak­tori visokog, umerenog i niskog rizika za nastanak TDV.

Osnovni uzroci TDV definisani su još 1856. godine (Virchowljeva trijada): lezije endotela, zastoj u protoku krvi kroz vene (staza) i hiperkoagulabilnost, tj. povišena viskoznost krvi. Stvoreni tromb raste, do­vodi do okluzije lumena, a može se kom-plikovati i tromboembolijom. 

Simptomi

Simptomi TDV se ispoljavaju kao naglo nastali osećaj težine, „mravinjanja”, bol, otok i slaba plavo-crvena prebojenost ko­že distalno od mesta trombotske okluzije. Ponekad se TDV može inicijalno ispoljiti povišenom temperaturom, pa čak i mani­festnim plućnim embolizmom, a bez nala­za drugih simptoma i znakova TDV. 

Klinička slika

Klinička slika TDV obično se manifestuje naglim, čvrstim, difuznim otokom distalno od mesta trombotske okluzije, induracijom mišića i cijanotičnom ili ružičastom prebo-jenošću kože. Edem potkolenice i stopala često se javlja tokom popliteao-kruralne TDV, a otok cele noge nastaje kod femoro-ilijakalne TDV. Postoji palpatorna osetljivost potkolenice i pozitivan Homansov znak (bolna osetljivost u listu pri dorzalnoj flek­siji stopala), mada se ovaj može naći i kod neuroloških i reumatoloških oboljenja kao i povreda. TDV donjih ekstremiteta može bi­ti distalne (popliteo-kruralna) i proksimalne lokalizacije (femoro-ilijakalna sa mogućom propagacijom u v. cavu). Phlegmasia alba dolens i phlegmasia cerulea dolens jesu po­sebno teške proksimalne flebotromboze sa akutnim arterijskim komplikacijama. Ova stanja se manifestuju jakim bolom, bledi-lom ili cijanozom celih ekstremiteta sa mo­gućim gangrenoznim komplikacijama. Tromboza vena gornjih ekstremiteta i rame­na (Paget-Schroetterov sindrom) javlja se kod oko dva odsto svih venskih tromboza. Tromboze v. brachialis, v. axilaris ili v. sub-claviae obično su posledica preteranog fizič­kog opterećenja ili deformiteta gornje aper­ture toraksa („effort” thrombosis). Mani­festuje se bolom, otokom i cijanozom šake, podlaktice i nadlaktice. Trombotske okluzi­je V. cave superior su retka patološka stanja i obično su udružene sa brzorastućim intra-torakalnim tumorima. Mnogobrojna patolo­ška stanja mogu imitirati TDV ili se manife-stovati trombozom dubokih vena (hema-tomi, arterijske aneurizme, maligni i benig-ni tumori, celulitis, miozitis itd). 

Dijagnostika

Dijagnoza TDV se utvrđuje ultrazvučno (kolor dupleks sken), primenom radioak­tivnih izotopa ili flebografije. Primena cr-no-belog ili kolor dupleks skena (EHO 2 d real time) ultrazvuka je neinvazivno i viso­ko senzitivno i specifično za proksimalne TDV, dok je manje pouzdano za distalne TDV. Primena radioaktivnih izotopa (FUT – fibrinogen up take test, tj. fibrinogen obe-ležen J12 ili J133 ili drugim izotopima) viso­ko je senzitivna, specifična i podudarna, ali i komplikovana i skupa metoda u detekci­ji TDV. Flebiografija je „zlatni parametar” prema kome se određuje validnost drugih dijagnostičnih postupaka. Ova metoda ima svoje indikacije i kontraindikacije primene. 

Profilaksa

Profilaksa TDV može biti primarna (sprovođenje mera i postupaka kojima se prevenira pojava TDV i PE) i sekundarna (primena postupaka kojima se kod bolesni­ka sa ispoljenom TDV prevenira pojava plućnog embolizma). Primarna (pre poja­ve TDV) profilaksa se preporučuje u većini kliničkih okolnosti, tj. kod svih bo­lesnika sa rizikom za nastanak TDV. Sekun­darna profilaksa u stvari je lečenje TDV i prevencija PE. Agensi profilakse mogu bi­ti medikamenozni (anteagregansi, antiko-agulansi itd), fizički (elastična bandaža, graduisana kompresija, itd) i kombinova-ni (medikamentozni i fizički).

Opšte tromboprofilaktičke mere TDV sa­stoje se u sprovodenju sledećih postupaka: adekvatan balans tečnosti, elektrolita, ko-loida i krvnih derivata, profilaksa šoka, pravilna pozicija nepokretnih bolesnika (blaga elevacija, Trendelenburgov polo­žaj), rano aktiviranje bolesnika ili barem iz­vođenje pokreta u krevetu.

Posebne profilaktičke mere sastoje se u primeni različitih postupaka koji deluju na Virhovljevu trijadu: redukcija venske staze (rano aktiviranje bolesnika i apsolutna za­brana pasivnog stajanja, elevacija donjih ekstremiteta za oko 15 cm iznad nivoa de­sne pretkomore, primena elastičnih čarapa ili zavoja, graduisane bandaže, intermitent-ne pneumatske kompresije, intraoperativ-no stimulisanje pokreta stopala galvan­skom stimulacijom mišića), redukcija koagulabilnosti krvi (subkutana primena malih doza heparina, niskomolekularnih heparina ili primena peroralnih antikoa-gulansa) i povećanje osetljivosti ugruška nafibrinolizu (primena dekstrana). Nisko-molekularni heparini uglavnom ne dovo­de do krvarenja, relativno su bezopasni, pa se najčešće primenjuju u primarnoj profi­laksi bolesnika sa rizikom za nastanak TDV. 

Lečenje

Lečenje (sekundarna prevencija) TDV i profilaksa PE započinje sprovodenjem op-štih mera: mirovanje bolesnika u krevetu, elevacija nogu iznad nivoa srca (desne pretkomore), laka fleksija kolena (oko 15 stepeni), supresija kašlja, regulisanje stoli­ce itd. Metode lečenja TDV su uklanjanje (tromboliza, trombektomija), izolovanje („zaključavanje”) tromba i sprečavanje ra­sta tromba (antikoagulantna terapija). To se postiže primenim medikamenata, hirurških procedura i plasiranjem kava filtera.

Trombolitička sredstva (streptokinaza, urokinaza, rTPA itd) jesu sredstva koja se primenjuju u hospitalnim uslovima po stro­gim indikacijama. Sve više se primenjuje lokalna tromboliza i.V. kateterom. Antiko-agulancija koji se koriste u sekundarnoj prevenciji TDV i PE su heparin i peroralni antikoagulansi. Ova sredstva zaustavljaju rast tromba i pospešuje procese rekanali-zacije, ali heparin nije trombolitik. Hepa­rin se primenjuje intravenski (kontinuirana ili intermitentna infuzija) ili subkutano uz praćenje vrednosti aPTT (aktivisanog par­cijalnog   tromboplastinskog   vremena).

Mnogobrojna klinička ispitivanja definitiv­no su opravdala primenu niskomolekular­nih heparina u primarnoj i sekundarnoj profilaksi. Peroralni antikoagulansi su de­rivati kumarina i inandiona i primenjuju se obično kao nastavak hirurške, fibrinoli-tičke ili heparinske terapije. Tokom ove terapije neophodno je praćenje protrom-binskog vremena svakih 7 do 14 dana (te­rapijske vrednosti iznose 2-3,5 INR – Inter­national Normalised Ratio). Ovo lečenje se sprovodi minimalno tokom šest do osam meseci. Postoje brojni agensi i patološka stanja koji mogu potencirati (alopurinol, anabolici, cefalosporini, neomicin, hloram-fenikol, hlorpropamid, klofibrat, indome-tacin, salicilati, slabost jetre itd) ili inhibi-rati (barbiturati, hlortalidon, cimetidin, diazepam, holestiramin, haloperidol, he­parin, fenazon, meprobamat, rifampicin, diabetes melitus, hiperlipemija, hormon­ski kontraceptivi) dejstvo peroralnih anti-koagulanasa. Ne treba zaboraviti da je pri­mena peroralnih antikoagulancija strogo kontraindikovana u trudnoći zbog teratoge-nih efekata (varfarinska embriopatija).

Hirurška ekstrakcija tromba (trombekto­mija) ima prednost u odnosu na ostale te­rapijske metode kod stanja gde raspored venskih válvula dozvoljava kompletnu eks­trakciju tromba (v. iliacae externe i v. fe-moralis communis, akutni tromboflebitis v. saphenae magne sa propagacijom trom­ba u femoralnu venu). Primena trombek-tomije u ovim stanjima daje najbolje rezul­tate ako su trombi stari do 24 časa, a moguća je i kod tromboze stare do tri da­na. Pokušaj tromboektomije starih, adheri-sanih tromba uvek je praćen visokim rizi­kom za pojavu retromboze i masivne plućne embolije. Kod Phlegmasia cerúlea dolens ili venske gangrene postoji apsolut­na indikacija hirurškog lečenja radi spaša­vanja ekstremiteta ili života bolesnika. Me­hanička zaštita od pulmonalne trombo­embolije počela je uvođenjem ligirajućih i plikacionih tehnika u uslovima opšte ane­stezije. Tehnološki napredak tokom po-slednje dve decenije omogućio je stvaranje filtera koji se mogu plasirati u venu cavu iz perifernih vena, bilo operativnim bilo per-kutanim pristupom. Postoji više vrsta kava filtera: Birds Nest, Nitinolski, Venatech, a najčešće se koristi Greenfield-ov filter. 

Tromboflebitis površinskih vena

Thrombophlebitis superficialis je najče­šće izazvan: spoljašnjim povredama (nea­dekvatna elastična bandaža, poveske i si.) ili unutrašnjom traumom (povrede endote-la tokom venepunkcija, plasiranja katete­ra ili injiciranja hipertonih i citotoksičnih rastvora). Ova stanja mogu dovesti do sep-tikemičnih, apscesnih i embolijskih kom­plikacija.

Thrombophlebitis acuta superficialis se manifestuje kao akutno, bolno zapaljenje varikoziteta ili površinskih venskih staba­la. Promene se ispoljavaju u projekciji obo-lele vene kao ograničena, trakasta zapalje-nja kože sa okolnim eritemom i lokalnim edemom. Bol tokom narednih nekoliko ča­sova može postati intenzivan i širiti se duž celog zapaljenog venskog segmenta. Trom­boflebitis v. saphene magne u natkolenom segmentu jeste ozbiljno stanje koje, mno­go češće nego što se misli, može dovesti do proksimalne propagacije tromba i sledstve-ne embolizacije. Dijagnoza se obično lako postavlja na osnovu anamneze i kliničkog nalaza. Korisna je primena Duplex ultar-zvučne vizualizacije ako se sumnja na ši­renje tromboze u duboki sistem. Diferen-cijalno-dijagnostički dolazi u obzir nalaz drugih patoloških stanja: uvećanje limfnih žlezda, erysipelas, lymphangitis, lipoderma tosclerosis acuta itd.

Primarna profilaksa površinskog trom-boflebitisa sastoji se u redovnoj upotrebi elastične bandaže (zavoji ili čarape kada je bolesnik u uspravnom stavu) i svakodnev­ne primene malih doza aspirina. Trombo­flebitis variksa se leci kompresivnom ela­stičnom bandažom i malim dozama aspi­rina. Bolesniku se savetuje hodanje, tj. aktiviranje venske pumpe. Mirovanje i pa­sivno stajanje pogoduju rastu tromba. Lo­kalno se mogu primeniti alkoholne oblo­ge ili masti sa heparinom. Ukoliko je zapaljenskim procesom zahvaćeno stablo v. saphenae magne ili komunikantna (per-forantna) vena, neophodna je primena i antibiotika, pa čak i heparina (niskomole-kularnih ili standardnih) radi prevencije propagacije trombotskog procesa u dubo­ki venski sistem. Kod izolovane tromboze velikih variksa može se uraditi incizija i evakuacija trombne mase. Ascendentni, progresivni tromboflebitis v. saphenae magne zahteva neodložno hirurško lečenje

(ligatura v. saphenae magne na ušću u fe-moralnu venu sa krosektomijom i parcijal­nim ili kompletnim stripingom). 

Plućna embolija

Zaustavljanje embolusa u stablu plućne arterije dovodi do redukcije pulmonal-nog arterijskog protoka i infarkcije pulmo-nalnog tkiva. Osnovni simptomi PE su iz­nenadna dispneja i tahipneja (javlja se kod skoro 90 odsto bolesnika), sinkopa, tj. ko­laps (oko 70 odsto bolesnika), dok je po­java centralnog bola u grudnom košu re­da (20 do 50 odsto). Masivne PE se mani-festuje nalazom poremećaja depolarizaci-je (QRS komplex) i repolarizacije (T talas) desne komore. Klasično se opisuje promi-nirajući S talas u standardnom I odvodu, dubok Q i negativan T talas u III odvodu, negativni T u desnim prekordijalnim odvo­dima (V1-V3 ili V4) a što se skraćeno mo­že iskazati: S1-Q3-T3. Pored toga, mogu­će je naći desni parcijalni ili kompletni blok. Ponekad EKG promené mogu imitira­ti akutni infarkt miokarda (V5-V7). Rend-genološki znaci su odsutni kod malih PE, a kod opsežnijih može se naći: klinasta ili troglasta infarktna senka u plućima, linear­na atelektaza, blag ili umeren pleuralni iz-

Slični članci

Ortopedska pomagala za aktivan i zdrav život bez bola!

ortopedska pomagala

Za one koji se svakodnevno susreću sa bolovima u zglobovima, kostima, mišićima i ograničenim kretanjem, ortopedska pomagala mogu biti spas....

Pročitaj jošDetails

Hiperekstenziona povreda kičmenog stuba

Hiperekstenziona povreda kičmenog stuba Hiperekstenziona povreda se dešava samo u vratnom delu (cervikalna kičma) i to u situaciji kada glava...

Pročitaj jošDetails

Luksacija kičmenog stuba

Luksacija kičmenog stuba Luksacija označava menjanje odnosa između dva susedna pršljena, tj pomeranje gornjeg u odno­su na donji pršljen ka...

Pročitaj jošDetails

Izdubljeno stopalo (Pes cavus)

Izdubljeno stopalo (Pes cavus) Ovo oboljenje se karakteriše naglašeno podignutim medijalnim uzdužnim lukom stopala. Često se javlja kod više članova...

Pročitaj jošDetails

Poplitealna cista (Cysta Bakeri)

Poplitealna cista (Cysta Bakeri) Originalni opis poplitealne ciste (Bejker, 1877) odnosio se na promene u okviru tuberkuloze kolena, koja je...

Pročitaj jošDetails

Zapaljenje prepatelarne kese (Bursitis praepatellaris)

Zapaljenje prepatelarne kese (Bursitis praepatellaris) Prepatelarna burza se nalazi ispred čašice kolena, u potkožnom tkivu između fascije pretčašičnih produžetaka m....

Pročitaj jošDetails
Učitaj još
Sledeći članak

Ketoprofen (Ketonal)

Please login to join discussion

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Sistematski pregledi nakon srčanog udara

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Rak dojke

Kako ultrazvuk dojke utiče na rano otkrivanje tumora

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Spirulina isometric set with images of medical products made with cyanobacteria 3d text and small people vector illustration SSUCv3H4sIAAAAAAACA3VRy24CMQz8FcvnVWnFbe+oVSVUVI6oB29iwG0eqyS7gND+ex0WpF5682Q89nhyxY6yGGyvKM4NuSQqEgO2Lw2ylRKTkMP2eWowFypD5qy9igwVPih7w48hu2t9xxY/um82JaOqhk7xWrJh5yhwHDJOzaPvjcmVo6HEi7WuM7rrH8lXg3TgYC51ve5P7JhubnZK/ZwKJ3+3NorlOJc0WKkljlFnK7+s1vXM6OvrIVF/FJNk5FSx5Wy0wG0vaXASCCRHzyWJgcwFTlKOIF6NZIh78LNl6FO0g54LnizPTeZCIXZk1JYQLC0UPhegYCF7cirh2DuGUVOKCf5G/wQrzZ06ZVeb7U3yycGydgV437zCPiav4TVYzjVCbO5ZzrPywrKJddTISsUf/cppmn4BbJBwdegBAAA=

Šta je spirulina i koji su njeni zdravstveni benefiti?

Partnerstvo roditelja i pedijatara u kreiranju zdravije budućnosti dece

Za šta se koristi aktivni ugalj i kako ga pravilno piti?

Najbolja pomoć za staračke probleme – Pomagala koja olakšavaju kretanje

ortopedska pomagala ortopedska pomagala ortopedska pomagala
  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.