• O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Plastična hirurgija
No Result
View All Result
Vaš internet lekar
No Result
View All Result

Kuga (Yersinia pestis, crna smrt)

Kuga (Yersinia pestis, crna smrt)

Kuga (“crna smrt”) je veoma zarazna akutna bolest koju uzrokuje Yersinia pestis. Najčešće se ispoljava kao febrilni iimfadenitis (“bubonska kuga”), zatim kao plućni i septični oblik. Kuga je bolest glodara (uglavnom pacova), od kojih se ljudi zaraze ujedom buva. Mogućnost zaraze medu ljudima putem aerosola obavezuje na primenu posebnih izolacionih (karantiniskih) mera zaštite.

Y. pestis (ranije Pasteurella pestis) je nepokretan, gram-negativan (koko)bacil koji pripada familiji Enterobacteriaceae. Raste u aerobnim uslovima sa krvnim i MakKonijevim agarom i nije biohemiiski aktivan.

Kuga je poznata kao bolest još iz daleke prošlosti. Epidemije i pandemije su uzrokovale masovne pomore stanovništva na svim kontinentima izuzev Australije. Žarišta kuge su ostala u velikom broju zemalja, najviše u Aziji (In­dija, Vijetnam, Kina), Africi (Kongo, Zimbabve, Uganda i dr.) i Južnoj Americi (Peru). Za održava­nje zaraze najveći značaj imaju oboleli pacovi  i njihove buve kao vektori (Xenopshylla cheopis i Xenopsylla brasiliensis). Od kuge obolevaju i drugi glodari (poljski miš, zečevi), kao i različite divlje ili domaće karnivore (veverice, prerijski psi, kamile, mačke i dr.). Zaraza se među životinjama širi ubodom buva ili proždiranjem bolesne i uginule životinje. Infekcija se može preneti sa obolelih životinja na ljude direktnim kontaktom i inhalacijom.

Kako se manifestuje kuga?

Klinička slika kuge se najčešće ispoljava kao regionalni limfadenitis (u vidu tzv. “bubona”) koji prati bakterijemija (prisustvo bakterija u krvi), uzrokujući pneumoniju (zapaljenje pluća) i septikemiju.

Limfadenitis (“bubonska kuga”). Infekcija nastaje inokulacijom bacila ujedom zaražene pacovske buve. Tokom inkubacionog perioda od 2 do 8 dana, bacili dospevaju do regionalnih limfnih čvorova gde se razmnožavaju i uzrokuju

nakupljanje polimorfonuklearnih leukocita. Zapaljenjska reakcija razara njihovu strukturu i uzrokuje hemoragičnu nekrozu.

Bolest počinje naglo, povišenom temperatu­rom, drhtavicom, malaksalošču i glavoboljom. Istovremeno, ili vrlo brzo nakon pojave opštih znakova infekcije, u predelu regionalnog limfnog čvora se uočava karakteristična promena u vidu otekline koja se naziva “bubon”. Buboni se najčešće javljaju  u  preponama,  gde  buve uglavnom žive, zatim u femoralnom predelu, aksili, ili na vratu. Koža iznad bubona je edematozna (otećena) i hiperemična (prokrvljena). Buboni su veličine od 1 do 10 cm, tvrde su konzistencije i veoma su osetllivi na dodir. Imaju izgled jajeta, mada se nekada mogu napipati kao grupice manjih oteklina. Izrazita bolnost bubona primorava bolesnika da drži ekstremitet u abdukciji. Istovremeno je uočljiv okolni edem tkiva, dok se na .površini kože mogu nekada videti promené u vidu pustule, vezikule ili eskara kroz koje se cedi gnojav sadržaj. Ukoliko je primenjena terapija, u toku nekoliko dana opšti simptomi infekcije se povlače, ali se buboni održavaju više nedelja. Buboni mogu fluktuirati tokom vremena.

Nelečeni bolesnici ispoljavaju znake septikemije i opšte toksemije, mogu biti letargični ili delirantni, temperatura je visoka (38.5-40°C).

Srčana radnja je ubrzana, dok je krvni pritisak nizak, usled opšte vazodilatacije. U daljem toku bolesti razvijaju se hemoragični šok i diseminovana intravaskularna koagulopatija (DIK), koji vode ka smrtnom ishodu u približno 5% bolesni­ka.

U laboratorijskim nalazima izraženi su leukocitoza sa polinukleozom, trombocitopenija, niske vrednosti fibrina i pojava njegovih degradacionih produkata. U najtežim oblicima bolesti javlja se difuzna purpurična ospa, uzrokovana vaskulitisom i depozidjom fibrinskih trombova u krvnim sudovima. Promene se slivaju, nekrotiziraju i dovode do opsežnih gangrena ekstremiteta, usled čega je bolest dobila naziv “crna smrt”.

Za razliku od teškog kliničkog oblika, “pestis minor” je blagi oblik bubonske kuge koji kara-terišu subakutni tok i umereno povišena tempe­raturu. Znaci opšte infekcije i toksemije nisu ispoljeni.

Septična kuga. Bubomki oblik kuge gotovo uvek prati bakterijernija (prodiranje bakterija u krvotok), od koje zavisi prognoza bolesti. Masivno održavanje i r&sejavanje bacila krvnim putem uzrokuje septično stanje sa posledicama kao što su nastanak šoka i otkazivanje funkcije bubrega, respiratorna insuficijencija, diseminovana intravaskularna koagulopatija, obilno krvarenje i smrtni ishod. Bakterijemija se vrlo retko javlja u odsustvu iimfadenitisa (bubona). Smrtnost u septičnom obliku kuge je nekoliko puta veća u odnosu na bubonski oblik.

Plućna kuga. Plućni oblici kuge nastaju udisanjem bacila kuge (primarna pneumonija) ili usled bakterijemije u bubonskom obliku (sekun­darna pneumonija). Plućni oblik je veoma zara­zan, jer bolesnici iskašljavaju velike količine bacila, što je izraženije u primarnoj pneumoniji. Primarna pneumonija se klinički manifestuje kratkom inkubacijom, od 1 do 4 dana, brzim razvojem i najvećim letalitetom od svih oblika kuge. Uz povišenu temperaturu, javljaju se kašalj sa vodenastim, sluzavim, sluzavokrvavim ili sasvim krvavim ispljuvkom, bol u grudima, dispneja (otežano disanje), respiratorna i kardiovaskularna insuficijencija.

Radiografski se uočavaju mrljaste ili konsolidovane segmentalne bronhopneumonične promene, najpre jednostrano, koje se brzo šire obostrano, mogu da nekrozuju i prave šupljine.

Primarna pneumonija je uvek smrtonosna uko­liko se odmah ne započne lečenje. U sekundarnoj pneumoniji u početku bolesti se radiografski viđa difuzni intersticijalni pneumonitis.

Ostali oblici kuge. Meningitis nastaje na­kon nedelju dana od početka bolesti, kao posledica bakterijemije. Prepoznaju se pojavom jake glavobolje i razvojem meningealnih znaka. U cerebrospinalnoj tečnosti nalazi se polinukleoza.

Možda će vaszanimati

Korona virus (COVID-19)

Kako se leči Ebola i postoji li lek za Ebolu?

Trihinoza

Kuga se još može ispoljiti u vidu faringitisa (zapaljenje ždrela) sa otokom prednjih vratnih limfnih čvorova, ili kao gastrointestinalni oblik koji karakterišu povraća­nje, prolivi i bol u trbuhu.

Dijagnoza

Svaka izolacija bacila kuge obavezno se prijavljuje Svetskoj zdrastvenoj orga­nizaciji Otkrivanje bacila je moguće iz aspirata bubona, krvi, sputuma ili likvora.

Za brzu dijag­nozu se mogu upotrebiti imunofluorescentni ili imunohistohemijski testovi Ukoliko je pak kul­tura negativna, koristi se serološka reakcija u re­ferentnim laboratorijama.

U diferencijalnoj dijagnozi bubonskog oblika kuge veoma su značajni epidemiološki podaci Treba razmotriti intekcije drugim uzročnicima limfadenitisa (stafilokokne infekcije, bolest ujeda mačke, tularemiju). Pneumonična kuga može ličiti na druge teške bakterijske ili

virusne pneumonije u kojih dolazi do respira­torne i kardiovaskularne insuficijencije.

Brzi razvoj bolesti, dispneja i sukrvičav ispjuvak, odsustvo ubedljivog auskultatornog nalaza i nagla smrt, ukazuju na primarnu pneumoničnu kugu. Prisustvo bubona, uz nastanak respiratornih tegoba, govori u prilog sekundarnoj pneumonic -noj kugi.

Lečenje

U lečenju kuge najvažniji su brza dijagnoza i adekvatna terapija. Lek izbora je streptomicin, 30 mg/kg na 12 časova, u toku 10 dana. Doza se može smanjiti nakon 3 dana od pada temperature. Alternativni lek je gentamicin.

Lečenje kuge, zahteva i supstitucionu terapiju radi sprečavanja razvoja hipotenzivnog šoka, diseminovane intravaskularne koagulopatije, respi­ratorne i kardiovaskularne insuficijencije. Nekada je potrebna hirurška drenaža bubona.

Preventivne mere su složene i mogu se sprovoditi samo u urbanim sredinama.

Odnose se na deratizaciju zaraženih životinja koje su izvori zaraze i dezinsekciju buva kao vektora.

Obolevanje medu ljudima se sprečava tako što se obolela osoba smešta u karantin.

Ukoliko je pri­mila antibiotike, vreme izolacije je najmanje 48 časova.

Osobe koje su bile u kontaktu sa bolesnicima treba da prime peroralnu kratkotrajnu antibiot-sku terapiju doksiciklina, 100-200 mg na 12 časova. Može se dati i frimetoprim/sulfometok-sazol.

Inaktivisana vakcina nije više u upotrebi. U ispitivanju su vakcine koje se prave od rekombt-nantnih antigena. Ukoliko se pokažu uspešnim, biće primenjene u osoba koje rade sa bacilom u laboratoriji, neguju i leče obolele, kao i u osoba koje bi mogle biti izložene bacilu kao biološkom oružju.

Previous Post

Akutni glaukom, simptomi i lečenje

Next Post

Aktinomikoza (Actinomicosis)

Slični članci

Korona virus (COVID-19)

COVID-19, takođe poznat kao bolest korona virusa, je visoko zarazna respiratorna bolest koja se proširila širom sveta otkako je prvi...

Read more

Kako se leči Ebola i postoji li lek za Ebolu?

Kako se leči Ebola i postoji li lek za Ebolu? Od početka 2014. godine, broj obolelih od Ebole rapidno raste....

Read more

Trihinoza

Trihinoza Trihinoza je uzrokovana nematodama Trichinella spiralis, čije se larve inkapsuliraju u skeletnim mišićima (naročito dija­fragmi, maseterima i okularnim mišićima)....

Read more

Karakteristike najčešćih uzročnika akutne febrilnosti

Karakteristike najčešćih uzročnika akutne febrilnosti Uzročnici febrilnog stanja mogu se fizič­kim pregledom lako prepoznati ali, uprkos pažljivom kliničko-laboratorijskom ispiti­vanju postoje...

Read more

Toksični edem pluća

Toksični edem pluća Kao toksični edem pluća (TEP) označava se samo varijanta plućnog edema nastala inhalacijom otrovnih materija koje same...

Read more

Akutna trovanja insekticidima

Akutna trovanja insekticidima  Insekticidi su savremena hemijska sredstva za uništavanje štetnih nametnika u poljopri­vredi, šumarstvu, komunalnoj higijeni, veterinarskoj medicini i...

Read more
Load More
Next Post

Aktinomikoza (Actinomicosis)

Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Aktuelno

Bolesti srca i krvnih sudova (kardiologija)

Kucanje srca u stomaku

Bolesti krvi i hematopoeznog sistema (hematologija)

Neutropenija (sniženi nivo neutrofila u krvi)

Dečje i urodjene bolesti (pedijatrija)

Anorhija (anorchia)

Bolesti organa za varenje (gastroenterologija)

Mučnina (nausea)

Vesti i zanimljivosti

Zbog čega treba da uradite 5D ultrazvuk u trudnoći?

stitna zlezda

Štitna žlezda

Dijabetesna periferna neuropatija

trachisan

Efikasan tretman bola u grlu

  • O nama
  • Marketing
  • Postavljanje tekstova
  • Napomena
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.

No Result
View All Result
  • Naslovna
  • Bolesti i stanja
  • Trudnoća
  • Stomatologija
  • Lekovi
  • Zdrava ishrana
  • Zdravi recepti
  • Hrono ishrana
  • Beba i Vi
  • Prirodno lečenje
  • Joga
  • Radiotalasno skidanje (uklanjanje) mladeza
  • Centar za zbrinjavanje i negu rana

© 2023 Sva prava zadržana | Svi tekstovi portala simptomi.rs predstavljaju autorsko delo registrovano u Zavodu za Intelektualnu svojinu Republike Srbije. Svako neovlašćeno preuzimanje, kopiranje i presnimavanje je kažnjivo zakonom.